ZAKLJUČNE NAPOMENE
Stečajni postupak ima za posljedicu obvezu prijavljivanja tražbina vj

naltrexone

naltrexonealcoholismmedication.com vivitrol injection side effects erovnika, jer oni mogu svoja potraživanja namiriti samo u okviru stečajnog postupka. Kako je drugom Novelom Stečajnog zakona uveden kratak prekluzivan rok za prijavu potraživanja, postoji osnovana bojazan da dio vjerovnika neće u tom roku izvršiti svoje prijave te da će stoga ostati bez mogućnosti namirenja svojih tražbina. Predmetna odredba je uvedena zbog potreba povećanja procesne discipline stranaka, jer prije nije bilo vremenskog ograničenja za podnošenje prijave, pa su one stizale u tijeku cijelog stečajnog postupka, i dovodile do znatnog odugovlačenja postupka. Neovisno o tome da li je tražbina stečajnog vjerovnika novčana, nenovčana, uvjetna, bezuvjetna, dospjela, nedospjela, da li je tražbina u stranoj valuti ili u kuni, ta tražbina se mora izraziti u novčanom ekvivalentu i to u kunama na dan otvaranja stečajnog postupka. Prijava tražbine mora sadržavati sve što je potrebno da bi se po njoj moglo postupati, te je potrebno navesti pravnu osnovu na kojoj se temelji potraživanje i iznos tražbine u kunama i broj žiro-računa ili drugoga računa vjerovnika a prilažu joj isprave iz kojih tražbina proizlazi, odnosno kojima se tražbina dokazuje. Na mogućnost namirenja stečajnih vjerovnika nije od utjecaja ni činjenica što su već prije pokretanja stečajnog postupka pokrenuli parnični postupak protiv svog dužnika. Naime, taj parnični postupak se otvaranjem stečajnog postupka ex lege prekida i tužitelj/vjerovnik je obvezan prijaviti svoju tražbinu u stečajni postupka iako o toj tražbini teče parnica. Ako on ne prijavi tražbinu u zakonom predviđenim rokovima, gubi pravo na namirenje svoje tražbine. Ako je stečajni vjerovnik već pokrenuo ovršni postupak, onda je on također obvezan prijaviti svoje potraživanje u stečajni postupak, jer se ovršni postupcitakođer prekidaju otvaranjem stečaja, a kako se više ne može ovrha provesti onda će se ovršni postupak obustaviti nakon što se ispune uvjeti za nastavak postupka. No, ako je ovršni postupak pokrenuo izlučni ili razlučni vjerovnik onda se isti ovršni postupak nastavlja po pravilima ovršnog postupka. Izlučni i razlučni vjerovnici mogu pokrenuti postupak ovrhe i osiguranja po općim pravilima ovršnog postupka protiv stečajnog dužnika i nakon otvaranja stečajnog postupka i neovisno o tom postupku.Stečajni zakon je od svoga donošenja 1996. mijenjan i dopunjavan četiri puta - 1999., 2000., 2003. te 2006. Svim se tim novelama u različitom, opsegu i s različitim uspjehom, htjelo uklanjenjem odnosno modificiranjem nekih postojećih ili unošenjem novih rješenja u zakonsku regulativu prevladati određene akutne probleme u praksi, ali i funkcionalizacijom, ubrzanjem i pojeftinjenjem stečajne procedure općenito unaprijediti sustav ostvarivanja stečajnopravne zaštite... Posljednjim izmjena i dopuna Stečajnog zakona iz 2003 godine, do sada s najopsežnijim promjenama koje se tiču nadležnosti stečajnog suda i pravnog položaja stečajnog upravitelja ,kao promjenama vezanim za ubrzavanje stečajnog postupka, promijenjen je i način dokazivanja subjektivnih pretpostavki za pobijanje dužnikovih pravnih radnji u povodu stečaja. O značenju takvih promjena, bilo je govora u tekstovima pravne književnosti, pa bi bilo posve neumjesno te tekstove i ovdje prepričavati. U ovom tekstu će se obraditi osnovna pitanja koja se u praksi pojavljuju, iako je riječ o starim temama, obzirom da institut pobijanja pravnih radnji u stečaju postoji od prvog dana primjene Stečajnog zakona, a i ranije ,po pravilima Zakona o prisilnoj nagodbi stečaju i likvidaciji...Izlučni vjerovnici su osobe koje na temelju kojega svoga stvarnog ili obveznog prava mogu tražiti da se neki predmet (stvar ili pravo)  izdvoji iz stečajne mase.. TIJELA STEČAJNOG POSTUPKA
sudsko tijelo - stečajni sudac;
izvansudska tijela - stečajni upravitelj, skupština vjerovnika, odbor vjerovnika... SADRŽAJ
I. DIOBA STEČAJNE MASE
1. UVOD
2. NAMIRENJE STEČAJNIH VJEROVNIKA
3. DIOBNI POPIS
3.1.sastavljanje i izlaganje diobnog popisa
3.2. djelomične diobe
3.3. odluka o neobavljanju dioba...Stečajna masa je cjelokupna imovina stečajnog dužnika u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, te imovina koju stečajni dužnik stekne tijekom stečajnog postupka. Pojam imovine treba tumačiti u najširem smislu riječi... Stečajni postupci postali su svakodnevica u našem gospodarstvu. Broj i težina tih predmeta predmet su učestalih natpisa u medijima, često sa alarmantnim komentarima. Paradoksalno, stvarni problem nije u prevelikom broju stečajnih postupaka. Naprotiv, ono što stvarno nanosi štetu gospodarstvu jest činjenica da se na tržištu i dalje nalaze oni nad kojima bi odavno trebalo otvoriti stečajni postupak... Izlučni vjerovnik - osoba koja ima pravo ( čl. 79. ) tražiti izlučenje predmeta.
Razlučni vjerovnik - osoba koja ima pravo ( čl. 81. ) odvojenog namirenja.
Vjerovnik stečajne - osoba čija se tražbina mase ( čl. 85. ) smatra troškovima...
Stečajni vjerovnik - osoba koja ima tražbinu ( čl. 70. ) u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Stečajni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovog zakona dovršit će se po odredbama Stečajnog zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja. Na postupke u tijeku, ako nisu započete radnje na koje se odnose, primijenit će se slijedećih 28 odredbi ovog Zakona: - članci 5, 6, 7, 8, 13, 14, 16, 18, 21, 22, 24, 25, 26, 30, 34, 45, 62, 66, 69, 70, 71, 72 (osim stavka 7 do stavka 11), 73, 74, 89, 90, 96 i 97...ZAKLJUČAK
Stečaj nad imovinom dužnika pojedinca kako je uređen u Stečajnom zakonu vjerovatno je prvi korak ka otvaranju mogućnosti provođenja stečajnog postupka nad imovinom svih fizičkih osoba. U odnosu na stečaj nad pravnom osobom postupak ima određenih posebnosti na koje je ukazano u radu. Odredbe o stečaju nad imovinom fizičkih osoba pretrpjele su najmanje izmjene u nekoliko novela , kojih smo bili svjedoci. Zato su te odredbe po svom sadržaju ostale bliske uzoru - njemačkom insolvencijskom pravu. Utoliko će suci i stečajni upravitelji u tumačenju pojedinih pravila koristiti iskustva njemačkih sudaca . Najviše dvojbi u provođenju stečajeva nad imovinom dužnika pojedinca nisu izazvale odredbe Stečajnog zakona, nego odredbe Zakona o obrtu , koje uređuju ograničenu odgovornost obrtnika za obveze nastale iz poslovanja obrta. U izlaganju su dana viđenja tog problema kako ga uglavnom tumače trgovački sudovi . Treba se nadati da će zakonodavac imati sluha i urediti pitanje odgovornosti na način koji je općeprihvaćen u modernim zakonodavstvima po pravilu da svatko odgovara za svoje obveze. . Pojednostavljenju postupka svakako bi znatno pridonijelo utvrđivanje i propisivanje službenih formulara za pojedine sudske radnje kao i za podneske kojima sudionici komuniciraju sa stečajnim sudom, kakvi već postoje u uporednom zakonodavstvu . Na taj način osim instruktivne uloge formulari bi pridonijeli većoj učinkovitosti sudova u rješavanju više tisuća nagomilanih stečajnih predmeta.

# 12 (50/12)