Redakcijski
pročišćeni tekst SZ-a
uredile: Senka
Orlić-Zaminović u
suradnjI sa Sandrom Mikinec
NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06
S T
E Č A J N I Z A K O N
pročišćeni tekst
Izmjene Zakona označene žutom bojom
GLAVA I.
OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim
se Zakonom uređuju:
1.
uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni
postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe,
2.
stečajni plan,
3.
osobna uprava dužnika nesposobnoga za plaćanje te
4.
uvjeti i učinci oslobađanja dužnika od preostalih obveza.
Ciljevi stečajnoga postupka
Članak 2.
(1)
Stečajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja
vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom
prikupljenih sredstava vjerovnicima.
(2)
Tijekom stečajnoga postupka može se provesti i
stečajni
plan
po odredbama glave VI. ovoga Zakona radi uređivanja pravnoga položaja
dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, a osobito radi održavanja
njegove
djelatnosti.
Stečajni dužnik
Članak 3.
(1)
Stečaj se može provesti nad pravnom osobom te nad imovinom
dužnika pojedinca, osim ako Zakonom nije drukčije određeno. Dužnikom
pojedincem u smislu ovoga Zakona smatraju se trgovac pojedinac i
obrtnik.
(2)
Stečaj se ne može provesti nad Republikom Hrvatskom, fondovima
koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, mirovinskim i
invalidskim fondovima djelatnika, samostalnih gospodarstvenika i
individualnih
poljoprivrednika, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te
jedinicama
lokalne samouprave i uprave.
(3)
Nad pravnom osobom čija je osnovna djelatnost proizvodnja
predmeta naoružanja i vojne opreme, odnosno pružanje usluga Hrvatskoj
vojsci
stečaj se ne može otvoriti bez prethodne suglasnosti Ministarstva
obrane.
Ako Ministarstvo obrane ne uskrati svoju suglasnost za otvaranje
stečajnoga postupka u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti
stečajnog suca o pokretanju prethodnoga postupka, smatrat će se da je
suglasnost dana. Ako Ministarstvo obrane uskrati svoju suglasnost, za
obveze
stečajnoga dužnika solidarno odgovara Republika Hrvatska.
(4)
Ako je zakonom isključena mogućnost stečaja nad
imovinom neke pravne osobe, za obveze te pravne osobe solidarno
odgovaraju
njeni osnivači, odnosno članovi. Ova se odredba ne odnosi na
dionička društva.
(5)
Za vrijeme likvidacije pravne osobe otvaranje stečajnoga
postupka dopušteno je sve dok se ne provede podjela imovine.
Stečajni razlozi
Članak 4.
(1)
Stečaj se može otvoriti samo ako se utvrdi postojanje kojega
od zakonom predviđenih stečajnih razloga.
(2)
Stečajni razlozi su: nesposobnost za plaćanje i
prezaduženost.
(3)
Dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije
ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je dužnik
podmirio
ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih
vjerovnika
sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje.
(4)
Smatrat će se da je dužnik
nesposoban za plaćanje ako ima evidentirane nepodmirene obveze kod banke
koja za njega obavlja poslove platnog prometa u razdoblju duljem od 60
dana, a
koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg
pristanka
dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa. Okolnost da je dužnik
u
tom razdoblju imao sredstava na drugim svojim računima kojima su se
mogle
namiriti sve te tražbine ne znači da je on sposoban za plaćanje.
(5)
Predmnjeva iz stavka 4. ovoga članka neće se primijeniti
ako dužnik tijekom prethodnoga postupka podmiri sve tražbine koje je
trebalo na
temelju valjanih osnova za naplatu naplatiti sa svih njegovih računa,
ili
ako dođe do pristupanja dugu (članak 50.). Podmirenje tražbina dužnik
može dokazivati samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili
potvrdom
pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa.
(6)
Postojanje okolnosti iz stavka 4. i 5. ovoga članka o tome da
je dužnik nesposoban za plaćanje dokazuje se potvrdom pravne osobe koja
za
dužnika obavlja poslove platnoga prometa. Ta je pravna osoba dužna bez
odgode
vjerovniku, na njegov zahtjev, izdati takvu potvrdu. U suprotnom ona
odgovara
za štetu koju bi vjerovnik zbog toga mogao pretrpjeti.
(7)
Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako
učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće
moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za
plaćanje).
(8)
Nad pravnom osobom stečaj će se otvoriti i u slučaju
njene prezaduženosti. Smatrat će se da je dužnik prezadužen ako njegova
imovina ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je dužnik
prezadužen, ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu,
raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim
osiguranjima i
sl.) može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno
ispunjavati svoje obveze po dospijeću.
(9)
Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo
osoba (javno trgovačko društvo, komanditno društvo) ako je koji od
njegovih članova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze fizička
osoba.
(10)
Ako je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje ili
prezaduženo, uprava koja vodi društvo mora bez odgode, a najkasnije
dvadeset
jedan dan po nastanku nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti,
predložiti
otvaranje
stečajnoga postupka.
GLAVA II.
STEČAJNI POSTUPAK
1. OSNOVNE POSTUPOVNE ODREDBE
Nadležnost
Članak 5.
U
stečajnom postupku isključivo je stvarno i mjesno nadležan
trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište dužnika
pravne osobe, odnosno sjedište dužnika pojedinca.
Primjena
pravila
parničnog postupka
Članak 6.
U
stečajnom postupku na
odgovarajući se način primjenjuju pravila parničnog postupka u
postupku pred trgovačkim sudovima
.
Načela postupka
Članak 7.
(1)
Stečajni postupak se pokreće samo prijedlogom ovlaštene
osobe.
(2)
Stečajni postupak je hitan.
(3)
Stečajni
sudac
po službenoj dužnosti utvrđuje sve činjenice koje su od važnosti za
stečajni postupak i radi toga može izvoditi sve potrebne dokaze.
(4)
Sud može odluke donositi i bez usmene rasprave.
(5)
Sud može odustati od saslušanja dužnika kad je ono propisano ovim
Zakonom, ako su osobe ovlaštene za zastupanje dužnika na temelju zakona,
ili
osobe koje imaju udio u dužniku, odnosno sam dužnik pojedinac nepoznata
boravišta ili se nalaze u inozemstvu pa bi njihovo saslušanje dovelo do
prekomjernoga odugovlačenja postupka. Umjesto odsutnoga dužnika
pojedinca
može biti saslušan njegov zastupnik ili srodnik, ako je to moguće. Radi
zaštite prava dužnika, u slučajevima u kojima je odustao od njegova
saslušanja, sud može dužniku imenovati privremenoga zastupnika.
(6)
Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno podnositi
ako se propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo
dati ili podnijeti, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. U
stečajnom postupku se ne može tražiti povrat u prijašnje stanje.
Izuzeće
Članak 7.a
(1)
Kad sudac sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzeće,
može nastaviti rad u postupku dok se ne odluči o tom zahtjevu.
(2)
Ako se prihvati zahtjev za izuzeće suca, ukinut će se
radnje koje je on poduzeo ili u čijem je poduzimanju sudjelovao.
(3)
Svaki zahtjev za izuzeće mora se odnositi na određenog
suca i mora biti obrazložen. Nije dopušteno općenito tražiti izuzeće
svih sudaca i predsjednika nekog suda.
(4)
O zahtjevu za izuzeće mora se odlučiti najkasnije u roku
od tri dana.
Dostava
Članak 8.
(1)
Sudska pismena koja su upućena širem krugu osoba dostavljaju
se, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, stavljanjem pismena na
posebnu stečajnu oglasnu ploču suda, na kojoj se pismena pregledno
svrstavaju prema danu objave. Dostava se smatra izvršenom istekom
trećega
dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda.
(2)
Kada se prema odredbama ovoga Zakona pismeno suda ili drugoga
stečajnoga tijela treba dostaviti dužniku ili nekoj drugoj osobi koja
ima
sjedište upisano u odgovarajućem upisniku, dostava se obavlja na adresu
sjedišta te osobe u upisniku. Ako se dostava ne može obaviti na toj
adresi,
obavit će se stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Dostava se
smatra obavljenom protekom trećega dana od dana stavljanja pismena na
oglasnu ploču.
(3)
Osobi koja je nepoznata boravišta pismena se ne dostavljaju. Ako
ona ima punomoćnika za primanje pismena ili privremenoga zastupnika,
dostava se obavlja na adresu punomoćnika, odnosno zastupnika.
(4)
Stečajni
sudac
može dostavu koju je potrebno neposredno obaviti, osim sudskom
dostavljaču, povjeriti i javnom bilježniku. Troškovi takve dostave su
troškovi stečajnoga postupka.
(5)
U svakom sudu očevidnik pismena dostavljenih preko oglasne
ploče suda vodit će se računalom i u pisanom obliku prema
vremenskom slijedu objave, posebno prema svakom dužniku. Očevidnik je
javan i mora biti dostupan zainteresiranim osobama tijekom cijeloga
radnoga
vremena suda.
(6)
U očevidniku iz stavka 5. ovoga članka unosit će se
samo najnužniji podaci na temelju kojih će se moći utvrditi
istovjetnost dužnika, broj predmeta, vrsta sudskoga pismena i dan
stavljanja
pismena na oglasnu ploču suda.
Javna priopćenja
Članak 9.
(1)
Sudska pismena (odluke, pozivi,
obavijesti i sl.) koja treba javno objaviti objavljuju se u «Narodnim
novinama», na oglasnoj ploči suda te ako to dopuštaju uvjeti u sudu i u
elektroničkom obliku, u cijelosti ili u izvatku. U objavljenom pismenu
treba točno navesti tvrtku odnosno naziv dužnika, a osobito njegovu
adresu
i predmet poslovanja. Smatrat će se da je priopćenje obavljeno
protekom osmoga dana od dana objave u «Narodnim novinama».
(2)
Stečajni
sudac
može odrediti da se priopćenje objavi i u kojem drugom javnom glasilu,
odnosno da se objavljeno priopćenje ponovno objavi. U slučaju ponovne
objave treba naznačiti kada je i gdje prva objava obavljena. Rokovi
vezani
uz objavu teku od dana kojega je priopćenje obavljeno na temelju prve
objave.
(3)
Javno se priopćenje smatra valjanim dokazom da je dostava
obavljena svim sudionicama, čak i onda kad ovaj Zakon propisuje posebnu
dostavu.
Odluke
Članak 10.
(1)
Odluke u stečajnom postupku donose se u obliku rješenja i
zaključka
.
(2)
Zaključkom se izdaje nalog službenoj osobi
ili tijelu stečajnog postupka za obavljanje pojedinih radnji, te
odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kada je to
izrijekom
predviđeno ovim Zakonom.
Pravni lijekovi
Članak
11.
(1) Protiv rješenja
žalba je dopuštena, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Rok za žalbu je
osam dana, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) Ako se prema
ovom Zakonu dostava obavlja stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda,
rok
za žalbu počinje teći istekom trećega dana od dana stavljanja
rješenja na oglasnu ploču suda, osim ako dostava nije izvršena i javnim
priopćenjem.
(4) Ako se prema
ovom Zakonu rješenje mora dostaviti određenim osobama, rok za podnošenje
žalbe teče od dana dostave rješenja, osim ako dostava nije izvršena i
javnim priopćenjem.
(5) Žalba protiv
rješenja ne zadržava ovrhu rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije
određeno.
(6) Ako je protiv
rješenja dopuštena posebna žalba, sud će umnožiti dio spisa na koji se
žalba odnosi i prijepis toga dijela spisa sa žalbom dostaviti
drugostupanjskom
sudu. Dok drugostupanjski sud ne donese odluku, u prvostupanjskom će se
postupku poduzimati one radnje koje je moguće poduzimati prije
pravomoćnosti pobijanoga rješenja, osim ako ovim Zakonom nije
drukčije određeno.
(7)
Drugostupanjski sud odlučuje o žalbi u
vijeću sastavljenom od triju sudaca. Vijeće drugostupanjskog suda
dužno je o žalbi odlučiti hitno, a najkasnije u roku od 60 dana od
primitka žalbe.
(8)
Prvostupanjski sud je dužan žalbu podobnu za
odlučivanje dostaviti drugostupanjskom sudu u roku od 8 dana od njezinog
primitka.
(9)
Protiv zaključka nije dopuštena žalba.
(10) U
stečajnom postupku ne može se
podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka, a revizija se može izjaviti
samo
ako odluka drugostupanjskog suda ovisi o rješenju nekog
materijalnopravnog ili
postupovnopravnog pitanja važnog za osiguravanje jedinstvene primjene
zakona i
ravnopravnosti građana, u skladu s pravilima parničnog postupka.
Prigovor protiv naredbe
Članak
12.
Brisan.
Izvanredni pravni lijekovi
Članak
13.
Brisan.
Troškovi postupka
Članak 14.
Svaki
vjerovnik snosi svoje troškove u stečajnom postupku, ako
ovim Zakonom nije drukčije određeno.
2. TIJELA STEČAJNOGA POSTUPKA
2.1. Općenito
Tijela stečajnoga postupka
Članak 15.
Tijela
stečajnoga postupka su stečajni sudac, stečajni
upravitelj, skupština vjerovnika i odbor
vjerovnika.
2.2. Stečajni sudac
Članak 16.
Brisan.
Ovlasti stečajnog suca
Članak 17.
(1)
Stečajni sudac:
1.
odlučuje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrđivanja
postojanja stečajnoga razloga i provodi taj postupak,
2.
odlučuje o otvaranju stečajnoga postupka,
3.
imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, nadzire njegov rad
i daje mu obvezatne upute, u skladu s ovim Zakonom,
4.
nadzire rad odbora vjerovnika,
5.
određuje započete poslove koje treba završiti tijekom
stečajnoga postupka, u skladu s ovim Zakonom,
6.
odobrava predračun troškova stečajnoga postupka i
određuje nagradu stečajnom upravitelju,
7.
odobrava isplatu vjerovnika,
8.
donosi odluke o zaključenju i obustavi stečajnoga
postupka,
9.
odlučuje i o svim drugim pitanjima stečajnoga postupka,
osim o onima o kojima po ovom Zakonu odlučuje koje drugo tijelo
stečajnoga postupka.
Članak 17.a
Brisan.
Članak 18.
Brisan.
Članak 19.
Brisan.
2.4. Stečajni upravitelj
Tko može biti imenovan za stečajnoga upravitelja
Članak
20.
(1) Za
stečajnog upravitelja može se imenovati
fizička osoba koja ima visoku stručnu spremu, položen stručni
ispit za stečajnog upravitelja te se nalazi na listi stečajnih
upravitelja.
(2)
Prigodom imenovanja stečajnog upravitelja
posebno će se voditi računa o tome da upravitelj raspolaže potrebnom
stručnošću i poslovnim iskustvom potrebnim za vođenje odnosnog
stečajnog postupka.
(3) Za
stečajnog upravitelja ne može biti
imenovana osoba koja bi morala biti izuzeta kao sudac u stečajnom
postupku, a osobito osoba koja je bila zaposlena kod dužnika ili je bila
članom nekog njegovog tijela, zatim bliski srodnik stečajnoga suca,
osoba odgovornih za obveze u stečaju, članova uprave i drugih tijela
dužnika, vjerovnika te osoba koje su u odnosu suparništva s dužnikom.
(4) Za
stečajnog upravitelja ne može biti
imenovana osoba koja po zakonu ne bi mogla biti imenovana za člana
uprave
dužnika, nadzornog odbora ili sličnog tijela, osoba pravomoćno
osuđena za počinjena kaznena dijela protiv sigurnosti platnog prometa
i poslovanja, te za druga kaznena djela koja ju čine nedostojnom za
obavljanje dužnosti stečajnog upravitelja.
(5) Za
stečajnog upravitelja može biti
imenovan i odvjetnik pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.
Lista stečajnih upravitelja
Članak
21.
(1) Listu
stečajnih upravitelja utvrđuje
ministar nadležan za poslove pravosuđa i objavljuje se u «Narodnim
novinama». Utvrđena lista može se dopunjavati.
(2) Na
listu iz stavka 1. ovoga članka ima pravo
biti upisana osoba koja ima visoku stručnu spremu te položen stručni
ispit za stečajnog upravitelja, osim ako postoje okolnosti iz stavka 4.
članka 20. ovoga Zakona.
(3) Osoba
koja se nalazi na listi stečajnih
upravitelja može se brisati s liste odlukom ministra nadležnog za
poslove
pravosuđa po službenoj dužnosti zbog razloga koji su zapreka za
obavljanje
dužnosti stečajnog upravitelja iz članka 20.stavka 1. i stavka 4.
ovoga Zakona ili na osobni zahtjev osobe koja se nalazi na listi.
(4)
Rješenja iz stavka 2. i 3. ovoga članka su
upravni akti.
(5)
Ministar nadležan za poslove
pravosuđa će posebnim podzakonskim aktom propisati postupak uvrštavanja
i brisanja sa liste stečajnih upravitelja.
Stručni ispit
Članak
21a.
(1)
Program stručnog ispita za stečajne
upravitelje te uvjeti i način za polaganje stručnog ispita
utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove
pravosuđa.
(2) Vlada
Republike Hrvatske posebnim aktom
utvrđuje kriterije i način obračuna i plaćanja nagrade
stečajnim upraviteljima.
Imenovanje stečajnoga upravitelja
Članak 22.
(1)
Stečajni upravitelj se imenuje rješenjem o otvaranju
stečajnoga postupka.
(2)
Odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja može se pobijati
Žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka.
(3)
Ako se žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka
pobija i odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja, stečajni sudac
može povodom žalbe samo izmijeniti odluku o imenovanju stečajnoga
upravitelja u roku od tri dana.
(4)
Protiv rješenja stečajnog suca o imenovanju novoga
stečajnoga upravitelja dopuštena je žalba.
(5)
Pri primanju dužnosti, stečajni upravitelj daje izjavu pred
stečajnim sucem da će savjesno, držeći se Ustava, zakona i
pravnog poretka Republike Hrvatske, obavljati svoju dužnost. Tom će se
prigodom stečajnom upravitelju predati potvrda o imenovanju u kojoj
će se navesti da je rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka imenovan
za stečajnoga upravitelja određenoga stečajnog dužnika. Tu je
ispravu stečajni upravitelj dužan vratiti odmah po završetku svoje
dužnosti..
Imenovanje drugoga stečajnoga upravitelja
Članak 23.
(1) Na
prvom ili kojem kasnijem ročištu nakon
imenovanja stečajnog upravitelja skupština vjerovnika može umjesto
stečajnog upravitelja kojeg je imenovao stečajni sudac izabrati
drugog stečajnog upravitelja. Druga osoba smatrat će se izabranom za
stečajnog upravitelja ako je za njezin izbor, osim većine iz. članka 38.c ovoga Zakona, glasovala i
većina vjerovnika koji su glasovali. Novoimenovani stečajni
upravitelj ne mora biti na listi stečajnih upravitelja. Novoimenovanom
stečajnom upravitelju isprava o imenovanju predat će se nakon što da
izjavu da će savjesno obavljati svoju dužnost.
(2)
Stečajni sudac donosi rješenje kojim se potvrđuje
imenovanje stečajnoga upravitelja. Ako stečajni sudac to rješenje ne
donese u roku od tri dana smatrat će se da je potvrdilo imenovanje
stečajnoga upravitelja.
(3)
Stečajni sudac može uskratiti potvrdu
novoimenovanog stečajnog upravitelja samo ako on nema visoku stručnu
spremu odnosno položeni stručni ispit za stečajnog upravitelja te ako
ne ispunjava uvjete iz članka 20. stavka 3. i 4. ovoga Zakona.
(4)
Protiv rješenja kojim je stečajni sudac odbio potvrditi
imenovanje stečajnoga upravitelja svaki stečajni vjerovnik ima pravo
na Žalbu.
(5)
Ovlasti ranijeg stečajnoga upravitelja prestaju predajom
isprave o imenovanju novom stečajnom upravitelju.
(6)
Raniji stečajni upravitelj je dužan izvršiti predaju svoje
dužnosti novom stečajnom upravitelju u roku od tri dana.
(7)
Stečajni sudac će
zaključkom
odrediti
potrebne mjere radi ostvarenja primopredaje dužnosti između stečajnih
upravitelja.
Ovlasti stečajnoga upravitelja
Članak 24.
(1)
Stečajni upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika pravne
osobe, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2)
Ako stečajni dužnik nastavlja poslovati tijekom
stečajnoga postupka, poslovanje vodi stečajni upravitelj.
(3)
Stečajni upravitelj zastupa dužnika.
(4)
Stečajni upravitelj vodi samo one poslove dužnika pojedinca
koji se odnose na stečajnu masu i zastupa ga kao stečajnoga dužnika s
ovlastima zakonskoga zastupnika.
(5)
Brisan.
Dužnosti stečajnoga upravitelja
Članak 25.
(1)
Stečajni upravitelj je dužan postupati savjesno i uredno, a
osobito:
1.
dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do dana
otvaranja stečajnoga postupka,
2.
sastaviti, u suglasnosti sa stečajnim sucem, predračun
troškova stečajnoga postupka i podnijeti ga na odobrenje stečajnom
sucu,
3.
odrediti povjerenstvo za popis imovine,
4.
sastaviti početno stanje imovine dužnika,
5.
kao dobar gospodar brinuti se o završetku započetih, a
neizvršenih poslova dužnika i poslova potrebnih da bi se spriječilo
nastupanje štete nad sredstvima dužnika,
6.
brinuti se o ostvarivanju tražbine dužnika,
7.
savjesno voditi poslovanje dužnika ako je određeno da se
poslovanje nastavlja,
8.
unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobroga gospodara stvari
i prava dužnika koje ulaze u stečajnu masu,
9.
pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvršiti isplatu,
10.
dostaviti odboru vjerovnika završni stečajni račun,
11.
izvršiti naknadne isplate vjerovnika,
12. nakon
zaključenja stečajnog postupka
zastupati stečajnu masu u skladu s ovim Zakonom,
13.
obavljati i druge poslove u skladu s ovim
Zakonom.
(2)
Stečajni upravitelj je dužan podnositi pisana izvješća o
tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase, i to najmanje
jedanput u tri mjeseca ili kada to zatraže stečajni sudac ili odbor
vjerovnika.
Nadzor nad stečajnim upraviteljem
Članak 26.
(1)
Rad stečajnoga upravitelja nadziru stečajni sudac, odbor
vjerovnika i skupština vjerovnika, koji su ovlašteni u svako doba
zatražiti
obavijesti ili izvješća o stanju stvari i vođenju poslova.
(2)
Ako stečajni upravitelj ne postupi po nalogu stečajnog
suca za poduzimanje neke od radnji iz članka 25. ovoga Zakona,
stečajni sudac ga može novčano kazniti. Iznos pojedine novčane
kazne ne može biti veći od 10.000,00 kuna. (zadnja rečenica brisana)
Razrješenje stečajnoga upravitelja
Članak 27.
(1)
Stečajni će sudac razriješiti stečajnoga upravitelja
istekom
godine i pol dana
od dana
održavanja izvještajnog ročišta, odnosno od prestanka
poslovanja dužnika ako je odlučeno da dužnik privremeno nastavlja
poslovanje,
ako nije unovčio imovinu koja ulazi u stečajnu masu tako da se može
pristupiti završnoj diobi,
osim
ako unovčenje nije bilo moguće radi vođenja upravnog ili sudskog
postupka koji je prethodno pitanje za završetak stečajnog postupka.
Ako se imovina dužnika koja ulazi u stečajnu masu sastoji
većim dijelom od pokretnina koje se lako mogu unovčiti, taj rok
iznosi godinu dana.
(2)
Stečajni sudac može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev
odbora vjerovnika ili
skupštine
vjerovnika, razriješiti stečajnoga upravitelja i prije isteka
rokova iz stavka 1. ovoga članka ako svoju dužnost ne obavlja uspješno
ili
iz drugih važnih razloga.
Osobito
ako je imenovan u više od tri stečaja čija je vrijednost
stečajne mase procijenjena na više od dva milijuna kuna i ti stečajni
dužnici nastavljaju poslovanje.
(3)
Prije donošenja odluke stečajni će sudac omogućiti
stečajnome upravitelju da se očituje, osim ako važni razlozi ne
zahtijevaju da se drukčije postupi.
(4)
Protiv rješenja o razrješenju
stečajnog upravitelja pravo na žalbu imaju samo stečajni vjerovnici.
(5)
Stečajni upravitelj razriješit će se dužnosti i kad to
sam zatraži.
U tom
slučaju protiv
rješenja o odbijanju zahtjeva
za
razrješenje pravo na žalbu ima samo stečajni upravitelj.
(6)
Stečajni sudac može rješenjem razriješenom stečajnom
upravitelju naložiti vraćanje onoga što je tijekom postupka primio,
osobito
ako odbije izvršiti nalog stečajnog suca u vezi s
predajom dužnosti; odbije ili nepotrebno odgađa predaju dužnikove
dokumentacije ili ako ne postupi po nalogu suca za dostavu izvješća o
određenim pitanjima.
(7)
Stečajni sudac može u rješenju, iz stavka 4. ovoga
članka, stečajnom upravitelju zaprijetiti novčanom kaznom iz
članka 26. stavka 2. ovoga Zakona.
(8)
Zajedno s rješenjem o razrješenju
stečajnog upravitelja stečajni će sudac donijeti rješenje o
imenovanju novog stečajnog upravitelja. Na prvom narednom ili kojem
kasnijem ročištu skupština vjerovnika može izabrati neku drugu osobu za
stečajnog upravitelja, pri čemu će se odgovarajuće
primijeniti odredbe članka 23. ovoga Zakona.
Odgovornost stečajnoga upravitelja
Članak 28.
(1)
Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu svim sudionicama
ako je skrivljeno povrijedio koju od svojih dužnosti.
(2)
Stečajni upravitelj ne odgovara za štetu nastalu zbog radnje
koju je odobrio stečajni sudac, odnosno zbog radnje koju je poduzeo u
ovrsi naloga ili upute stečajnoga suca, osim ako je odobrenje ili uputu
isposlovao na prijevaran način.
(3)
Za štetu koju počine radnici
stečajnoga upravitelja stečajni upravitelj odgovara samo ako je šteta
nastala uslijed propusta u njihovu nadzoru.
(4)
Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu vjerovniku
stečajne mase koju je ovaj pretrpio zbog neispunjenja obveze stečajne
mase preuzete njegovom pravnom radnjom, osim ako stečajni upravitelj u
vrijeme preuzimanja te obveze nije mogao predvidjeti da stečajna masa
neće biti dostatna za njeno ispunjenje.
(5)
Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete nastale zbog povrede
dužnosti stečajnoga upravitelja zastarijeva protekom roka od tri godine
od
saznanja oštećenoga za štetu i okolnosti na kojima se zasniva obveza
stečajnoga upravitelja za naknadu štete. Pravo na podnošenje zahtjeva za
naknadu štete zastarijeva najkasnije protekom roka od tri godine od
pravomoćnosti odluke o zaključenju stečajnoga postupka. Pravo na
podnošenje zahtjeva za naknadu štete prouzrokovane povredom dužnosti
počinjene u svezi s naknadnom diobom ili s nadzorom nad ispunjenjem
plana,
zastarijeva protekom roka od tri godine od provedbe naknadne diobe ili
završetka
nadzora.
(6)
Stečajni upravitelj dužan je nakon
stupanja na dužnost osigurati se kod osiguravajućeg društva od
odgovornosti u smislu odredaba ovoga članka, nakon što visinu osigurnine
odredi zaključkom stečajni sudac uzimajući u obzir predvidivu
veličinu stečajne mase te složenost postupka. Troškovi osiguranja su
troškovi stečajnog postupka.
(7)
O zahtjevima za naknadu štete podnesenim protiv stečajnog
upravitelja sud odlučuje u parničnom postupku.
Nagrada za rad i naknada troškova
Članak 29.
(1)
Stečajni upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad te na
naknadu stvarnih troškova.
(2)
Nagradu stečajnom upravitelju rješenjem
određuje stečajni sudac prema posebnom propisu kojim Vlada Republike
Hrvatske utvrđuje kriterije i način obračuna i plaćanja
nagrade stečajnim upraviteljima.
(3)
Obračun stvarnihtroškova
rješenjem odobrava stečajni sudac na temelju pisanog,
obrazloženog i dokumentiranog izvješća stečajnog upravitelja.
(4)
Rješenje iz
stavka
2. i 3.
ovoga članka
posebno
se dostavlja članovima odbora vjerovnika, ako je osnovan te dužniku
pojedincu. Obavijest o određivanju nagrade i naknade bez naznake visine
iznosa objavljuje se na oglasnoj ploči suda, uz napomenu da se u
pisarnici
može izvršiti uvid u potpuni tekst rješenja.
(5)
Protiv rješenja iz
stavka
2. i 3.
ovoga članka
stečajni upravitelj, dužnik pojedinac i svaki stečajni vjerovnik
imaju pravo na Žalbu.
(6)
Brisan.
(6)
Ako u
stečajnom postupku nema sredstava za isplatu nagrade i naknade troškova
stečajnoga upravitelja, nagrada i naknada troškova isplatit će se iz
sredstava fonda iz članka 39.a stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 30.
Brisan.
Polaganje računa
Članak 31.
(1)
Stečajni upravitelj dužan je po završetku svoje dužnosti
položiti račun vjerovnicima.
(2)
Stečajni sudac će, prije ročišta vjerovnika, ispitati
završni račun upravitelja i na njemu potvrditi da ga je ispitao. U
slučaju potrebe stečajni sudac može odrediti da završni račun
pregledaju vještaci.
(3)
Ako je osnovan odbor vjerovnika, stečajni sudac će,
završni račun, prije nego što ga ispita, dostaviti tom odboru i odrediti
mu rok u kojem se treba izjasniti o tom računu. Ispitani završni
račun, zajedno s dokazima i izjašnjenjem odbora vjerovnika, stečajni
sudac će staviti na uvid vjerovnicima u pisarnici suda. Rok između
izlaganja završnoga računa s prilozima i održavanja ročišta
vjerovnika mora iznositi najmanje osam dana.
(4)
Vjerovnici mogu naložiti stečajnom upravitelju da u
određenim vremenskim razmacima tijekom postupka polaže račune. Na te
se račune na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavka 1.,
2. i 3. ovoga članka.
2.5. Odbor vjerovnika
Osnivanje odbora vjerovnika prije ročišta vjerovnika
Članak 32.
(1)
Radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, prije
prvoga ročišta vjerovnika, stečajni sudac može osnovati odbor vjerovnika
i imenovati njegove članove.
(2)
U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni stečajni
vjerovnici s najvišim tražbinama i vjerovnici s malim tražbinama. U
odboru
treba biti zastupljen i predstavnik ranijih dužnikovih radnika,
osim ako oni kao stečajni vjerovnici
ne sudjeluju tek s beznačajnim tražbinama.
(treća
rečenica brisana.)
(3) Za
članove odbora mogu biti imenovani i razlučni vjerovnici te osobe koje
nisu
vjerovnici ako bi svojim stručnim znanjem mogle pridonijeti radu
odbora.
(4) Broj
članova odbora vjerovnika mora
biti neparan, ali u pravilu ne više od sedam.
(5)
Kad je ovim Zakonom određeno da odbor vjerovnika poduzima
određene radnje u postupku, podneske u ime odbora vjerovnika podnosi,
odnosno izjave daje predsjednik odbora vjerovnika na temelju odluke
odbora.
(6)
Ako je broj stečajnih vjerovnika manji od pet, ovlasti odbora
vjerovnika imaju svi vjerovnici.
Osnivanje
odbora vjerovnika na skupštini vjerovnika
Članak
32.a
(1) O
osnivanju odbora vjerovnika odlučuju
vjerovnici na prvoj skupštini vjerovnika, sukladno odredbi članka 32.
stavka 2. do 6. ovoga Zakona. Ako je stečajni sudac već osnovao odbor
vjerovnika, vjerovnici odlučuju treba li taj odbor zadržati.
(2)
Skupština vjerovnika može iz odbora
vjerovnika isključiti sve ili pojedine članove koje je imenovao
stečajni sudac i izabrati druge ili dodatne članove odbora
vjerovnika.
Članak 33.
Brisan.
Zadaci odbora vjerovnika
Članak 34.
(1)
Odbor vjerovnika je dužan nadzirati stečajnoga upravitelja i
pomagati mu u vođenju poslova, pratiti tijek poslovanja, pregledavati
knjige i poslovnu dokumentaciju te naložiti provjeru prometa i iznosa
gotovine.
Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor vjerovnika
može
ovlastiti pojedine svoje članove.
(2)
U okviru svoga djelokruga odbor vjerovnika osobito:
1.
razmatra izvješća stečajnoga upravitelja o tijeku
stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase,
2.
pregledava poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je
preuzeo stečajni upravitelj,
3.
podnosi prigovor stečajnom sucu na rad stečajnoga
upravitelja,
4.
daje mišljenje stečajnom sucu o unovčenju imovine dužnika,
kad stečajni sudac to zatraži,
5.
daje mišljenje stečajnom sucu o nastavljanju započetih
poslova, odnosno o radu stečajnoga dužnika, kad stečajni sudac to
zatraži,
6.
daje mišljenje stečajnom sucu o priznavanju opravdanih manjkova
utvrđenih popisom imovine, kada stečajni sudac to zatraži.
(3)
Odbor vjerovnika je dužan obavješćivati vjerovnike o tijeku
stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase.
Razrješenje članova odbora vjerovnika
Članak 35.
(1)
Stečajni sudac može člana odbora vjerovnika razriješiti
po službenoj dužnosti ili na zahtjev vjerovnika. Član odbora vjerovnika
razriješit će se i kada to sam zatraži. Prije donošenja odluke potrebno
je
saslušati člana odbora vjerovnika.
(2)
Stečajni će sudac imenovati novoga člana odbora
vjerovnika ako bi zbog razrješenja broj članova odbora vjerovnika bio
manji od tri člana. Vjerovnici mogu na prvom sljedećem ročištu
vjerovnika isključiti člana kojeg je imenovao stečajni sudac i
izabrati drugoga člana odbora vjerovnika.
Odgovornost članova odbora vjerovnika
Članak 36.
Članovi
odbora vjerovnika dužni su razlučnim i stečajnim
vjerovnicima, naknaditi štetu ako su skrivljeno povrijedili koju od
svojih
zakonskih dužnosti. Odredbe o zastari prava na podnošenje zahtjeva za
naknadu
štete prema stečajnom upravitelju primjenjuju se na odgovarajući
način i na zastaru zahtjeva za naknadu štete prema članovima odbora
vjerovnika.
Sjednice odbora vjerovnika i donošenje odluka
Članak 37.
(1)
Odbor vjerovnika o pitanjima iz svoga djelokruga odlučuje na
sjednicama,
ako je
nazočna većina ukupnog
broja njegovih članova.
(2)
Prvu sjednicu odbora vjerovnika saziva stečajni sudac po
službenoj dužnosti ili na prijedlog stečajnoga upravitelja ili većine
članova odbora vjerovnika. Na toj sjednici članovi odbora izabiru
predsjednika.
(3)
Naredne sjednice odbora vjerovnika može sazvati i predsjednik
odbora vjerovnika.
(4)
Člana odbora vjerovnika na sjednicama može zamjenjivati osoba
koju on na to ovlasti ovjerovljenom punomoći.
(5)
Sjednicama odbora vjerovnika mogu biti nazočni stečajni
sudac i stečajni upravitelj bez prava glasa. Stečajni sudac i
stečajni upravitelj obvezatno se pozivaju na sjednice odbora vjerovnika.
(6)
Odbor vjerovnika odlučuje većinom glasova nazočnih
članova, a ako su glasovi podijeljeni, odlučuje stečajni sudac.
(7)
Stečajni sudac može ukinuti odluku odbora
vjerovnika odgovarajućom primjenom odredbe iz članka 38.f ovoga
Zakona.
Nagrada za rad i naknada troškova
Članak
38.
(1)
Članovi odbora vjerovnika imaju pravo na
nagradu za rad u odboru vjerovnika. Nagrada se određuje do visine
prosječne dnevne plaće u Republici Hrvatskoj po danu koji provedu u
obavljanju poslova iz svog djelokruga.
(2)
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka
stečajni sudac može odrediti nagradu članu odbora vjerovnika koji
nije vjerovnik (članak 32. stavak 3.) uzimajući u obzir opseg i
složenost poslova koji su mu povjereni.
(3)
Članovi odbora vjerovnika imaju pravo na
naknadu troškova uz odgovarajuću primjenu odredbe ovoga Zakona o naknadi
troškova stečajnom upravitelju.
(4) O
nagradama i troškovima iz stavka 1., 2. i 3.
ovoga članka odlučuje stečajni sudac posebnim rješenjem, na
prijedlog odbora vjerovnika.
(5)
Rješenje iz stavka 4. ovoga članka
dostavlja se osobno stečajnom upravitelju i svim članovima odbora
vjerovnika koji imaju pravo na žalbu protiv tog rješenja.
2.6. Skupština vjerovnika
Sazivanje skupštine vjerovnika
Članak 38.a
(1)
Skupštinu vjerovnika saziva stečajni sudac. Pravo sudjelovanja
imaju svi vjerovnici s pravom odvojenog namirenja, svi stečajni
vjerovnici, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac.
(2)
Vrijeme i mjesto održavanja te dnevni red skupštine javno se
priopćuje. Javno priopćenje može izostati ako se rasprava odgodi na
skupštini vjerovnika.
Prijedlog za sazivanje skupštine vjerovnika
Članak 38.b
(1)
Skupština vjerovnika sazvat će se na prijedlog:
1.
stečajnoga upravitelja,
2.
odbora vjerovnika,
3.
najmanje pet stečajnih vjerovnika koji nisu nižega isplatnog
reda, uz uvjet da zbroj tražbina stečajnih vjerovnika po procjeni
stečajnoga suca premašuje petinu iznosa tražbina svih stečajnih
vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove,
4.
jednoga ili više stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže
isplatne redove, uz uvjet da zbroj njihovih tražbina po procjeni
stečajnoga suca premašuje dvije petine iznosa naznačenog u točki
3. ovoga stavka.
(2)
Između primitka prijedloga i sjednice skupštine ne smije
proteći više od trideset dana.
(3)
Protiv rješenja stečajnoga suca kojim je odbio sazvati skupštinu
vjerovnika podnositelj prijedloga ima pravo na posebnu žalbu. Ako ima
više
predlagatelja, pravo na žalbu ima svaki od njih.
(4)
Ako stečajni sudac ne sazove skupštinu u roku iz stavka 2.
ovoga članka niti u tom roku donese rješenje kojim se odbija prijedlog
za
sazivanje skupštine, smatrat će se da je donio rješenje kojim je
prijedlog
odbio. U tom slučaju podnositelj prijedloga ima pravo na posebnu žalbu. O
toj je žalbi drugostupanjski sud dužan odlučiti u roku od osam dana.
Vođenje
skupštine vjerovnika i
odlučivanje
Članak 38.c
(1)
Skupštinu vjerovnika vodi stečajni sudac.
(2)
Smatrat će se da je na skupštini vjerovnika odluka donesena
ako zbroj iznosa tražbina stečajnih vjerovnika koji su glasovali za neku
odluku iznosi više od zbroja iznosa tražbina vjerovnika koji su
glasovali
protiv te odluke. Za razlučne vjerovnike kojima dužnik ne duguje osobno
prigodom utvrđivanja prava glasa umjesto iznosa tražbina uzet će se u
obzir vrijednost razlučnog prava.
Pravo glasa
Članak
38.d
«(1)
Pravo glasa na skupštini vjerovnika imaju
stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene.
(2)
Smatrat će se da vjerovnik ima pravo glasa,
iako je njegova tražbina osporena, ako postojanje svoje tražbine
dokazuje
ovršnom ispravom, osim ako se javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne
dokaže
prestanak postojanja tražbine.
(3)
Smatrat će se da razlučni vjerovnik ima
pravo glasa glede dijela svoje tražbine osigurane razlučnim pravom koju
je
prijavio u stečajnom postupku (članak 173. stavak 6.), iako je ta
njegova tražbina osporena, ako je osigurana razlučnim pravom upisanim u
zemljišnoj ili kojoj drugoj javnoj knjizi, osim ako dužnik javnom ili
javno
ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak postojanja tražbine.
(4)
Vjerovnicima osporenih tražbina, i ako nisu
ispunjeni uvjeti iz stavka 2. i 3., priznat će se pravo glasa ako se na
skupštini vjerovnika stečajni upravitelj i nazočni vjerovnici s
pravom glasa tako sporazumiju. Ako se sporazum ne može postići, o tome
odlučuje stečajni sudac na skupštini rješenjem protiv kojeg nije
dopuštena
posebna žalba.
(5)
Vjerovnici nižih isplatnih redova nemaju pravo
glasa, osim ako su njihove tražbine utvrđene (članak 176. stavak 7. u
vezi s člankom 72.).
(6)
Stečajni sudac može prigodom glasovanja na
slijedećim skupštinama vjerovnika na prijedlog stečajnog upravitelja
ili kojega od nazočnih vjerovnika s pravom glasa, izmijeniti svoju
odluku
o pravu glasa vjerovnika osporenih tražbina.
(7)
Odredba stavka 2. ovoga članka na
odgovarajući se način primjenjuje i na vjerovnike čije su
tražbine vezane za odgodni uvjet.
Ovlasti skupštine vjerovnika
Članak 38.e
(1)
Skupština vjerovnika ovlaštena je na izvještajnom ročištu ili
kojem kasnijem ročištu:
1.
osnovati odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti
njegov sastav ili ga ukinuti,
2.
imenovati novoga stečajnog upravitelja,
3.
odlučiti o nastavku poslovanja dužnika i o načinu
i uvjetima
unovčenja njegove imovine,
4.
naložiti stečajnom upravitelju izradu
stečajnog plana,
5.
donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika
6.
odlučiti o drugim pitanjima od
važnosti za provedbu i okončanje stečajnog postupka u skladu s ovim
Zakonom.
(2)
Skupština vjerovnika ima pravo zatražiti od stečajnoga
upravitelja obavijesti i izvještaje o stanju stvari i vođenju poslova.
Ako
odbor vjerovnika nije osnovan, tada skupština vjerovnika može naložiti
provjeru
prometa i iznosa gotovine kojom upravlja stečajni upravitelj.
(3)
Vjerovnici svoje odluke mogu izmijeniti
na kasnijim ročištima skupštine vjerovnika.
Ukidanje odluke skupštine vjerovnika
Članak 38.f
(1) Ako
je koja od odluka skupštine
vjerovnika u suprotnosti sa zajedničkim interesom stečajnih
vjerovnika, stečajni će sudac na zahtjev kojega od razlučnih
vjerovnika, stečajnoga vjerovnika koji nije nižega isplatnog reda ili
stečajnog upravitelja ili iznimno po službenoj dužnosti, tu odluku
ukinuti.
(2) O
zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka
stečajni sudac će odlučiti odmah na toj skupštini, ali u
složenijim slučajevima može odgoditi donošenje odluke za 8 dana od dana
održanja skupštine vjerovnika.
(3)
Rješenje kojim
se ukida odluka skupštine vjerovnika javno se objavljuje. Protiv te
odluke
pravo na posebnu žalbu ima svaki razlučni vjerovnik te svaki stečajni
vjerovnik koji nije nižega isplatnog reda.
3. POKRETANJE STEČAJNOGA POSTUPKA
Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka
Članak 39.
(1)
Stečajni postupak se pokreće
prijedlogom vjerovnika ili dužnika, ako zakonom nije drugačije
određeno.
(2)
Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje
stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i
kojega od stečajnih razloga.
(3)
Razlučni vjerovnici mogu predlagati
otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom samo ako učine vjerojatnim
da se njihova tražbina neće moći potpuno namiriti iz predmeta na koji
se odnosi njihovo razlučno pravo.
(4)
Prijedlog za
otvaranje stečajnoga postupka nad pravnom osobom može u ime dužnika
podnijeti svaka osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe po zakonu te
svaki
likvidator.
(5)
Prijedlog iz
stavka 4.
ovoga članka koji
ne podnesu sve osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe po zakonu ili
svi
likvidatori, bit će dopušten samo ako podnositelj prijedloga učini
vjerojatnim postojanje kojega od stečajnih razloga. Stečajni sudac
će
ako je
to
moguće (članak 7. stavak 5.)
u tom
slučaju saslušati ostale osobe ovlaštene za zastupanje po zakonu ili
likvidatore.
(6)
Dužnik pojedinac
osobno podnosi prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad svojom
imovinom.
(7)
Osobe ovlaštene
za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnik pojedinac dužni su
podnijeti
prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku od dvadeset
jedan dan od dana nastupanja nesposobnosti za plaćanje.
(8)
Osobe iz stavka 7. ovoga članka osobno odgovaraju
vjerovnicima za štetu koju su im prouzročili propustom svoje dužnosti
utvrđene tom odredbom.
(8)
Brisan.
(9)
Brisan
(10)
Brisan
(11)
Brisan
Dodatna pristojba za vođenje stečajnoga postupka
Članak 39.a
(1)
Vjerovnik koji predlaže pokretanje
stečajnoga postupka dužan je pri podnošenju prijedloga uz sudsku
pristojbu
na prijedlog za pokretanje stečajnoga postupka uplatiti i dodatnu
pristojbu u iznosu od 10.000,00 kuna radi osnivanja Fonda za pokriće
troškova stečajnog postupka koji se ne mogu namiriti iz imovine dužnika
(članak 63. stavak 4.), odnosno za predujmljivanje sredstava za
vođenje stečajnog postupka dok se u tom postupku ne prikupe za to
potrebna sredstva. Na pozivanje i naplatu ovih pristojbi na odgovarajući
način se primjenjuju odredbe Zakona o sudskim pristojbama(«Narodne
novine»
broj 74/95., 57/96., 137/02., 26/03. - pročišćeni tekst).
(2)
Dodatna pristojba iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje se
na poseban račun trgovačkoga suda.
(3)
Dodatnu pristojbu iz stavka 1. ovoga članka dužne su uplatiti
i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kada kao vjerovnik
predlaže pokretanje stečajnog postupka. Tu pristojbu nisu dužni uplatiti
radnicii raniji radnici
dužnika koji kao vjerovnici
predlažu pokretanje stečajnog postupka radi namirenja dospjelih tražbina
po osnovi rada, Republika Hrvatska kao ni kada se stečaj pokreće
temeljem odredbe članka 41. Zakona o platnom prometu.
(4)
Uplaćena sudska pristojba i dodatna pristojba iz stavka 1.
ovoga članka jesu troškovi stečajnoga postupka na čiju naknadu
vjerovnik koji je uplatio predujam ima pravo.
(5)
Predujam iz fonda iz stavka 1. ovoga članka za vođenje
stečajnoga postupka dok se u tom postupku ne prikupe za to potrebna
sredstva trošak je stečajnoga postupka i stečajni upravitelj dužan je
vratiti taj predujam u fond nakon što u stečajnom postupku prikupi za to
potrebna sredstva.
Povlačenje prijedloga
Članak 40.
(1)
Prijedlog se može povući sve do isticanja oglasa o otvaranju
stečajnoga postupka na oglasnu ploču suda odnosno do donošenja
rješenja o odbacivanju ili odbijanju prijedloga.
(2)
Ako predlagatelj povuče prijedlog za otvaranje stečajnoga
postupka, stečajni će sudac obustaviti postupak. U tom
slučaju
nastale troškove postupka snosi predlagatelj, osim ako do
povlačenja nije došlo zato što je dužnik naknadno podmirio tražbinu
vjerovnika, u kojem slučaju nastale troškove postupka snosi dužnik.
Predujmljivanje troškova prethodnoga postupka
Članak
41.
(1)
Stečajni vjerovnik, kao predlagatelj, dužan je uplatiti predujam za
pokriće troškova prethodnog postupka u iznosu koji zaključkom odredi
stečajni sudac.
(2) Ako vjerovnik
ne uplati predujam u roku od 15 dana, stečajni sudac rješenjem će
odbaciti prijedlog.
(3) Ako
stečajni postupak bude otvoren, predujmljeni iznos ulazi u troškove
stečajnoga postupka.
(4)
Stečajni sudac može rješenjem osloboditi uplate predujma stečajnog
dužnika koji je predložio otvaranje stečajnog postupka, ako on dokaže
dostavljanjem javnobilježnički ovjerovljenog prokaznog popisa imovine da
ima dovoljno imovine za pokriće troškova prethodnog postupka.
(5) Kad
stečajni postupak radi namirenja
dospjelih tražbina pokreću radnici i prijašnji radnici dužnika, oni nisu
dužni predujmiti iznos potreban za pokriće troškova prethodnoga
postupka.
U tom će se slučaju sredstva za pokriće troškova prethodnoga
postupka predujmiti iz Fonda iz članka 39.a stavka 1. ovoga Zakona.
4. PRETHODNI POSTUPAK
Pokretanje prethodnoga postupka
Članak 42.
(1)
Na temelju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka
stečajni sudac donosi rješenje o pokretanju postupka radi utvrđivanja
uvjeta za otvaranje stečajnoga postupka (prethodni postupak), protiv
kojega nije dopuštena posebna žalba ili taj prijedlog odbacuje
rješenjem.
(2)
U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka stečajni sudac
može imenovati privremenoga stečajnog upravitelja.
(3)
Ako dužnik predloži otvaranje stečajnoga postupka ili ako
nakon pokretanja prethodnoga postupka prizna postojanje kojega od
razloga za
otvaranje stečajnoga postupka, stečajni sudac može bez prethodnoga
postupka, odnosno bez daljnjega vođenja toga postupka donijeti rješenje o
otvaranju stečajnoga postupka.
(4)
Prethodni postupak može trajati najduže
tri mjeseca od donošenja rješenja o pokretanju prethodnog postupka, osim
ako
posebne okolnosti ne zahtijevaju dulji rok.
Obveza davanja podataka tijekom prethodnoga postupka
Članak 43.
(1)
Osobe koje vode poslove dužnika i članovi nadzornog odbora
dužnika, kao i radnicidužnika, i
u slučaju ako im je prestala dužnost, odnosno zaposlenje dužni su nakon
podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajnim
tijelima, na njihov zahtjev, bez odgode, pružiti sve potrebne podatke i
obavijesti.
(2)
Stečajni sudac može zaključkom narediti stečajnom
dužniku, odnosno osobama iz stavka 1. ovoga članka da u određenom
roku predaju sudu pisano izvješće o financijsko-gospodarskom stanju
dužnika.
(3)
Stečajni sudac može, ako ocijeni da je to, potrebno, rješenjem
narediti osobama koje vode poslove dužnika iz stavka 1. ovoga članka
davanje prokazne izjave ili prokaznoga popisa imovine u skladu s
pravilima
ovrhe
.
(4)
Osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovaraju vjerovnicima osobno
za naknadu štete koju su im prouzročili uskratom davanja ili davanjem
netočnih ili nepotpunih podataka, obavijesti, izvješća, izjava ili
popisa prema odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.
(5)
Osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovaraju kazneno za davanje
netočnih ili nepotpunih podataka, obavijesti, izvješća, izjava ili
popisa prema odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka kao za davanje
lažnoga iskaza u sudskom postupku.
(6)
Pravo na naknadu štete iz stavka 4. ovoga članka zastarijeva u
roku od pet godina od dana zaključenja stečajnoga postupka.
(7)
Na slučajeve iz stavka 1. i 2. ovoga članka na
odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 106., 107. i
109. ovoga Zakona.
Mjere osiguranja
Članak 44.
(1)
Stečajni sudac će, rješenjem o pokretanju prethodnoga
postupka ili naknadnim rješenjem, na zahtjev predlagatelja ili po
službenoj
dužnosti, odrediti sve mjere koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo
da do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka ne
nastupe takve promjene imovinskoga položaja dužnika koje bi za
vjerovnike mogle
biti nepovoljne.
(2)
Stečajni sudac može osobito:
1.
postaviti privremenoga stečajnoga upravitelja, na kojega se na
odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga
Zakona
o stečajnom upravitelju,
2.
zabraniti raspolaganje imovinom dužnika ili odrediti da dužnik može
raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu suglasnost stečajnoga suca
ili privremenoga stečajnoga upravitelja,
3.
zabraniti ili privremeno odgoditi određivanje, odnosno provedbu
prisilne ovrhe ili osiguranja protiv dužnika,
4.
zabraniti isplate s računa dužnika.
(3)
Stečajni sudac može, ako za to postoje opravdani razlozi,
mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka odrediti i prije donošenja rješenja
o
pokretanju prethodnoga postupka.
(4)
Ako druge mjere ne budu dostatne, stečajni sudac može odrediti
da se osobe iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona prisilno privedu.
(5)
Osobama iz stavka 4. ovoga članka stečajni sudac može
izreći novčanu kaznu do 50.000,00 kuna.
(6)
Stečajni sudac može, na prijedlog vjerovnika, privremenoga
stečajnog upravitelja ili po službenoj dužnosti, odrediti privremene
mjere
osiguranja predviđene
pravilima
ovrhe
i protiv dužnika pojedinca, protiv
osoba koje i
inače odgovaraju za obveze dužnika te protiv dužnikovih dužnika, ako
ocijeni da je to potrebno radi zaštite imovine stečajnoga dužnika.
(7)
Na privremene mjere iz stavka 6. ovoga članka na
odgovarajući se način primjenjuju pravila o postupku osiguranja prema
pravilima ovrhe
.
Privremeni stečajni upravitelj
Članak 45.
(1)
Ako se dužniku postavi privremeni stečajni upravitelj i odredi
zabrana raspolaganja, ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prelazi na
privremenoga stečajnoga upravitelja. U tom je slučaju privremeni
stečajni upravitelj dužan:
1.
zaštititi i održavati imovinu dužnika,
2.
nastaviti s vođenjem dužnikova poduzeća sve do odluke o
otvaranju stečajnoga postupka, osim ako stečajni sudac ne odredi
mirovanje, kako bi se izbjeglo znatno smanjenje imovine,
3.
ispitati mogu li se imovinom dužnika pokriti troškovi postupka.
(2)
Stečajni sudac može zatražiti od stečajnoga upravitelja
da, kao stručna osoba, ispita postoji li razlog za otvaranje
stečajnoga postupka, te kakvi su izgledi nastavka poslovanja dužnika.
(3)
Postavi li se privremeni stečajni upravitelj u slučaju u
kojemu nije određena zabrana raspolaganja, sud će utvrditi dužnosti
privremenoga stečajnoga upravitelja. One ne smiju prelaziti dužnosti
određene stavkom 1. ovoga članka.
(4)
Privremeni stečajni upravitelj ovlašten je stupiti u poslovne
prostorije dužnika te tamo provesti potrebne radnje. Dužnik pojedinac,
odnosno
tijela dužnika pravne osobe dužni su privremenom stečajnom upravitelju
dopustiti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika. Protiv
dužnika,
odnosno članova njegovih tijela mogu se, radi pribavljanja potrebnih
podataka i obavijesti, primijeniti mjere koje se radi toga mogu
primijeniti
protiv dužnika i članova njegovih tijela nakon otvaranja stečajnoga
postupka.
Objava ograničenja raspolaganja
Članak 46.
(1)
Rješenje kojim se određuju ograničenja raspolaganja
predviđena člankom 44. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona i kojim
se postavlja privremeni stečajni upravitelj javno će se objaviti. To
je rješenje potrebno dostaviti dužniku i privremenom stečajnom
upravitelju.
Dužnikovi dužnici ujedno će se pozvati da svoje obveze ispunjavaju
vodeći računa o objavljenom rješenju.
(2)
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka stečajni sudac će dostaviti
upisniku u koji je
dužnik upisan.
(3)
Za upis ograničenja raspolaganja u zemljišnu knjigu, upisnik
brodova, upisnik brodova u izgradnji i upisnik zrakoplova na
odgovarajući
se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o upisu otvaranja
stečajnoga postupka u
te
upisnike.
Učinci ograničenja raspolaganja
Članak 47.
(1)
U slučaju povrede ograničenja raspolaganja iz članka
44. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga
Zakona o pravnim posljedicama povrede zabrane raspolaganja nakon
otvaranja
stečajnoga postupka.
(2)
Ako je ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prešla na
privremenoga stečajnoga upravitelja, na parnice u tijeku i njihovo
preuzimanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona
o preuzimanju parnica nakon otvaranja stečajnoga postupka.
Ukidanje mjera osiguranja
Članak 48.
(1)
Rješenje o ukidanju mjera osiguranja objavit će se, odnosno
dostaviti na način na koji je objavljeno i rješenje kojim su
određene.
(2)
Ako je ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prešla na
privremenoga stečajnoga upravitelja, on će prije nego što bude
razriješen, u ime i za račun dužnika podmiriti nastale troškove te
ispuniti obveze koje je preuzeo
za
stečajnoga dužnika. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga
obveznoga odnosa, ako je privremeni stečajni upravitelj primio
protučinidbu za imovinu kojom upravlja.
(3)
U hitnim slučajevima stečajni sudac može odrediti da
radnje iz stavka 2. ovoga članka obavi umjesto privremenoga
stečajnoga upravitelja novoimenovani stečajni upravitelj.
Ročište radi izjašnjenja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga
postupka
Članak 49.
(1)
Nakon što donese rješenje o pokretanju prethodnoga postupka
stečajni sudac će odmah zakazati ročište na koje će
pozvati
zastupnike dužnika po zakonu, odnosno dužnika pojedinca,
predlagatelja, pravnih osoba koje za dužnika obavljaju poslove platnoga
prometa
i privremenoga stečajnoga upravitelja, a po potrebi i druge osobe.
(2)
Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka pozvane osobe
će se izjasniti o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka. One se
o prijedlogu mogu i pisano izjasniti.
Izjava o pristupanju dug
Članak 50.
(1) Treća
osoba može na ročištu iz
članka 49. ovoga Zakona dati izjava o pristupanju dugu stečajnoga
dužnika. Uz izjavu je treća osoba dužna predočiti stečajnom sucu
po javnom bilježniku ovjerovljenu ispravu o sadržaju i načinu podmirenja
dužnikovih obveza prema odredbi stavka 3. ovoga članka. Stečajni
sudac će ocijeniti danu izjavu i, po potrebi, provjeriti je i zatražiti
odgovarajuće jamstvo. Radi toga može i odgoditi ročište.
(2)
Ako se pokaže da je izjava o pristupanju dugu bez valjanoga
pokrića, njen davatelj odgovara za prouzročenu štetu i troškove
postupka.
(3)
Stečajni će sudac odobriti pristupanje dugu ako se
pristupitelj obvezao da će najkasnije u roku od dva mjeseca od dana
donošenja rješenja o odobrenju pristupanja dugu namiriti sve dospjele
obveze
stečajnoga dužnika, a ostale, u vrijeme pristupanja dugu već nastale
obveze, kako budu dospijevale.
(4)
Davatelj izjave o pristupanju dugu i njegovi jamci, nakon što
stečajni sudac odobri pristupanje dugu, solidarno odgovaraju s dužnikom
za
njegove obveze koje su nastale do davanja izjave o pristupanju dugu.
(5)
Rješenjem kojim se odobrava pristupanje dugu, stečajni sudac
će obustaviti stečajni postupak. Protiv toga rješenja pravo na Žalbu
imaju predlagatelj i dužnik.
(6)
Vjerovnici stečajnoga dužnika čija je tražbina prema
dužniku nastala do pristupanja dugu i koja je utvrđena ovršnom ispravom
mogu na temelju te isprave i rješenja kojim se odobrava pristupanje dugu
izravno tražiti ovrhu protiv pristupitelja i njegovih jamaca.
(7)
Dužnik odgovara solidarno s pristupiteljem dugu za preuzete obveze.
Vjerovnici koji imaju prema stečajnom dužniku ovršnu ispravu mogu i
nakon
pristupanja dugu izravno na temelju te isprave tražiti protiv njega
ovrhu
Ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dužnika
Članak 51.
Stečajni
sudac će odrediti jednog ili više vještaka koji
će u roku od 15 dana, zajedno s njime i s privremenim stečajnim
upraviteljem ako je imenovan i po njihovim uputama ispitati je li dužnik
nesposoban za plaćanje ili prezadužen.
Slučajevi u kojima se neće odrediti ispitivanje
gospodarsko-financijskog stanja dužnika
Članak 52.
(1)
Vještaci iz članka 51. ovoga Zakona neće se imenovati ako
se utvrdi da su ispunjeni uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka bez
prethodnoga ispitivanja sposobnosti dužnika za plaćanje ili njegove
prezaduženosti.
(2)
Vještaci iz stavka 1. ovoga članka neće se imenovati i
ako se nesposobnost dužnika za plaćanje može nedvojbeno utvrditi iz
okolnosti što je obustavio plaćanje. Okolnost da je dužnik obustavio
plaćanje može se osobito utvrditi na temelju izvješća pravnih osoba
koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa.
5. OTVARANJE STEČAJNOGA POSTUPKA
Rasprava i odlučivanje o otvaranju stečajnoga postupka
Članak 53.
(1)
Nakon što primi izvješće privremenoga stečajnoga
upravitelja, te mišljenje vještaka o nesposobnosti za plaćanje i
prezaduženosti dužnika, stečajni sudac će odrediti ročište radi
rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnoga postupka. Na ročište se
pozivaju predlagatelj, a za dužnika pravnu osobu zastupnici po zakonu,
odnosno
dužnik pojedinac, privremeni stečajni upravitelj te, po potrebi,
vještaci.
(2)
Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka može se ispitati
mogućnost pristupanja dugu.
U tom će slučaju stečajni sudac
na odgovarajući
način primijeniti odredbe članka 50. ovoga Zakona, osim odredbe o
odgodi ročišta.
(3) Ako je
riječ o slučaju u kojem se neće ispitivati
gospodarsko-financijsko stanje dužnika (članak 51.) tada se ročište
radi izjašnjenja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka
(članak 49.) može spojiti s ročištem radi rasprave o uvjetima za
otvaranje stečajnog postupka (članak 53.).
(4)
Stečajni
sudac će na ročištu, a najkasnije u roku od tri dana nakon njegova
zaključenja, donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka ili o
odbijanju prijedloga za otvaranje toga postupka.
(5)
U rješenju o
odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni sudac
će odrediti tko je dužan snositi troškove postupka.
(6)
Protiv rješenja
o otvaranju stečajnoga postupka žalbu može podnijeti osoba koja je bila
zastupnik po zakonu dužnika pravne osobe do dana nastupanja pravnih
posljedica
otvaranja stečajnoga postupka i dužnik pojedinac, a protiv rješenja
stečajnog suca kojim se odbija prijedlog za otvaranje stečajnoga
postupka žalbu može podnijeti predlagatelj.
(7)
Ako se utvrdi da
je dužnik do završetka prethodnoga postupka postao sposoban za plaćanje,
postupak će se obustaviti. Troškove provedenoga postupka u tom
slučaju snosi dužnik.
Sadržaj rješenja o otvaranju stečajnoga postupka
Članak 54.
(1)
Ako otvori stečajni postupak, stečajni sudac će u
tom rješenju imenovati stečajnoga upravitelja.
(2)
U rješenju o otvaranju stečajnoga postupka posebno će se
navesti podaci o:
1.
tvrtki, nazivu, predmetu poslovanja i sjedištu dužnika,
2.
prezimenu, imenu i adresi stečajnoga upravitelja,
3.
danu otvaranja stečajnoga postupka.
(3)
Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka pozvat će se
vjerovnici da u određenom roku, u skladu s pravilima ovoga Zakona o
prijavi tražbina, stečajnom upravitelju prijave svoje tražbine. Rok za
prijavu tražbina ne može biti kraći od petnaest dana niti dulji od
mjesec
dana.
(4) Razlučni i izlučni
vjerovnici pozvat će se da u roku iz stavka 3. ovog članka obavijeste
stečajnog upravitelja o svojim pravima, sukladno odredbi članka 173.
stavka 5. i 6. ovog Zakona.
(5)
Rješenjem o otvaranju stečajnoga
postupka pozvat će se dužnikovi dužnici da svoje obveze bez odgode
ispunjavaju stečajnom upravitelju za stečajnoga dužnika.
(6)
U rješenju o otvaranju stečajnoga postupka stečajni sudac
će odrediti da se otvaranje stečajnoga postupka upiše u sudski,
odnosno obrtni upisnik, u zemljišne knjige, upisnik brodova, upisnik
brodova u
izgradnji, upisnik zrakoplova te upisnik prava intelektualnog
vlasništva.
Zakazivanje ispitnoga i izvještajnoga ročišta
Članak 55.
(1)
Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka stečajni sudac
će zakazati:
1.
ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine
(ispitno ročište). Između posljednjega dana roka za prijavljivanje
tražbine i ispitnoga ročišta ne smije proteći manje od osam dana niti
više od dva mjeseca,
2.
ročište vjerovnika na kojem će se na temelju izvješća
stečajnoga upravitelja odlučivati o daljnjem tijeku stečajnoga
postupka (izvještajno ročište). To se ročište ne može održati prije
ročišta iz točke 1. ovoga stavka niti petnaest dana od dana
održavanja toga ročišta.
(2)
Ročišta iz stavka 1. ovoga članka mogu se spojiti tako da
se najprije održi ispitno ročište, a zatim izvještajno ročište.
(3)
Na izvještajnom ročištu vjerovnici mogu osnovati odbor
vjerovnika i imenovati novoga stečajnoga upravitelja, odlučiti o
nastavku poslovanja dužnika i o načinu unovčenja imovine
stečajnoga dužnika te donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora
vjerovnika.
Članci 56. do 62. i naslovi iznad njih
Brisani.
Slučajevi u kojima se otvoreni stečajni postupak ne provodi
Članak 63.
(1)
Ako tijekom prethodnoga postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi
ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga
postupka
ili je neznatne vrijednosti, stečajni sudac će donijeti odluku o
otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka. U tom se slučaju
stečajni postupak neće provesti i na odgovarajući će se
način primijeniti odredbe članka 196. do 202. ovoga Zakona.
Postupak
se neće
zaključiti, ako se u roku koji rješenjem odredi stečajni sudac predujmi
dostatan iznos novca za pokriće troškova kako prethodnog, tako i
otvorenog
stečajnog postupka.
(2)
Rješenja iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u
"Narodnim novinama".
(3)
Predlagatelj iz stavka 4. ovoga članka može od svake osobe
koja je odgovorna zato što prijedlog za pokretanje stečajnoga postupka
nije pravodobno podnesen zahtijevati naknadu predujmljenog iznosa i
pretrpljene
štete. Na toj je osobi teret dokaza da nije postupala protivno svojim
dužnostima i da za to nije kriva. Pravo predlagatelja da sudski
zahtijeva
naknadu troškova i pretrpljene štete zastarijeva protekom roka od pet
godina od
objave iz stavka 2. ovoga članka.
(4)
Ako se stečajni postupak zaključi u skladu s odredbama
stavka 1. ovoga članka, a dužnik nema sredstava niti za pokriće
najnužnijih troškova (oglas, sređivanje arhivske građe i sl.), ta
će se sredstva isplatiti
na
teret Fonda za pokriće troškova stečajnih postupaka.
(druga
rečenica brisana)
(5) Stečajni
upravitelj može i nakon zaključenja stečajnog postupka u ime
stečajnog dužnika, a za račun stečajne mase unovčiti
imovinu dužnika i prikupljenim sredstvima podmiriti nastale troškove
stečajnoga postupka, a eventualni ostatak uplatiti u
Fond iz
članka 39.a ovoga Zakona
. O obavljenim radnjama stečajni
upravitelj podnosi izvješća stečajnom sucu.
(6)
Stečajni upravitelj je ovlašten, kad
je to potrebno radi poduzimanja radnji iz stavka 5. ovoga Zakona, na
temelju
zaključka stečajnog suca otvoriti kod banke odgovarajući
račun
(7)
Ako se ispune
pretpostavke iz članka 199. stavka 1. ovoga Zakona, stečajni sudac
će rješenjem o nastavku postupka radi naknade diobe pozvati stečajne
vjerovnike da u roku od trideset dana stečajnom upravitelju prijave
svoje
tražbine i zakazati ročište na kojem će se ispitati prijavljene
tražbine (ispitno ročište).
Ako se stečajni postupak
nastavlja zbog naknadno pronađene
imovine koja ulazi u stečajnu masu, stečajni sudac će zakazati
istovremeno i izvještajno ročište.
Na odgovarajući način će se primijeniti odredbe
članka 158. do 163. te članka 164. do 195. ovoga Zakona.
(7)
Brisan.
Oglas o otvaranju stečajnoga postupka
Članak 64.
(1)
O otvaranju stečajnoga postupka vjerovnici se obavješćuju
oglasom.
(2)
Oglas se objavljuje isticanjem na oglasnoj ploči suda i
objavom u "Narodnim novinama". Oglas mora biti istaknut na oglasnoj
ploči suda istoga dana kada je doneseno rješenje o otvaranju
stečajnoga postupka.
(3)
Oglas o otvaranju stečajnoga postupka sadrži:
1.
naziv suda koji je donio rješenje o otvaranju stečajnoga
postupka,
2.
izvadak iz rješenja o otvaranju stečajnoga postupka,
3.
tvrtku ili naziv dužnika,
matični
broj subjekta (MBS),
4.
ime i sjedište stečajnoga suca,
5.
ime i adresu stečajnoga upravitelja,
6.
pozive vjerovnicima da u skladu s odredbama članka 54. ovoga
Zakona prijave svoje tražbine,
odnosno
obavijeste o svojim pravima, te adresu na koju će
dostavljati prijave,
7.
mjesto, dan i sat izvještajnog i ispitnog ročišta,