Novela 2006


Redakcijski pročišćeni tekst SZ-a

uredile: Senka Orlić-Zaminović u suradnjI sa Sandrom Mikinec

 

NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06

S T E Č A J N I  Z A K O N

pročišćeni tekst

Izmjene Zakona označene žutom bojom

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju:

1. uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe,

2. stečajni plan,

3. osobna uprava dužnika nesposobnoga za plaćanje te

4. uvjeti i učinci oslobađanja dužnika od preostalih obveza.

 

Ciljevi stečajnoga postupka

Članak 2.

(1) Stečajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.

(2) Tijekom stečajnoga postupka može se provesti i stečajni plan po odredbama glave VI. ovoga Zakona radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, a osobito radi održavanja njegove djelatnosti.

 

Stečajni dužnik

Članak 3.

(1) Stečaj se može provesti nad pravnom osobom te nad imovinom dužnika pojedinca, osim ako Zakonom nije drukčije određeno. Dužnikom pojedincem u smislu ovoga Zakona smatraju se trgovac pojedinac i obrtnik.

(2) Stečaj se ne može provesti nad Republikom Hrvatskom, fondovima koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, mirovinskim i invalidskim fondovima djelatnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te jedinicama lokalne samouprave i uprave.

(3) Nad pravnom osobom čija je osnovna djelatnost proizvodnja predmeta naoružanja i vojne opreme, odnosno pružanje usluga Hrvatskoj vojsci stečaj se ne može otvoriti bez prethodne suglasnosti Ministarstva obrane. Ako Ministarstvo obrane ne uskrati svoju suglasnost za otvaranje stečajnoga postupka u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti stečajnog suca o pokretanju prethodnoga postupka, smatrat će se da je suglasnost dana. Ako Ministarstvo obrane uskrati svoju suglasnost, za obveze stečajnoga dužnika solidarno odgovara Republika Hrvatska.

(4) Ako je zakonom isključena mogućnost stečaja nad imovinom neke pravne osobe, za obveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni osnivači, odnosno članovi. Ova se odredba ne odnosi na dionička društva.

(5) Za vrijeme likvidacije pravne osobe otvaranje stečajnoga postupka dopušteno je sve dok se ne provede podjela imovine.

 

Stečajni razlozi

Članak 4.

(1) Stečaj se može otvoriti samo ako se utvrdi postojanje kojega od zakonom predviđenih stečajnih razloga.

(2) Stečajni razlozi su: nesposobnost za plaćanje i prezaduženost.

(3) Dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje.

(4) Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako ima evidentirane nepodmirene obveze kod banke koja za njega obavlja poslove platnog prometa u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa. Okolnost da je dužnik u tom razdoblju imao sredstava na drugim svojim računima kojima su se mogle namiriti sve te tražbine ne znači da je on sposoban za plaćanje.

(5) Predmnjeva iz stavka 4. ovoga članka neće se primijeniti ako dužnik tijekom prethodnoga postupka podmiri sve tražbine koje je trebalo na temelju valjanih osnova za naplatu naplatiti sa svih njegovih računa, ili ako dođe do pristupanja dugu (članak 50.). Podmirenje tražbina dužnik može dokazivati samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili potvrdom pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa.

(6) Postojanje okolnosti iz stavka 4. i 5. ovoga članka o tome da je dužnik nesposoban za plaćanje dokazuje se potvrdom pravne osobe koja za dužnika obavlja poslove platnoga prometa. Ta je pravna osoba dužna bez odgode vjerovniku, na njegov zahtjev, izdati takvu potvrdu. U suprotnom ona odgovara za štetu koju bi vjerovnik zbog toga mogao pretrpjeti.

(7) Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje).

(8) Nad pravnom osobom stečaj će se otvoriti i u slučaju njene prezaduženosti. Smatrat će se da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je dužnik prezadužen, ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću.

(9) Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba (javno trgovačko društvo, komanditno društvo) ako je koji od njegovih članova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze fizička osoba.

(10) Ako je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava koja vodi društvo mora bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan dan po nastanku nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti, predložiti

otvaranje stečajnoga postupka.

 

GLAVA II.

STEČAJNI POSTUPAK

1. OSNOVNE POSTUPOVNE ODREDBE

Nadležnost

Članak 5.

U stečajnom postupku isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište dužnika pravne osobe, odnosno sjedište dužnika pojedinca.

 

 

 

Primjena pravila parničnog postupka

Članak 6.

U stečajnom postupku na odgovarajući se način primjenjuju pravila parničnog postupka u postupku pred trgovačkim sudovima .

 

Načela postupka

Članak 7.

(1) Stečajni postupak se pokreće samo prijedlogom ovlaštene osobe.

(2) Stečajni postupak je hitan.

(3) Stečajni sudac po službenoj dužnosti utvrđuje sve činjenice koje su od važnosti za stečajni postupak i radi toga može izvoditi sve potrebne dokaze.

(4) Sud može odluke donositi i bez usmene rasprave.

(5) Sud može odustati od saslušanja dužnika kad je ono propisano ovim Zakonom, ako su osobe ovlaštene za zastupanje dužnika na temelju zakona, ili osobe koje imaju udio u dužniku, odnosno sam dužnik pojedinac nepoznata boravišta ili se nalaze u inozemstvu pa bi njihovo saslušanje dovelo do prekomjernoga odugovlačenja postupka. Umjesto odsutnoga dužnika pojedinca može biti saslušan njegov zastupnik ili srodnik, ako je to moguće. Radi zaštite prava dužnika, u slučajevima u kojima je odustao od njegova saslušanja, sud može dužniku imenovati privremenoga zastupnika.

(6) Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno podnositi ako se propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo dati ili podnijeti, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. U stečajnom postupku se ne može tražiti povrat u prijašnje stanje.

 

Izuzeće

Članak 7.a

(1) Kad sudac sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzeće, može nastaviti rad u postupku dok se ne odluči o tom zahtjevu.

(2) Ako se prihvati zahtjev za izuzeće suca, ukinut će se radnje koje je on poduzeo ili u čijem je poduzimanju sudjelovao.

(3) Svaki zahtjev za izuzeće mora se odnositi na određenog suca i mora biti obrazložen. Nije dopušteno općenito tražiti izuzeće svih sudaca i predsjednika nekog suda.

(4) O zahtjevu za izuzeće mora se odlučiti najkasnije u roku od tri dana.

 

Dostava

Članak 8.

(1) Sudska pismena koja su upućena širem krugu osoba dostavljaju se, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, stavljanjem pismena na posebnu stečajnu oglasnu ploču suda, na kojoj se pismena pregledno svrstavaju prema danu objave. Dostava se smatra izvršenom istekom trećega dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda.

(2) Kada se prema odredbama ovoga Zakona pismeno suda ili drugoga stečajnoga tijela treba dostaviti dužniku ili nekoj drugoj osobi koja ima sjedište upisano u odgovarajućem upisniku, dostava se obavlja na adresu sjedišta te osobe u upisniku. Ako se dostava ne može obaviti na toj adresi, obavit će se stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Dostava se smatra obavljenom protekom trećega dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču.

(3) Osobi koja je nepoznata boravišta pismena se ne dostavljaju. Ako ona ima punomoćnika za primanje pismena ili privremenoga zastupnika, dostava se obavlja na adresu punomoćnika, odnosno zastupnika.

(4) Stečajni sudac može dostavu koju je potrebno neposredno obaviti, osim sudskom dostavljaču, povjeriti i javnom bilježniku. Troškovi takve dostave su troškovi stečajnoga postupka.

(5) U svakom sudu očevidnik pismena dostavljenih preko oglasne ploče suda vodit će se računalom i u pisanom obliku prema vremenskom slijedu objave, posebno prema svakom dužniku. Očevidnik je javan i mora biti dostupan zainteresiranim osobama tijekom cijeloga radnoga vremena suda.

(6) U očevidniku iz stavka 5. ovoga članka unosit će se samo najnužniji podaci na temelju kojih će se moći utvrditi istovjetnost dužnika, broj predmeta, vrsta sudskoga pismena i dan stavljanja pismena na oglasnu ploču suda.

 

Javna priopćenja

Članak 9.

(1) Sudska pismena (odluke, pozivi, obavijesti i sl.) koja treba javno objaviti objavljuju se u «Narodnim novinama», na oglasnoj ploči suda te ako to dopuštaju uvjeti u sudu i u elektroničkom obliku, u cijelosti ili u izvatku. U objavljenom pismenu treba točno navesti tvrtku odnosno naziv dužnika, a osobito njegovu adresu i predmet poslovanja. Smatrat će se da je priopćenje obavljeno protekom osmoga dana od dana objave u «Narodnim novinama».

(2) Stečajni sudac može odrediti da se priopćenje objavi i u kojem drugom javnom glasilu, odnosno da se objavljeno priopćenje ponovno objavi. U slučaju ponovne objave treba naznačiti kada je i gdje prva objava obavljena. Rokovi vezani uz objavu teku od dana kojega je priopćenje obavljeno na temelju prve objave.

(3) Javno se priopćenje smatra valjanim dokazom da je dostava obavljena svim sudionicama, čak i onda kad ovaj Zakon propisuje posebnu dostavu.

 

Odluke

Članak 10.

(1) Odluke u stečajnom postupku donose se u obliku rješenja i zaključka .

(2) Zaključkom se izdaje nalog službenoj osobi ili tijelu stečajnog postupka za obavljanje pojedinih radnji, te odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kada je to izrijekom predviđeno ovim Zakonom.

 

Pravni lijekovi

Članak 11.

(1) Protiv rješenja žalba je dopuštena, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Rok za žalbu je osam dana, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(3) Ako se prema ovom Zakonu dostava obavlja stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda, rok za žalbu počinje teći istekom trećega dana od dana stavljanja rješenja na oglasnu ploču suda, osim ako dostava nije izvršena i javnim priopćenjem.

(4) Ako se prema ovom Zakonu rješenje mora dostaviti određenim osobama, rok za podnošenje žalbe teče od dana dostave rješenja, osim ako dostava nije izvršena i javnim priopćenjem.

(5) Žalba protiv rješenja ne zadržava ovrhu rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(6) Ako je protiv rješenja dopuštena posebna žalba, sud će umnožiti dio spisa na koji se žalba odnosi i prijepis toga dijela spisa sa žalbom dostaviti drugostupanjskom sudu. Dok drugostupanjski sud ne donese odluku, u prvostupanjskom će se postupku poduzimati one radnje koje je moguće poduzimati prije pravomoćnosti pobijanoga rješenja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(7) Drugostupanjski sud odlučuje o žalbi u vijeću sastavljenom od triju sudaca. Vijeće drugostupanjskog suda dužno je o žalbi odlučiti hitno, a najkasnije u roku od 60 dana od primitka žalbe.

(8) Prvostupanjski sud je dužan žalbu podobnu za odlučivanje dostaviti drugostupanjskom sudu u roku od 8 dana od njezinog primitka.

(9) Protiv zaključka nije dopuštena žalba.

(10) U stečajnom postupku ne može se podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka, a revizija se može izjaviti samo ako odluka drugostupanjskog suda ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, u skladu s pravilima parničnog postupka.

 

Prigovor protiv naredbe

Članak 12.

Brisan.

 

Izvanredni pravni lijekovi

Članak 13.

Brisan.

 

Troškovi postupka

Članak 14.

Svaki vjerovnik snosi svoje troškove u stečajnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

 

2. TIJELA STEČAJNOGA POSTUPKA

2.1. Općenito

Tijela stečajnoga postupka

Članak 15.

Tijela stečajnoga postupka su stečajni sudac, stečajni upravitelj, skupština vjerovnika i odbor

vjerovnika.

 

2.2. Stečajni sudac

Članak 16.

Brisan.

 

Ovlasti stečajnog suca

Članak 17.

(1) Stečajni sudac:

1. odlučuje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrđivanja postojanja stečajnoga razloga i provodi taj postupak,

2. odlučuje o otvaranju stečajnoga postupka,

3. imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, nadzire njegov rad i daje mu obvezatne upute, u skladu s ovim Zakonom,

4. nadzire rad odbora vjerovnika,

5. određuje započete poslove koje treba završiti tijekom stečajnoga postupka, u skladu s ovim Zakonom,

6. odobrava predračun troškova stečajnoga postupka i određuje nagradu stečajnom upravitelju,

7. odobrava isplatu vjerovnika,

8. donosi odluke o zaključenju i obustavi stečajnoga postupka,

9. odlučuje i o svim drugim pitanjima stečajnoga postupka, osim o onima o kojima po ovom Zakonu odlučuje koje drugo tijelo stečajnoga postupka.

 

Članak 17.a

Brisan.

 

Članak 18.

Brisan.

 

Članak 19.

Brisan.

 

2.4. Stečajni upravitelj

Tko može biti imenovan za stečajnoga upravitelja

Članak 20.

(1) Za stečajnog upravitelja može se imenovati fizička osoba koja ima visoku stručnu spremu, položen stručni ispit za stečajnog upravitelja te se nalazi na listi stečajnih upravitelja.

(2) Prigodom imenovanja stečajnog upravitelja posebno će se voditi računa o tome da upravitelj raspolaže potrebnom stručnošću i poslovnim iskustvom potrebnim za vođenje odnosnog stečajnog postupka.

(3) Za stečajnog upravitelja ne može biti imenovana osoba koja bi morala biti izuzeta kao sudac u stečajnom postupku, a osobito osoba koja je bila zaposlena kod dužnika ili je bila članom nekog njegovog tijela, zatim bliski srodnik stečajnoga suca, osoba odgovornih za obveze u stečaju, članova uprave i drugih tijela dužnika, vjerovnika te osoba koje su u odnosu suparništva s dužnikom.

(4) Za stečajnog upravitelja ne može biti imenovana osoba koja po zakonu ne bi mogla biti imenovana za člana uprave dužnika, nadzornog odbora ili sličnog tijela, osoba pravomoćno osuđena za počinjena kaznena dijela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, te za druga kaznena djela koja ju čine nedostojnom za obavljanje dužnosti stečajnog upravitelja.

(5) Za stečajnog upravitelja može biti imenovan i odvjetnik pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.

 

Lista stečajnih upravitelja

Članak 21.

(1) Listu stečajnih upravitelja utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa i objavljuje se u «Narodnim novinama». Utvrđena lista može se dopunjavati.

(2) Na listu iz stavka 1. ovoga članka ima pravo biti upisana osoba koja ima visoku stručnu spremu te položen stručni ispit za stečajnog upravitelja, osim ako postoje okolnosti iz stavka 4. članka 20. ovoga Zakona.

(3) Osoba koja se nalazi na listi stečajnih upravitelja može se brisati s liste odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa po službenoj dužnosti zbog razloga koji su zapreka za obavljanje dužnosti stečajnog upravitelja iz članka 20.stavka 1. i stavka 4. ovoga Zakona ili na osobni zahtjev osobe koja se nalazi na listi.

(4) Rješenja iz stavka 2. i 3. ovoga članka su upravni akti.

(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa će posebnim podzakonskim aktom propisati postupak uvrštavanja i brisanja sa liste stečajnih upravitelja.

 

Stručni ispit

Članak 21a.

(1) Program stručnog ispita za stečajne upravitelje te uvjeti i način za polaganje stručnog ispita utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(2) Vlada Republike Hrvatske posebnim aktom utvrđuje kriterije i način obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima.

 

Imenovanje stečajnoga upravitelja

Članak 22.

(1) Stečajni upravitelj se imenuje rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka.

(2) Odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja može se pobijati Žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka.

(3) Ako se žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka pobija i odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja, stečajni sudac može povodom žalbe samo izmijeniti odluku o imenovanju stečajnoga upravitelja u roku od tri dana.

(4) Protiv rješenja stečajnog suca o imenovanju novoga stečajnoga upravitelja dopuštena je žalba.

(5) Pri primanju dužnosti, stečajni upravitelj daje izjavu pred stečajnim sucem da će savjesno, držeći se Ustava, zakona i pravnog poretka Republike Hrvatske, obavljati svoju dužnost. Tom će se prigodom stečajnom upravitelju predati potvrda o imenovanju u kojoj će se navesti da je rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka imenovan za stečajnoga upravitelja određenoga stečajnog dužnika. Tu je ispravu stečajni upravitelj dužan vratiti odmah po završetku svoje dužnosti..

 

Imenovanje drugoga stečajnoga upravitelja

Članak 23.

(1) Na prvom ili kojem kasnijem ročištu nakon imenovanja stečajnog upravitelja skupština vjerovnika može umjesto stečajnog upravitelja kojeg je imenovao stečajni sudac izabrati drugog stečajnog upravitelja. Druga osoba smatrat će se izabranom za stečajnog upravitelja ako je za njezin izbor, osim većine iz. članka 38.c ovoga Zakona, glasovala i većina vjerovnika koji su glasovali. Novoimenovani stečajni upravitelj ne mora biti na listi stečajnih upravitelja. Novoimenovanom stečajnom upravitelju isprava o imenovanju predat će se nakon što da izjavu da će savjesno obavljati svoju dužnost.

(2) Stečajni sudac donosi rješenje kojim se potvrđuje imenovanje stečajnoga upravitelja. Ako stečajni sudac to rješenje ne donese u roku od tri dana smatrat će se da je potvrdilo imenovanje stečajnoga upravitelja.

(3) Stečajni sudac može uskratiti potvrdu novoimenovanog stečajnog upravitelja samo ako on nema visoku stručnu spremu odnosno položeni stručni ispit za stečajnog upravitelja te ako ne ispunjava uvjete iz članka 20. stavka 3. i 4. ovoga Zakona.

(4) Protiv rješenja kojim je stečajni sudac odbio potvrditi imenovanje stečajnoga upravitelja svaki stečajni vjerovnik ima pravo na Žalbu.

(5) Ovlasti ranijeg stečajnoga upravitelja prestaju predajom isprave o imenovanju novom stečajnom upravitelju.

(6) Raniji stečajni upravitelj je dužan izvršiti predaju svoje dužnosti novom stečajnom upravitelju u roku od tri dana.

(7) Stečajni sudac će zaključkom odrediti potrebne mjere radi ostvarenja primopredaje dužnosti između stečajnih upravitelja.

 

Ovlasti stečajnoga upravitelja

Članak 24.

(1) Stečajni upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Ako stečajni dužnik nastavlja poslovati tijekom stečajnoga postupka, poslovanje vodi stečajni upravitelj.

(3) Stečajni upravitelj zastupa dužnika.

(4) Stečajni upravitelj vodi samo one poslove dužnika pojedinca koji se odnose na stečajnu masu i zastupa ga kao stečajnoga dužnika s ovlastima zakonskoga zastupnika.

(5) Brisan.

 

Dužnosti stečajnoga upravitelja

Članak 25.

(1) Stečajni upravitelj je dužan postupati savjesno i uredno, a osobito:

1. dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja stečajnoga postupka,

2. sastaviti, u suglasnosti sa stečajnim sucem, predračun troškova stečajnoga postupka i podnijeti ga na odobrenje stečajnom sucu,

3. odrediti povjerenstvo za popis imovine,

4. sastaviti početno stanje imovine dužnika,

5. kao dobar gospodar brinuti se o završetku započetih, a neizvršenih poslova dužnika i poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad sredstvima dužnika,

6. brinuti se o ostvarivanju tražbine dužnika,

7. savjesno voditi poslovanje dužnika ako je određeno da se poslovanje nastavlja,

8. unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobroga gospodara stvari i prava dužnika koje ulaze u stečajnu masu,

9. pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvršiti isplatu,

10. dostaviti odboru vjerovnika završni stečajni račun,

11. izvršiti naknadne isplate vjerovnika,

12. nakon zaključenja stečajnog postupka zastupati stečajnu masu u skladu s ovim Zakonom,

13. obavljati i druge poslove u skladu s ovim Zakonom.

(2) Stečajni upravitelj je dužan podnositi pisana izvješća o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase, i to najmanje jedanput u tri mjeseca ili kada to zatraže stečajni sudac ili odbor vjerovnika.

 

 

 

Nadzor nad stečajnim upraviteljem

Članak 26.

(1) Rad stečajnoga upravitelja nadziru stečajni sudac, odbor vjerovnika i skupština vjerovnika, koji su ovlašteni u svako doba zatražiti obavijesti ili izvješća o stanju stvari i vođenju poslova.

(2) Ako stečajni upravitelj ne postupi po nalogu stečajnog suca za poduzimanje neke od radnji iz članka 25. ovoga Zakona, stečajni sudac ga može novčano kazniti. Iznos pojedine novčane kazne ne može biti veći od 10.000,00 kuna. (zadnja rečenica brisana)

 

Razrješenje stečajnoga upravitelja

Članak 27.

(1) Stečajni će sudac razriješiti stečajnoga upravitelja istekom godine i pol dana od dana održavanja izvještajnog ročišta, odnosno od prestanka poslovanja dužnika ako je odlučeno da dužnik privremeno nastavlja poslovanje, ako nije unovčio imovinu koja ulazi u stečajnu masu tako da se može pristupiti završnoj diobi, osim ako unovčenje nije bilo moguće radi vođenja upravnog ili sudskog postupka koji je prethodno pitanje za završetak stečajnog postupka. Ako se imovina dužnika koja ulazi u stečajnu masu sastoji većim dijelom od pokretnina koje se lako mogu unovčiti, taj rok iznosi godinu dana.

(2) Stečajni sudac može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev odbora vjerovnika ili skupštine vjerovnika, razriješiti stečajnoga upravitelja i prije isteka rokova iz stavka 1. ovoga članka ako svoju dužnost ne obavlja uspješno ili iz drugih važnih razloga. Osobito ako je imenovan u više od tri stečaja čija je vrijednost stečajne mase procijenjena na više od dva milijuna kuna i ti stečajni dužnici nastavljaju poslovanje.

(3) Prije donošenja odluke stečajni će sudac omogućiti stečajnome upravitelju da se očituje, osim ako važni razlozi ne zahtijevaju da se drukčije postupi.

(4) Protiv rješenja o razrješenju stečajnog upravitelja pravo na žalbu imaju samo stečajni vjerovnici.

(5) Stečajni upravitelj razriješit će se dužnosti i kad to sam zatraži. U tom slučaju protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za razrješenje pravo na žalbu ima samo stečajni upravitelj.

(6) Stečajni sudac može rješenjem razriješenom stečajnom upravitelju naložiti vraćanje onoga što je tijekom postupka primio, osobito ako odbije izvršiti nalog stečajnog suca u vezi s predajom dužnosti; odbije ili nepotrebno odgađa predaju dužnikove dokumentacije ili ako ne postupi po nalogu suca za dostavu izvješća o određenim pitanjima.

(7) Stečajni sudac može u rješenju, iz stavka 4. ovoga članka, stečajnom upravitelju zaprijetiti novčanom kaznom iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona.

(8) Zajedno s rješenjem o razrješenju stečajnog upravitelja stečajni će sudac donijeti rješenje o imenovanju novog stečajnog upravitelja. Na prvom narednom ili kojem kasnijem ročištu skupština vjerovnika može izabrati neku drugu osobu za stečajnog upravitelja, pri čemu će se odgovarajuće primijeniti odredbe članka 23. ovoga Zakona.

 

Odgovornost stečajnoga upravitelja

Članak 28.

(1) Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu svim sudionicama ako je skrivljeno povrijedio koju od svojih dužnosti.

(2) Stečajni upravitelj ne odgovara za štetu nastalu zbog radnje koju je odobrio stečajni sudac, odnosno zbog radnje koju je poduzeo u ovrsi naloga ili upute stečajnoga suca, osim ako je odobrenje ili uputu isposlovao na prijevaran način.

(3) Za štetu koju počine radnici stečajnoga upravitelja stečajni upravitelj odgovara samo ako je šteta nastala uslijed propusta u njihovu nadzoru.

(4) Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu vjerovniku stečajne mase koju je ovaj pretrpio zbog neispunjenja obveze stečajne mase preuzete njegovom pravnom radnjom, osim ako stečajni upravitelj u vrijeme preuzimanja te obveze nije mogao predvidjeti da stečajna masa neće biti dostatna za njeno ispunjenje.

(5) Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete nastale zbog povrede dužnosti stečajnoga upravitelja zastarijeva protekom roka od tri godine od saznanja oštećenoga za štetu i okolnosti na kojima se zasniva obveza stečajnoga upravitelja za naknadu štete. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete zastarijeva najkasnije protekom roka od tri godine od pravomoćnosti odluke o zaključenju stečajnoga postupka. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete prouzrokovane povredom dužnosti počinjene u svezi s naknadnom diobom ili s nadzorom nad ispunjenjem plana, zastarijeva protekom roka od tri godine od provedbe naknadne diobe ili završetka nadzora.

(6) Stečajni upravitelj dužan je nakon stupanja na dužnost osigurati se kod osiguravajućeg društva od odgovornosti u smislu odredaba ovoga članka, nakon što visinu osigurnine odredi zaključkom stečajni sudac uzimajući u obzir predvidivu veličinu stečajne mase te složenost postupka. Troškovi osiguranja su troškovi stečajnog postupka.

(7) O zahtjevima za naknadu štete podnesenim protiv stečajnog upravitelja sud odlučuje u parničnom postupku.

 

Nagrada za rad i naknada troškova

Članak 29.

(1) Stečajni upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu stvarnih troškova.

(2) Nagradu stečajnom upravitelju rješenjem određuje stečajni sudac prema posebnom propisu kojim Vlada Republike Hrvatske utvrđuje kriterije i način obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima.

 

(3) Obračun stvarnihtroškova rješenjem odobrava stečajni sudac na temelju pisanog, obrazloženog i dokumentiranog izvješća stečajnog upravitelja.

(4) Rješenje iz stavka 2. i 3. ovoga članka posebno se dostavlja članovima odbora vjerovnika, ako je osnovan te dužniku pojedincu. Obavijest o određivanju nagrade i naknade bez naznake visine iznosa objavljuje se na oglasnoj ploči suda, uz napomenu da se u pisarnici može izvršiti uvid u potpuni tekst rješenja.

(5) Protiv rješenja iz stavka 2. i 3. ovoga članka stečajni upravitelj, dužnik pojedinac i svaki stečajni vjerovnik imaju pravo na Žalbu.

(6) Brisan.

(6) Ako u stečajnom postupku nema sredstava za isplatu nagrade i naknade troškova stečajnoga upravitelja, nagrada i naknada troškova isplatit će se iz sredstava fonda iz članka 39.a stavka 1. ovoga Zakona.

 

Članak 30.

Brisan.

 

 

Polaganje računa

Članak 31.

(1) Stečajni upravitelj dužan je po završetku svoje dužnosti položiti račun vjerovnicima.

(2) Stečajni sudac će, prije ročišta vjerovnika, ispitati završni račun upravitelja i na njemu potvrditi da ga je ispitao. U slučaju potrebe stečajni sudac može odrediti da završni račun pregledaju vještaci.

(3) Ako je osnovan odbor vjerovnika, stečajni sudac će, završni račun, prije nego što ga ispita, dostaviti tom odboru i odrediti mu rok u kojem se treba izjasniti o tom računu. Ispitani završni račun, zajedno s dokazima i izjašnjenjem odbora vjerovnika, stečajni sudac će staviti na uvid vjerovnicima u pisarnici suda. Rok između izlaganja završnoga računa s prilozima i održavanja ročišta vjerovnika mora iznositi najmanje osam dana.

(4) Vjerovnici mogu naložiti stečajnom upravitelju da u određenim vremenskim razmacima tijekom postupka polaže račune. Na te se račune na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

 

2.5. Odbor vjerovnika

Osnivanje odbora vjerovnika prije ročišta vjerovnika

Članak 32.

(1) Radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, prije prvoga ročišta vjerovnika, stečajni sudac može osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove članove.

(2) U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni stečajni vjerovnici s najvišim tražbinama i vjerovnici s malim tražbinama. U odboru treba biti zastupljen i predstavnik ranijih dužnikovih radnika, osim ako oni kao stečajni vjerovnici ne sudjeluju tek s beznačajnim tražbinama. (treća rečenica brisana.)

(3) Za članove odbora mogu biti imenovani i razlučni vjerovnici te osobe koje nisu vjerovnici ako bi svojim stručnim znanjem mogle pridonijeti radu odbora.

(4) Broj članova odbora vjerovnika mora biti neparan, ali u pravilu ne više od sedam.

(5) Kad je ovim Zakonom određeno da odbor vjerovnika poduzima određene radnje u postupku, podneske u ime odbora vjerovnika podnosi, odnosno izjave daje predsjednik odbora vjerovnika na temelju odluke odbora.

(6) Ako je broj stečajnih vjerovnika manji od pet, ovlasti odbora vjerovnika imaju svi vjerovnici.

 

Osnivanje odbora vjerovnika na skupštini vjerovnika

Članak 32.a

(1) O osnivanju odbora vjerovnika odlučuju vjerovnici na prvoj skupštini vjerovnika, sukladno odredbi članka 32. stavka 2. do 6. ovoga Zakona. Ako je stečajni sudac već osnovao odbor vjerovnika, vjerovnici odlučuju treba li taj odbor zadržati.

(2) Skupština vjerovnika može iz odbora vjerovnika isključiti sve ili pojedine članove koje je imenovao stečajni sudac i izabrati druge ili dodatne članove odbora vjerovnika.

 

 

 

 

Članak 33.

Brisan.

 

Zadaci odbora vjerovnika

Članak 34.

(1) Odbor vjerovnika je dužan nadzirati stečajnoga upravitelja i pomagati mu u vođenju poslova, pratiti tijek poslovanja, pregledavati knjige i poslovnu dokumentaciju te naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine. Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor vjerovnika može ovlastiti pojedine svoje članove.

(2) U okviru svoga djelokruga odbor vjerovnika osobito:

1. razmatra izvješća stečajnoga upravitelja o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase,

2. pregledava poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo stečajni upravitelj,

3. podnosi prigovor stečajnom sucu na rad stečajnoga upravitelja,

4. daje mišljenje stečajnom sucu o unovčenju imovine dužnika, kad stečajni sudac to zatraži,

5. daje mišljenje stečajnom sucu o nastavljanju započetih poslova, odnosno o radu stečajnoga dužnika, kad stečajni sudac to zatraži,

6. daje mišljenje stečajnom sucu o priznavanju opravdanih manjkova utvrđenih popisom imovine, kada stečajni sudac to zatraži.

(3) Odbor vjerovnika je dužan obavješćivati vjerovnike o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase.

 

Razrješenje članova odbora vjerovnika

Članak 35.

(1) Stečajni sudac može člana odbora vjerovnika razriješiti po službenoj dužnosti ili na zahtjev vjerovnika. Član odbora vjerovnika razriješit će se i kada to sam zatraži. Prije donošenja odluke potrebno je saslušati člana odbora vjerovnika.

(2) Stečajni će sudac imenovati novoga člana odbora vjerovnika ako bi zbog razrješenja broj članova odbora vjerovnika bio manji od tri člana. Vjerovnici mogu na prvom sljedećem ročištu vjerovnika isključiti člana kojeg je imenovao stečajni sudac i izabrati drugoga člana odbora vjerovnika.

 

Odgovornost članova odbora vjerovnika

Članak 36.

Članovi odbora vjerovnika dužni su razlučnim i stečajnim vjerovnicima, naknaditi štetu ako su skrivljeno povrijedili koju od svojih zakonskih dužnosti. Odredbe o zastari prava na podnošenje zahtjeva za naknadu štete prema stečajnom upravitelju primjenjuju se na odgovarajući način i na zastaru zahtjeva za naknadu štete prema članovima odbora vjerovnika.

 

Sjednice odbora vjerovnika i donošenje odluka

Članak 37.

(1) Odbor vjerovnika o pitanjima iz svoga djelokruga odlučuje na sjednicama, ako je nazočna većina ukupnog broja njegovih članova.

(2) Prvu sjednicu odbora vjerovnika saziva stečajni sudac po službenoj dužnosti ili na prijedlog stečajnoga upravitelja ili većine članova odbora vjerovnika. Na toj sjednici članovi odbora izabiru predsjednika.

(3) Naredne sjednice odbora vjerovnika može sazvati i predsjednik odbora vjerovnika.

(4) Člana odbora vjerovnika na sjednicama može zamjenjivati osoba koju on na to ovlasti ovjerovljenom punomoći.

(5) Sjednicama odbora vjerovnika mogu biti nazočni stečajni sudac i stečajni upravitelj bez prava glasa. Stečajni sudac i stečajni upravitelj obvezatno se pozivaju na sjednice odbora vjerovnika.

(6) Odbor vjerovnika odlučuje većinom glasova nazočnih članova, a ako su glasovi podijeljeni, odlučuje stečajni sudac.

(7) Stečajni sudac može ukinuti odluku odbora vjerovnika odgovarajućom primjenom odredbe iz članka 38.f ovoga Zakona.

 

Nagrada za rad i naknada troškova

Članak 38.

(1) Članovi odbora vjerovnika imaju pravo na nagradu za rad u odboru vjerovnika. Nagrada se određuje do visine prosječne dnevne plaće u Republici Hrvatskoj po danu koji provedu u obavljanju poslova iz svog djelokruga.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka stečajni sudac može odrediti nagradu članu odbora vjerovnika koji nije vjerovnik (članak 32. stavak 3.) uzimajući u obzir opseg i složenost poslova koji su mu povjereni.

(3) Članovi odbora vjerovnika imaju pravo na naknadu troškova uz odgovarajuću primjenu odredbe ovoga Zakona o naknadi troškova stečajnom upravitelju.

(4) O nagradama i troškovima iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odlučuje stečajni sudac posebnim rješenjem, na prijedlog odbora vjerovnika.

(5) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se osobno stečajnom upravitelju i svim članovima odbora vjerovnika koji imaju pravo na žalbu protiv tog rješenja.

 

2.6. Skupština vjerovnika

Sazivanje skupštine vjerovnika

Članak 38.a

(1) Skupštinu vjerovnika saziva stečajni sudac. Pravo sudjelovanja imaju svi vjerovnici s pravom odvojenog namirenja, svi stečajni vjerovnici, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac.

(2) Vrijeme i mjesto održavanja te dnevni red skupštine javno se priopćuje. Javno priopćenje može izostati ako se rasprava odgodi na skupštini vjerovnika.

 

Prijedlog za sazivanje skupštine vjerovnika

Članak 38.b

(1) Skupština vjerovnika sazvat će se na prijedlog:

1. stečajnoga upravitelja,

2. odbora vjerovnika,

3. najmanje pet stečajnih vjerovnika koji nisu nižega isplatnog reda, uz uvjet da zbroj tražbina stečajnih vjerovnika po procjeni stečajnoga suca premašuje petinu iznosa tražbina svih stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove,

4. jednoga ili više stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove, uz uvjet da zbroj njihovih tražbina po procjeni stečajnoga suca premašuje dvije petine iznosa naznačenog u točki 3. ovoga stavka.

(2) Između primitka prijedloga i sjednice skupštine ne smije proteći više od trideset dana.

(3) Protiv rješenja stečajnoga suca kojim je odbio sazvati skupštinu vjerovnika podnositelj prijedloga ima pravo na posebnu žalbu. Ako ima više predlagatelja, pravo na žalbu ima svaki od njih.

(4) Ako stečajni sudac ne sazove skupštinu u roku iz stavka 2. ovoga članka niti u tom roku donese rješenje kojim se odbija prijedlog za sazivanje skupštine, smatrat će se da je donio rješenje kojim je prijedlog odbio. U tom slučaju podnositelj prijedloga ima pravo na posebnu žalbu. O toj je žalbi drugostupanjski sud dužan odlučiti u roku od osam dana.

 

Vođenje skupštine vjerovnika i odlučivanje

Članak 38.c

(1) Skupštinu vjerovnika vodi stečajni sudac.

(2) Smatrat će se da je na skupštini vjerovnika odluka donesena ako zbroj iznosa tražbina stečajnih vjerovnika koji su glasovali za neku odluku iznosi više od zbroja iznosa tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv te odluke. Za razlučne vjerovnike kojima dužnik ne duguje osobno prigodom utvrđivanja prava glasa umjesto iznosa tražbina uzet će se u obzir vrijednost razlučnog prava.

 

Pravo glasa

Članak 38.d

«(1) Pravo glasa na skupštini vjerovnika imaju stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene.

(2) Smatrat će se da vjerovnik ima pravo glasa, iako je njegova tražbina osporena, ako postojanje svoje tražbine dokazuje ovršnom ispravom, osim ako se javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak postojanja tražbine.

(3) Smatrat će se da razlučni vjerovnik ima pravo glasa glede dijela svoje tražbine osigurane razlučnim pravom koju je prijavio u stečajnom postupku (članak 173. stavak 6.), iako je ta njegova tražbina osporena, ako je osigurana razlučnim pravom upisanim u zemljišnoj ili kojoj drugoj javnoj knjizi, osim ako dužnik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak postojanja tražbine.

(4) Vjerovnicima osporenih tražbina, i ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2. i 3., priznat će se pravo glasa ako se na skupštini vjerovnika stečajni upravitelj i nazočni vjerovnici s pravom glasa tako sporazumiju. Ako se sporazum ne može postići, o tome odlučuje stečajni sudac na skupštini rješenjem protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba.

(5) Vjerovnici nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa, osim ako su njihove tražbine utvrđene (članak 176. stavak 7. u vezi s člankom 72.).

(6) Stečajni sudac može prigodom glasovanja na slijedećim skupštinama vjerovnika na prijedlog stečajnog upravitelja ili kojega od nazočnih vjerovnika s pravom glasa, izmijeniti svoju odluku o pravu glasa vjerovnika osporenih tražbina.

(7) Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na vjerovnike čije su tražbine vezane za odgodni uvjet.

 

Ovlasti skupštine vjerovnika

Članak 38.e

(1) Skupština vjerovnika ovlaštena je na izvještajnom ročištu ili kojem kasnijem ročištu:

1. osnovati odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti njegov sastav ili ga ukinuti,

2. imenovati novoga stečajnog upravitelja,

3. odlučiti o nastavku poslovanja dužnika i o načinu i uvjetima unovčenja njegove imovine,

4. naložiti stečajnom upravitelju izradu stečajnog plana,

5. donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika

6. odlučiti o drugim pitanjima od važnosti za provedbu i okončanje stečajnog postupka u skladu s ovim Zakonom.

(2) Skupština vjerovnika ima pravo zatražiti od stečajnoga upravitelja obavijesti i izvještaje o stanju stvari i vođenju poslova. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, tada skupština vjerovnika može naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine kojom upravlja stečajni upravitelj.

(3) Vjerovnici svoje odluke mogu izmijeniti na kasnijim ročištima skupštine vjerovnika.

 

Ukidanje odluke skupštine vjerovnika

Članak 38.f

(1) Ako je koja od odluka skupštine vjerovnika u suprotnosti sa zajedničkim interesom stečajnih vjerovnika, stečajni će sudac na zahtjev kojega od razlučnih vjerovnika, stečajnoga vjerovnika koji nije nižega isplatnog reda ili stečajnog upravitelja ili iznimno po službenoj dužnosti, tu odluku ukinuti.

(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka stečajni sudac će odlučiti odmah na toj skupštini, ali u složenijim slučajevima može odgoditi donošenje odluke za 8 dana od dana održanja skupštine vjerovnika.

(3) Rješenje kojim se ukida odluka skupštine vjerovnika javno se objavljuje. Protiv te odluke pravo na posebnu žalbu ima svaki razlučni vjerovnik te svaki stečajni vjerovnik koji nije nižega isplatnog reda.

 

3. POKRETANJE STEČAJNOGA POSTUPKA

Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka

Članak 39.

(1) Stečajni postupak se pokreće prijedlogom vjerovnika ili dužnika, ako zakonom nije drugačije određeno.

(2) Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojega od stečajnih razloga.

(3) Razlučni vjerovnici mogu predlagati otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom samo ako učine vjerojatnim da se njihova tražbina neće moći potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi njihovo razlučno pravo.

(4) Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad pravnom osobom može u ime dužnika podnijeti svaka osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe po zakonu te svaki likvidator.

(5) Prijedlog iz stavka 4. ovoga članka koji ne podnesu sve osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe po zakonu ili svi likvidatori, bit će dopušten samo ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim postojanje kojega od stečajnih razloga. Stečajni sudac će ako je to moguće (članak 7. stavak 5.) u tom slučaju saslušati ostale osobe ovlaštene za zastupanje po zakonu ili likvidatore.

(6) Dužnik pojedinac osobno podnosi prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad svojom imovinom.

(7) Osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnik pojedinac dužni su podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku od dvadeset jedan dan od dana nastupanja nesposobnosti za plaćanje.

(8) Osobe iz stavka 7. ovoga članka osobno odgovaraju vjerovnicima za štetu koju su im prouzročili propustom svoje dužnosti utvrđene tom odredbom.

(8) Brisan.

(9) Brisan

(10) Brisan

(11) Brisan

 

Dodatna pristojba za vođenje stečajnoga postupka

Članak 39.a

(1) Vjerovnik koji predlaže pokretanje stečajnoga postupka dužan je pri podnošenju prijedloga uz sudsku pristojbu na prijedlog za pokretanje stečajnoga postupka uplatiti i dodatnu pristojbu u iznosu od 10.000,00 kuna radi osnivanja Fonda za pokriće troškova stečajnog postupka koji se ne mogu namiriti iz imovine dužnika (članak 63. stavak 4.), odnosno za predujmljivanje sredstava za vođenje stečajnog postupka dok se u tom postupku ne prikupe za to potrebna sredstva. Na pozivanje i naplatu ovih pristojbi na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o sudskim pristojbama(«Narodne novine» broj 74/95., 57/96., 137/02., 26/03. - pročišćeni tekst).

(2) Dodatna pristojba iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje se na poseban račun trgovačkoga suda.

(3) Dodatnu pristojbu iz stavka 1. ovoga članka dužne su uplatiti i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kada kao vjerovnik predlaže pokretanje stečajnog postupka. Tu pristojbu nisu dužni uplatiti radnicii raniji radnici dužnika koji kao vjerovnici predlažu pokretanje stečajnog postupka radi namirenja dospjelih tražbina po osnovi rada, Republika Hrvatska kao ni kada se stečaj pokreće temeljem odredbe članka 41. Zakona o platnom prometu.

(4) Uplaćena sudska pristojba i dodatna pristojba iz stavka 1. ovoga članka jesu troškovi stečajnoga postupka na čiju naknadu vjerovnik koji je uplatio predujam ima pravo.

(5) Predujam iz fonda iz stavka 1. ovoga članka za vođenje stečajnoga postupka dok se u tom postupku ne prikupe za to potrebna sredstva trošak je stečajnoga postupka i stečajni upravitelj dužan je vratiti taj predujam u fond nakon što u stečajnom postupku prikupi za to potrebna sredstva.

 

Povlačenje prijedloga

Članak 40.

(1) Prijedlog se može povući sve do isticanja oglasa o otvaranju stečajnoga postupka na oglasnu ploču suda odnosno do donošenja rješenja o odbacivanju ili odbijanju prijedloga.

(2) Ako predlagatelj povuče prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni će sudac obustaviti postupak. U tom

slučaju nastale troškove postupka snosi predlagatelj, osim ako do povlačenja nije došlo zato što je dužnik naknadno podmirio tražbinu vjerovnika, u kojem slučaju nastale troškove postupka snosi dužnik.

 

 

 

Predujmljivanje troškova prethodnoga postupka

Članak 41.

(1) Stečajni vjerovnik, kao predlagatelj, dužan je uplatiti predujam za pokriće troškova prethodnog postupka u iznosu koji zaključkom odredi stečajni sudac.

(2) Ako vjerovnik ne uplati predujam u roku od 15 dana, stečajni sudac rješenjem će odbaciti prijedlog.

(3) Ako stečajni postupak bude otvoren, predujmljeni iznos ulazi u troškove stečajnoga postupka.

(4) Stečajni sudac može rješenjem osloboditi uplate predujma stečajnog dužnika koji je predložio otvaranje stečajnog postupka, ako on dokaže dostavljanjem javnobilježnički ovjerovljenog prokaznog popisa imovine da ima dovoljno imovine za pokriće troškova prethodnog postupka.

(5) Kad stečajni postupak radi namirenja dospjelih tražbina pokreću radnici i prijašnji radnici dužnika, oni nisu dužni predujmiti iznos potreban za pokriće troškova prethodnoga postupka. U tom će se slučaju sredstva za pokriće troškova prethodnoga postupka predujmiti iz Fonda iz članka 39.a stavka 1. ovoga Zakona.

 

4. PRETHODNI POSTUPAK

Pokretanje prethodnoga postupka

Članak 42.

(1) Na temelju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajni sudac donosi rješenje o pokretanju postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnoga postupka (prethodni postupak), protiv kojega nije dopuštena posebna žalba ili taj prijedlog odbacuje rješenjem.

(2) U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka stečajni sudac može imenovati privremenoga stečajnog upravitelja.

(3) Ako dužnik predloži otvaranje stečajnoga postupka ili ako nakon pokretanja prethodnoga postupka prizna postojanje kojega od razloga za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni sudac može bez prethodnoga postupka, odnosno bez daljnjega vođenja toga postupka donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka.

(4) Prethodni postupak može trajati najduže tri mjeseca od donošenja rješenja o pokretanju prethodnog postupka, osim ako posebne okolnosti ne zahtijevaju dulji rok.

 

Obveza davanja podataka tijekom prethodnoga postupka

Članak 43.

(1) Osobe koje vode poslove dužnika i članovi nadzornog odbora dužnika, kao i radnicidužnika, i u slučaju ako im je prestala dužnost, odnosno zaposlenje dužni su nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajnim tijelima, na njihov zahtjev, bez odgode, pružiti sve potrebne podatke i obavijesti.

(2) Stečajni sudac može zaključkom narediti stečajnom dužniku, odnosno osobama iz stavka 1. ovoga članka da u određenom roku predaju sudu pisano izvješće o financijsko-gospodarskom stanju dužnika.

(3) Stečajni sudac može, ako ocijeni da je to, potrebno, rješenjem narediti osobama koje vode poslove dužnika iz stavka 1. ovoga članka davanje prokazne izjave ili prokaznoga popisa imovine u skladu s pravilima ovrhe .

(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovaraju vjerovnicima osobno za naknadu štete koju su im prouzročili uskratom davanja ili davanjem netočnih ili nepotpunih podataka, obavijesti, izvješća, izjava ili popisa prema odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

(5) Osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovaraju kazneno za davanje netočnih ili nepotpunih podataka, obavijesti, izvješća, izjava ili popisa prema odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka kao za davanje lažnoga iskaza u sudskom postupku.

(6) Pravo na naknadu štete iz stavka 4. ovoga članka zastarijeva u roku od pet godina od dana zaključenja stečajnoga postupka.

(7) Na slučajeve iz stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 106., 107. i 109. ovoga Zakona.

 

Mjere osiguranja

Članak 44.

(1) Stečajni sudac će, rješenjem o pokretanju prethodnoga postupka ili naknadnim rješenjem, na zahtjev predlagatelja ili po službenoj dužnosti, odrediti sve mjere koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo da do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka ne nastupe takve promjene imovinskoga položaja dužnika koje bi za vjerovnike mogle biti nepovoljne.

(2) Stečajni sudac može osobito:

1. postaviti privremenoga stečajnoga upravitelja, na kojega se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga

Zakona o stečajnom upravitelju,

2. zabraniti raspolaganje imovinom dužnika ili odrediti da dužnik može raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu suglasnost stečajnoga suca ili privremenoga stečajnoga upravitelja,

3. zabraniti ili privremeno odgoditi određivanje, odnosno provedbu prisilne ovrhe ili osiguranja protiv dužnika,

4. zabraniti isplate s računa dužnika.

(3) Stečajni sudac može, ako za to postoje opravdani razlozi, mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka odrediti i prije donošenja rješenja o pokretanju prethodnoga postupka.

(4) Ako druge mjere ne budu dostatne, stečajni sudac može odrediti da se osobe iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona prisilno privedu.

(5) Osobama iz stavka 4. ovoga članka stečajni sudac može izreći novčanu kaznu do 50.000,00 kuna.

(6) Stečajni sudac može, na prijedlog vjerovnika, privremenoga stečajnog upravitelja ili po službenoj dužnosti, odrediti privremene mjere osiguranja predviđene pravilima ovrhe i protiv dužnika pojedinca, protiv osoba koje i inače odgovaraju za obveze dužnika te protiv dužnikovih dužnika, ako ocijeni da je to potrebno radi zaštite imovine stečajnoga dužnika.

(7) Na privremene mjere iz stavka 6. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju pravila o postupku osiguranja prema pravilima ovrhe .

 

Privremeni stečajni upravitelj

Članak 45.

(1) Ako se dužniku postavi privremeni stečajni upravitelj i odredi zabrana raspolaganja, ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prelazi na privremenoga stečajnoga upravitelja. U tom je slučaju privremeni stečajni upravitelj dužan:

1. zaštititi i održavati imovinu dužnika,

2. nastaviti s vođenjem dužnikova poduzeća sve do odluke o otvaranju stečajnoga postupka, osim ako stečajni sudac ne odredi mirovanje, kako bi se izbjeglo znatno smanjenje imovine,

3. ispitati mogu li se imovinom dužnika pokriti troškovi postupka.

(2) Stečajni sudac može zatražiti od stečajnoga upravitelja da, kao stručna osoba, ispita postoji li razlog za otvaranje stečajnoga postupka, te kakvi su izgledi nastavka poslovanja dužnika.

(3) Postavi li se privremeni stečajni upravitelj u slučaju u kojemu nije određena zabrana raspolaganja, sud će utvrditi dužnosti privremenoga stečajnoga upravitelja. One ne smiju prelaziti dužnosti određene stavkom 1. ovoga članka.

(4) Privremeni stečajni upravitelj ovlašten je stupiti u poslovne prostorije dužnika te tamo provesti potrebne radnje. Dužnik pojedinac, odnosno tijela dužnika pravne osobe dužni su privremenom stečajnom upravitelju dopustiti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika. Protiv dužnika, odnosno članova njegovih tijela mogu se, radi pribavljanja potrebnih podataka i obavijesti, primijeniti mjere koje se radi toga mogu primijeniti protiv dužnika i članova njegovih tijela nakon otvaranja stečajnoga postupka.

 

Objava ograničenja raspolaganja

Članak 46.

(1) Rješenje kojim se određuju ograničenja raspolaganja predviđena člankom 44. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona i kojim se postavlja privremeni stečajni upravitelj javno će se objaviti. To je rješenje potrebno dostaviti dužniku i privremenom stečajnom upravitelju. Dužnikovi dužnici ujedno će se pozvati da svoje obveze ispunjavaju vodeći računa o objavljenom rješenju.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka stečajni sudac će dostaviti upisniku u koji je dužnik upisan.

(3) Za upis ograničenja raspolaganja u zemljišnu knjigu, upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji i upisnik zrakoplova na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o upisu otvaranja stečajnoga postupka u

te upisnike.

 

Učinci ograničenja raspolaganja

Članak 47.

(1) U slučaju povrede ograničenja raspolaganja iz članka 44. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravnim posljedicama povrede zabrane raspolaganja nakon otvaranja stečajnoga postupka.

(2) Ako je ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prešla na privremenoga stečajnoga upravitelja, na parnice u tijeku i njihovo preuzimanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preuzimanju parnica nakon otvaranja stečajnoga postupka.

 

Ukidanje mjera osiguranja

Članak 48.

(1) Rješenje o ukidanju mjera osiguranja objavit će se, odnosno dostaviti na način na koji je objavljeno i rješenje kojim su određene.

(2) Ako je ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prešla na privremenoga stečajnoga upravitelja, on će prije nego što bude razriješen, u ime i za račun dužnika podmiriti nastale troškove te ispuniti obveze koje je preuzeo

za stečajnoga dužnika. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga obveznoga odnosa, ako je privremeni stečajni upravitelj primio protučinidbu za imovinu kojom upravlja.

(3) U hitnim slučajevima stečajni sudac može odrediti da radnje iz stavka 2. ovoga članka obavi umjesto privremenoga stečajnoga upravitelja novoimenovani stečajni upravitelj.

 

Ročište radi izjašnjenja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka

Članak 49.

(1) Nakon što donese rješenje o pokretanju prethodnoga postupka stečajni sudac će odmah zakazati ročište na koje će

pozvati zastupnike dužnika po zakonu, odnosno dužnika pojedinca, predlagatelja, pravnih osoba koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa i privremenoga stečajnoga upravitelja, a po potrebi i druge osobe.

(2) Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka pozvane osobe će se izjasniti o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka. One se o prijedlogu mogu i pisano izjasniti.

 

Izjava o pristupanju dug

Članak 50.

(1) Treća osoba može na ročištu iz članka 49. ovoga Zakona dati izjava o pristupanju dugu stečajnoga dužnika. Uz izjavu je treća osoba dužna predočiti stečajnom sucu po javnom bilježniku ovjerovljenu ispravu o sadržaju i načinu podmirenja dužnikovih obveza prema odredbi stavka 3. ovoga članka. Stečajni sudac će ocijeniti danu izjavu i, po potrebi, provjeriti je i zatražiti odgovarajuće jamstvo. Radi toga može i odgoditi ročište.

(2) Ako se pokaže da je izjava o pristupanju dugu bez valjanoga pokrića, njen davatelj odgovara za prouzročenu štetu i troškove postupka.

(3) Stečajni će sudac odobriti pristupanje dugu ako se pristupitelj obvezao da će najkasnije u roku od dva mjeseca od dana donošenja rješenja o odobrenju pristupanja dugu namiriti sve dospjele obveze stečajnoga dužnika, a ostale, u vrijeme pristupanja dugu već nastale obveze, kako budu dospijevale.

(4) Davatelj izjave o pristupanju dugu i njegovi jamci, nakon što stečajni sudac odobri pristupanje dugu, solidarno odgovaraju s dužnikom za njegove obveze koje su nastale do davanja izjave o pristupanju dugu.

(5) Rješenjem kojim se odobrava pristupanje dugu, stečajni sudac će obustaviti stečajni postupak. Protiv toga rješenja pravo na Žalbu imaju predlagatelj i dužnik.

(6) Vjerovnici stečajnoga dužnika čija je tražbina prema dužniku nastala do pristupanja dugu i koja je utvrđena ovršnom ispravom mogu na temelju te isprave i rješenja kojim se odobrava pristupanje dugu izravno tražiti ovrhu protiv pristupitelja i njegovih jamaca.

(7) Dužnik odgovara solidarno s pristupiteljem dugu za preuzete obveze. Vjerovnici koji imaju prema stečajnom dužniku ovršnu ispravu mogu i nakon pristupanja dugu izravno na temelju te isprave tražiti protiv njega ovrhu

 

Ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dužnika

Članak 51.

Stečajni sudac će odrediti jednog ili više vještaka koji će u roku od 15 dana, zajedno s njime i s privremenim stečajnim upraviteljem ako je imenovan i po njihovim uputama ispitati je li dužnik nesposoban za plaćanje ili prezadužen.

 

 

 

 

Slučajevi u kojima se neće odrediti ispitivanje gospodarsko-financijskog stanja dužnika

Članak 52.

(1) Vještaci iz članka 51. ovoga Zakona neće se imenovati ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka bez prethodnoga ispitivanja sposobnosti dužnika za plaćanje ili njegove prezaduženosti.

(2) Vještaci iz stavka 1. ovoga članka neće se imenovati i ako se nesposobnost dužnika za plaćanje može nedvojbeno utvrditi iz okolnosti što je obustavio plaćanje. Okolnost da je dužnik obustavio plaćanje može se osobito utvrditi na temelju izvješća pravnih osoba koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa.

 

5. OTVARANJE STEČAJNOGA POSTUPKA

Rasprava i odlučivanje o otvaranju stečajnoga postupka

Članak 53.

(1) Nakon što primi izvješće privremenoga stečajnoga upravitelja, te mišljenje vještaka o nesposobnosti za plaćanje i prezaduženosti dužnika, stečajni sudac će odrediti ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnoga postupka. Na ročište se pozivaju predlagatelj, a za dužnika pravnu osobu zastupnici po zakonu, odnosno dužnik pojedinac, privremeni stečajni upravitelj te, po potrebi, vještaci.

(2) Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka može se ispitati mogućnost pristupanja dugu. U tom će slučaju stečajni sudac na odgovarajući način primijeniti odredbe članka 50. ovoga Zakona, osim odredbe o odgodi ročišta.

(3) Ako je riječ o slučaju u kojem se neće ispitivati gospodarsko-financijsko stanje dužnika (članak 51.) tada se ročište radi izjašnjenja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka (članak 49.) može spojiti s ročištem radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnog postupka (članak 53.).

(4) Stečajni sudac će na ročištu, a najkasnije u roku od tri dana nakon njegova zaključenja, donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka ili o odbijanju prijedloga za otvaranje toga postupka.

(5) U rješenju o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni sudac će odrediti tko je dužan snositi troškove postupka.

(6) Protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka žalbu može podnijeti osoba koja je bila zastupnik po zakonu dužnika pravne osobe do dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnoga postupka i dužnik pojedinac, a protiv rješenja stečajnog suca kojim se odbija prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka žalbu može podnijeti predlagatelj.

(7) Ako se utvrdi da je dužnik do završetka prethodnoga postupka postao sposoban za plaćanje, postupak će se obustaviti. Troškove provedenoga postupka u tom slučaju snosi dužnik.

 

Sadržaj rješenja o otvaranju stečajnoga postupka

Članak 54.

(1) Ako otvori stečajni postupak, stečajni sudac će u tom rješenju imenovati stečajnoga upravitelja.

(2) U rješenju o otvaranju stečajnoga postupka posebno će se navesti podaci o:

1. tvrtki, nazivu, predmetu poslovanja i sjedištu dužnika,

2. prezimenu, imenu i adresi stečajnoga upravitelja,

3. danu otvaranja stečajnoga postupka.

(3) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka pozvat će se vjerovnici da u određenom roku, u skladu s pravilima ovoga Zakona o prijavi tražbina, stečajnom upravitelju prijave svoje tražbine. Rok za prijavu tražbina ne može biti kraći od petnaest dana niti dulji od mjesec dana.

(4) Razlučni i izlučni vjerovnici pozvat će se da u roku iz stavka 3. ovog članka obavijeste stečajnog upravitelja o svojim pravima, sukladno odredbi članka 173. stavka 5. i 6. ovog Zakona.

(5) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka pozvat će se dužnikovi dužnici da svoje obveze bez odgode ispunjavaju stečajnom upravitelju za stečajnoga dužnika.

(6) U rješenju o otvaranju stečajnoga postupka stečajni sudac će odrediti da se otvaranje stečajnoga postupka upiše u sudski, odnosno obrtni upisnik, u zemljišne knjige, upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji, upisnik zrakoplova te upisnik prava intelektualnog vlasništva.

 

Zakazivanje ispitnoga i izvještajnoga ročišta

Članak 55.

(1) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka stečajni sudac će zakazati:

1. ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine (ispitno ročište). Između posljednjega dana roka za prijavljivanje tražbine i ispitnoga ročišta ne smije proteći manje od osam dana niti više od dva mjeseca,

2. ročište vjerovnika na kojem će se na temelju izvješća stečajnoga upravitelja odlučivati o daljnjem tijeku stečajnoga postupka (izvještajno ročište). To se ročište ne može održati prije ročišta iz točke 1. ovoga stavka niti petnaest dana od dana održavanja toga ročišta.

(2) Ročišta iz stavka 1. ovoga članka mogu se spojiti tako da se najprije održi ispitno ročište, a zatim izvještajno ročište.

(3) Na izvještajnom ročištu vjerovnici mogu osnovati odbor vjerovnika i imenovati novoga stečajnoga upravitelja, odlučiti o nastavku poslovanja dužnika i o načinu unovčenja imovine stečajnoga dužnika te donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika.

 

Članci 56. do 62. i naslovi iznad njih

Brisani.

 

Slučajevi u kojima se otvoreni stečajni postupak ne provodi

Članak 63.

(1) Ako tijekom prethodnoga postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, stečajni sudac će donijeti odluku o otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka. U tom se slučaju stečajni postupak neće provesti i na odgovarajući će se način primijeniti odredbe članka 196. do 202. ovoga Zakona. Postupak se neće zaključiti, ako se u roku koji rješenjem odredi stečajni sudac predujmi dostatan iznos novca za pokriće troškova kako prethodnog, tako i otvorenog stečajnog postupka.

(2) Rješenja iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u "Narodnim novinama".

(3) Predlagatelj iz stavka 4. ovoga članka može od svake osobe koja je odgovorna zato što prijedlog za pokretanje stečajnoga postupka nije pravodobno podnesen zahtijevati naknadu predujmljenog iznosa i pretrpljene štete. Na toj je osobi teret dokaza da nije postupala protivno svojim dužnostima i da za to nije kriva. Pravo predlagatelja da sudski zahtijeva naknadu troškova i pretrpljene štete zastarijeva protekom roka od pet godina od objave iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ako se stečajni postupak zaključi u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka, a dužnik nema sredstava niti za pokriće najnužnijih troškova (oglas, sređivanje arhivske građe i sl.), ta će se sredstva isplatiti na teret Fonda za pokriće troškova stečajnih postupaka. (druga rečenica brisana)

(5) Stečajni upravitelj može i nakon zaključenja stečajnog postupka u ime stečajnog dužnika, a za račun stečajne mase unovčiti imovinu dužnika i prikupljenim sredstvima podmiriti nastale troškove stečajnoga postupka, a eventualni ostatak uplatiti u Fond iz članka 39.a ovoga Zakona . O obavljenim radnjama stečajni upravitelj podnosi izvješća stečajnom sucu.

(6) Stečajni upravitelj je ovlašten, kad je to potrebno radi poduzimanja radnji iz stavka 5. ovoga Zakona, na temelju zaključka stečajnog suca otvoriti kod banke odgovarajući račun

(7) Ako se ispune pretpostavke iz članka 199. stavka 1. ovoga Zakona, stečajni sudac će rješenjem o nastavku postupka radi naknade diobe pozvati stečajne vjerovnike da u roku od trideset dana stečajnom upravitelju prijave svoje tražbine i zakazati ročište na kojem će se ispitati prijavljene tražbine (ispitno ročište). Ako se stečajni postupak nastavlja zbog naknadno pronađene imovine koja ulazi u stečajnu masu, stečajni sudac će zakazati istovremeno i izvještajno ročište. Na odgovarajući način će se primijeniti odredbe članka 158. do 163. te članka 164. do 195. ovoga Zakona.

(7) Brisan.

 

Oglas o otvaranju stečajnoga postupka

Članak 64.

(1) O otvaranju stečajnoga postupka vjerovnici se obavješćuju oglasom.

(2) Oglas se objavljuje isticanjem na oglasnoj ploči suda i objavom u "Narodnim novinama". Oglas mora biti istaknut na oglasnoj ploči suda istoga dana kada je doneseno rješenje o otvaranju stečajnoga postupka.

(3) Oglas o otvaranju stečajnoga postupka sadrži:

1. naziv suda koji je donio rješenje o otvaranju stečajnoga postupka,

2. izvadak iz rješenja o otvaranju stečajnoga postupka,

3. tvrtku ili naziv dužnika, matični broj subjekta (MBS),

4. ime i sjedište stečajnoga suca,

5. ime i adresu stečajnoga upravitelja,

6. pozive vjerovnicima da u skladu s odredbama članka 54. ovoga Zakona prijave svoje tražbine, odnosno obavijeste o svojim pravima, te adresu na koju će dostavljati prijave,

7. mjesto, dan i sat izvještajnog i ispitnog ročišta,

8. poziv dužnikovim dužnicima da svoje obveze bez odgode ispunjavaju stečajnom upravitelju za stečajnoga dužnika,

9. dan isticanja oglasa na oglasnoj ploči suda.

 

Dostava i objava rješenja o otvaranju stečajnoga postupka

Članak 65.

(1) Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka dostavlja se predlagatelju, dužniku, pravnim osobama koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa, ispostavi porezne uprave prema sjedištu dužnika i državnom odvjetništvu. Rješenje se pravnim osobama koje za dužnika obavljaju