Redakcijski pročišćeni tekst Stečajnog zakona "NN 44/96, 29/99, 129/00 i 123/03"

STEČAJNI ZAKON

N.N. br. 44/96,29/ 99, 129/00 i 123/03 - pročišćeni tekst

 

G L A V A   I.

Opće odredbe

Predmet zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju:

1. uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe,

2. stečajni plan,

3. osobna uprava dužnika nesposobnoga za plaćanje te

4. uvjeti i učinci oslobađanja dužnika od preostalih obveza.

Ciljevi stečajnoga postupka

Članak 2.

(1) Stečajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.

(2) Tijekom stečajnoga postupka može se provesti i preustroj dužnika po odredbama glave VI. ovoga Zakona radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, a osobito radi održavanja njegove djelatnosti.

Stečajni dužnik

Članak 3.

(1) Stečaj se može provesti nad pravnom osobom, te nad imovinom dužnika pojedinca, osim ako Zakonom nije drukčije određeno. Dužnikom pojedincem u smislu ovoga Zakona smatraju se trgovac pojedinac i obrtnik.

(2) Stečaj se ne može provesti nad Republikom Hrvatskom, fondovima koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, mirovinskim i invalidskim fondovima djelatnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te jedinicama lokalne samouprave i uprave.

(3) Nad pravnom osobom čija je osnovna djelatnost proizvodnja predmeta naoružanja i vojne opreme, odnosno pružanje usluga Hrvatskoj vojsci stečaj se ne može otvoriti bez prethodne suglasnosti Ministarstva obrane. Ako Ministarstvo obrane ne uskrati svoju suglasnost za otvaranje stečajnog postupka u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti stečajnog suca o pokretanju prethodnog postupka, smatrat će se da je suglasnost dana. Ako Ministarstvo obrane uskrati svoju suglasnost, za obveze stečajnog dužnika solidarno odgovara Republika Hrvatska.

(4) Ako je zakonom isključena mogućnost stečaja nad imovinom neke pravne osobe, za obveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni osnivači, odnosno članovi. Ova se odredba ne odnosi na dionička društva.

(5) Za vrijeme likvidacije pravne osobe otvaranje stečajnoga postupka dopušteno je sve dok se ne provede podjela imovine.

Stečajni razlozi

Članak 4.

(1) Stečaj se može otvoriti samo ako se utvrdi postojanje kojega od zakonom predviđenih stečajnih razloga.

(2) Stečajni razlozi su: nesposobnost za plaćanje i prezaduženost.

(3) Dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje.

(4) Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako u razdoblju od dva mjeseca nije s bilo kojega od njegovih računa kod bilo koje pravne osobe koja za njega obavlja poslove platnoga prometa isplaćena barem jedna petina iznosa koji je trebalo na temelju valjanih osnova za naplatu bez daljnjega pristanka dužnika naplatiti s toga računa. Okolnost da je dužnik u tom razdoblju imao sredstava na kojim drugim svojim računima kojima su se mogle namiriti sve te tražbine ne znači da je on sposoban za plaćanje.

(5) Predmnijeva iz stavka 4. ovoga članka neće se primijeniti ako dužnik tijekom prethodnoga postupka podmiri sve tražbine koje je trebalo na temelju valjanih osnova za naplatu naplatiti sa svih njegovih računa, ili ako dođe do pristupanja dugu (članak 50.). Podmirenje tražbina dužnik može dokazati samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili potvrdom pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa.

(6) Postojanje okolnosti iz stavaka 4. i 5. ovoga članka o tome da je dužnik nesposoban za plaćanje dokazuje se potvrdom pravne osobe koja za dužnika obavlja poslove platnoga prometa. Ta je pravna osoba dužna bez odgode vjerovniku, na njegov zahtjev, izdati takvu potvrdu. U suprotnom ona odgovara za štetu koju bi vjerovnik zbog toga mogao pretrpjeti.

(7) Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje).

(8) Nad pravnom osobom stečaj će se otvoriti i u slučaju njene prezaduženosti. Smatrat će se da je dužnik prezadužen, ako njegova imovina ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je dužnik prezadužen, ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću.

(9) Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba (javno trgovačko društvo, komanditno društvo) ako je koji od njegovih članova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze fizička osoba.

(10) Ako je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava koja vodi društvo mora bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan dan po nastanku nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti predložiti otvaranje stečajnoga postupka. 

 

 

 

 

 

 

 

G L A V A   I I.

   

STEČAJNI POSTUPAK  

1. Osnovne postupovne odredbe

Nadležnost

Članak 5.

U stečajnom postupku isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište dužnika pravne osobe, odnosno sjedište dužnika pojedinca.

Primjena odredaba Zakona o parničnom postupku 

Članak 6.

(1) U stečajnom postupku se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91. i 91/92.), ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) U stečajnom postupku ne primjenjuju se odredbe članka 68. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine " broj 53/91. 91/92 i 112/99.).

 

Načela postupka

Članak 7.

(1) Stečajni postupak se pokreće samo prijedlogom ovlaštene osobe.

(2) Stečajni postupak je hitan.

(3) Stečajni sud po službenoj dužnosti utvrđuje sve činjenice koje su od važnosti za stečajni postupak i radi toga može izvoditi sve potrebne dokaze. 

(4) Sud može odluke donositi i bez usmene rasprave.

(5) Sud može odustati od saslušanja dužnika kad je ono propisano ovim Zakonom, ako su osobe ovlaštene za zastupanje dužnika na temelju zakona, ili osobe koje imaju udio u dužniku, odnosno sam dužnik pojedinac nepoznata boravišta ili se nalaze u inozemstvu pa bi njihovo saslušanje dovelo do prekomjernoga odugovlačenja postupka. Umjesto odsutnoga dužnika pojedinca može biti saslušan njegov zastupnik ili srodnik, ako je to moguće. Radi zaštite prava dužnika, u slučajevima u kojima je odustao od njegova saslušanja, sud može dužniku imenovati privremenoga zastupnika.

(6) Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno podnositi ako se propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo dati ili podnijeti, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. U stečajnom postupku se ne može tražiti povrat u prijašnje stanje.

Izuzeće

Članak 7a

(1) Kad sudac sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzeće, može nastaviti rad u postupku dok se ne odluči o tom zahtjevu.

(2) Ako se prihvati zahtjev za izuzeće suca, ukinut će se radnje koje je on poduzeo ili u čijem je poduzimanju sudjelovao.

(3) Svaki zahtjev za izuzeće mora se odnositi na određenog suca i mora biti obrazložen. Nije dopušteno općenito tražiti izuzeće svih sudaca i predsjednika nekog suda.

(4) O zahtjevu za izuzeće mora se odlučiti najkasnije u roku od tri dana.

 

 

 

Dostava

Članak 8.

(1) Sudska pismena koja su upućena širem krugu osoba dostavljaju se, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, stavljanjem pismena na posebnu stečajnu oglasnu ploču suda, na kojoj se pismena pregledno svrstavaju prema danu objave. Dostava se smatra izvršenom istekom trećega dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda.

(2) Kada se prema odredbama ovoga Zakona pismeno suda ili drugoga stečajnog tijela treba dostaviti dužniku ili nekoj drugoj osobi koja ima sjedište upisano u odgovarajućem upisniku, dostava se obavlja na adresu sjedišta te osobe u upisniku. Ako se dostava ne može obaviti na toj adresi, obavit će se stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Dostava se smatra obavljenom protekom trećega dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču.

(3) Osobi koja je nepoznata boravišta pismena se ne dostavljaju. Ako ona ima punomoćnika za primanje pismena ili privremenog zastupnika, dostava se obavlja na adresu punomoćnika, odnosno zastupnika.

(4) Stečajni sud može dostavu koju je potrebno neposredno obaviti, osim sudskom dostavljaču, povjeriti i javnom bilježniku. Troškovi takve dostave su troškovi stečajnoga postupka.

(5) U svakom sudu očevidnik pismena dostavljenih preko oglasne ploče suda vodit će se računalom i u pisanom obliku prema vremenskom slijedu objave, posebno prema svakom dužniku. Očevidnik je javan i mora biti dostupan zainteresiranim osobama tijekom cijeloga radnog vremena suda.

(6) U očevidniku iz stavka 5. ovoga članka unosit će se samo najnužniji podaci na temelju kojih će se moći utvrditi istovjetnost dužnika, broj predmeta, vrsta sudskog pismena i dan stavljanja pismena na oglasnu ploču suda.

Javna priopćenja

Članak 9.

(1) Sudska pismena (odluke, pozivi, obavijesti i sl.) koja treba javno objaviti objavljuju se u "Narodnim novinama" i na oglasnoj ploči suda, u cijelosti ili u izvatku. U objavljenom pismenu treba točno navesti tvrtku, odnosno naziv dužnika, a osobito njegovu adresu i predmet poslovanja. Smatrat će se da je priopćenje obavljeno protekom osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama"

(2) Stečajni sud može odrediti da se priopćenje objavi i u kojem drugom javnom glasilu, odnosno da se objavljeno priopćenje ponovno objavi. U slučaju ponovne objave treba naznačiti kada je i gdje prva objava obavljena. Rokovi vezani uz objavu teku od dana kojega je priopćenje obavljeno na temelju prve objave.

(3) Javno se priopćenje smatra valjanim dokazom da je dostava obavljena svim sudionicima, čak i onda kad ovaj Zakon propisuje posebnu dostavu.

Odluke

Članak 10.

(1) Odluke u stečajnom postupku donose se u obliku rješenja i naredbe.

(2) Naredbom se izdaje nalog službenoj osobi ili tijelu stečajnog postupka za obavljanje pojedinih radnji, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Žalba protiv rješenja

Članak 11.

(1) Protiv rješenja žalba je dopuštena, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Rok za žalbu je osam dana, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(3) Ako se prema ovom Zakonu dostava obavlja stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda, rok za žalbu počinje teći istekom trećega dana od dana stavljanja rješenja na oglasnu ploču suda, osim ako dostava nije izvršena i javnim priopćenjem.

(4) Ako se prema ovom Zakonu rješenje mora dostaviti određenim osobama, rok za podnošenje žalbe teče od dana dostave rješenja, osim ako dostava nije izvršena i javnim priopćenjem.

(5) Žalba protiv rješenja ne zadržava ovrhu rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(6) Ako je protiv rješenja dopuštena posebna žalba, sud će umnožiti dio spisa na koji se žalba odnosi i prijepis toga dijela spisa sa žalbom dostaviti drugostupanjskom sudu. Dok drugostupanjski sud ne donese odluku, u prvostupanjskom će se postupku poduzimati one radnje koje je moguće poduzimati prije pravomoćnosti pobijanog rješenja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(7) Drugostupanjski sud odlučuje o žalbi u vijeću sastavljenom od triju sudaca.

 

 

 

Prigovor protiv naredbe

Članak 12.

(1) Protiv naredbe stečajni upravitelj, odbor vjerovnika i vjerovnici mogu podnijeti prigovor u roku od tri dana od dana njezine objave, a ako nije objavljena - od dana dostave otpravka.

(2) O prigovoru protiv naredbe odlučuje stečajni sudac rješenjem protiv kojega nije dopuštena žalba.

(3) Prigovor ne zadržava provedbu naredbe, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Izvanredni pravni lijekovi

Članak 13. 

U stečajnom postupku se ne može podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka niti izjaviti revizija.

Troškovi postupka

Članak 14.

Svaki vjerovnik snosi svoje troškove u stečajnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

2. Tijela stečajnoga postupka

2.1. Općenito

Tijela stečajnoga postupka

Članak 15.

Tijela stečajnoga postupka su stečajni sudac, stečajni upravitelj, skupština vjerovnika i odbor vjerovnika.

2.2. Stečajni sudac

Članak 4. ZID SZ/03 brisao članak 16.

 

Ovlasti stečajnoga suca

Članak 17.

(1) Stečajni sudac:

1. odlučuje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrđivanja postojanja stečajnoga razloga i provodi taj postupak,

2. odlučuje o otvaranju stečajnoga postupka,

3. imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, nadzire njegov rad i daje mu obvezatne upute, u skladu s ovim Zakonom,

4. nadzire rad odbora vjerovnika,

5. određuje započete poslove koje treba završiti tijekom stečajnoga postupka, u skladu s ovim Zakonom,

6.  odobrava predračun troškova stečajnoga postupka i određuje nagradu stečajnom upravitelju,

7. odobrava isplatu vjerovnika,

8. donosi odluke o zaključenju i obustavi stečajnoga postupka,

9. odlučuje i o svim drugim pitanjima stečajnoga postupka, osim o onima o kojima po ovom Zakonu odlučuje koje drugo tijelo stečajnog postupka.

 

2.3. Stečajni upravitelj

Tko može biti imenovan za stečajnoga upravitelja

Članak 20.

(1) Za stečajnoga upravitelja može biti imenovan samo odvjetnik, odvjetnički ured koji ima financijsko-ekonomskog savjetnika ili član javnog trgovačkog društva upisanog u sudski registar za obavljanje djelatnosti stečajno upraviteljske službe koji ima visoku stručnu spremu (VII/1 stupanj) i položen stručni ispit za stečajnoga upravitelja.

(2) Za stečajnoga upravitelja ne može biti imenovana osoba koja bi morala biti izuzeta kao sudac u stečajnom postupku, a osobito osoba koja je bliski srodnik stečajnoga suca, osoba odgovornih za obveze u stečaju, članova uprave i drugih tijela dužnika, vjerovnika te osoba koje su u odnosu suparništva s dužnikom.

(3) Za stečajnoga upravitelja ne može biti imenovana osoba koja po zakonu ne bi mogla biti imenovana za člana uprave dužnika, nadzornoga odbora ili sličnoga tijela, niti osoba koja je bila zaposlena kod dužnika ili je bila članom nekoga njegova tijela.

Lista stečajnih upravitelja

Članak 21

(1) Listu stečajnih upravitelja utvrđuje predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske na vrijeme od četiri godine, nakon što pribavi mišljenje i prijedloge Gospodarske i obrtničke komore, te trgovačkih sudova. Utvrđena lista može se dopunjavati. Ako to izvanredne prilike zahtijevaju, predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske može, uz odobrenje ministra nadležnog za poslove pravosuđa utvrditi novu listu stečajnih upravitelja.

(2) Komore i trgovački sudovi dužni su svoja mišljenja i možebitne prijedloge dostaviti sudu u roku od trideset dana od dana primitka zahtjeva predsjednika Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske.

(3) Ako komore i trgovački sudovi ne postupe u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka lista stečajnih upravitelja utvrdit će se neovisno o tome.

Stručni ispit

Članak 21a.

(1) Na listu stečajnih upravitelja od članova odnosno zaposlenika javnih trgovačkih društava upisanih u sudski registar za obavljanje djelatnosti stečajno upraviteljske službe može biti stavljena samo osoba koja ima visoku stručnu spremu (VII/1 stupanj) i koja je položila stručni ispit za stečajnog upravitelja.

(2) Vlada Republike Hrvatske će posebnim aktom utvrditi kriterije i načine obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima. 

 

 

Imenovanje stečajnoga upravitelja

Članak 22

(1) Stečajni upravitelj se imenuje rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka.

(2) Odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja može se pobijati žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka.

(3) Ako se žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka pobija i odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja, stečajni sudac može povodom žalbe samo izmijeniti odluku o imenovanju stečajnoga upravitelja u roku od tri dana.

(4) Protiv rješenja stečajnoga suca o imenovanju novoga stečajnoga upravitelja dopuštena je žalba.

(5) Pri primanju dužnosti, stečajni upravitelj daje izjavu pred stečajnim sucem , da će savjesno, držeći se Ustava, zakona i pravnog poretka Republike Hrvatske, obavljati svoju dužnost. Tom će se prigodom stečajnom upravitelju predati potvrda o imenovanjuu kojoj će se navesti da je rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka imenovan za stečajnoga upravitelja određenoga stečajnog dužnika. Tu je ispravu stečajni upravitelj dužan vratiti odmah po završetku svoje dužnosti.

Imenovanje drugoga stečajnoga upravitelja

Članak 23.

(1) Na prvom ili kojem kasnijem ročištu stečajnih vjerovnika nakon imenovanja stečajnoga upravitelja, vjerovnici mogu, umjesto stečajnoga upravitelja kojega je imenovao stečajni sudac, izabrati neku drugu osobu. Novoimenovani stečajni upravitelj ne mora biti na listi stečajnih upravitelja. Novoimenovanom stečajnom upravitelju, isprava o imenovanju, predat će se nakon što da izjavu da će savjesno obavljati svoju dužnost.

(2) Stečajni sudac donosi rješenje kojim se potvrđuje imenovanje stečajnoga upravitelja. Ako stečajni sudac to rješenje ne donese u roku od tri dana smatrat će se da je potvrdio imenovanje stečajnoga upravitelja.

(3) Na zahtjev vjerovnika koji predstavljaju većinu potraživanja, stečajni sudac mora potvrditi imenovanje stečajnoga upravitelja, kojega su predložili vjerovnici, osim ako imenovana osoba ne ispunjava uvjete iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno zbog toga što postoji koji od razloga iz članka 20. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

(4) Protiv rješenja kojim je stečajni sudac odbio potvrditi imenovanje stečajnoga upravitelja svaki stečajni vjerovnik ima pravo na žalbu.

(5) Ovlasti ranijeg stečajnoga upravitelja prestaju predajom isprave o imenovanju novom stečajnom upravitelju.

(6) Raniji stečajni upravitelj je dužan izvršiti predaju svoje dužnosti novom stečajnom upravitelju u roku od tri dana.

(7) Stečajni sudac će odrediti potrebne mjere radi ostvarenja primopredaje dužnosti između stečajnih upravitelja.

 

Ovlasti stečajnoga upravitelja

Članak 24.

(1) Stečajni upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Ako stečajni dužnik nastavlja poslovati tijekom stečajnoga postupka, poslovanje vodi stečajni upravitelj.

(3) Stečajni upravitelj zastupa dužnika.

(4) Stečajni upravitelj vodi samo one poslove dužnika pojedinca koji se odnose na stečajnu masu i zastupa ga kao stečajnoga dužnika s ovlastima zakonskoga zastupnika.

(5) Stečajni upravitelj može stečajnom sucu podnijeti pisani prigovor protiv njegovih naredbi i uputa u roku od tri dana, a ako je rok za provedbu naredbe ili upute kraći od tri dana, unutar toga roka. Do odluke stečajnoga suca stečajni upravitelj može odgoditi provedbu dobivene naredbe ili upute, ako u njima nije drukčije određeno.

Dužnosti stečajnoga upravitelja

Članak 25.

(1) Stečajni upravitelj je dužan postupati savjesno i uredno, a osobito:

1. dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja stečajnoga postupka,

2. sastaviti, u suglasnosti sa stečajnim sucem, predračun troškova stečajnoga postupka i podnijeti ga na odobrenje stečajnom sucu

3. odrediti povjerenstvo za popis imovine,

4. sastaviti početno stanje imovine dužnika,

5. kao dobar gospodar brinuti se o završetku započetih, a neizvršenih poslova dužnika i poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad sredstvima dužnika,

6. brinuti se ostvarivanju tražbine dužnika,

7. savjesno voditi poslovanje dužnika ako je određeno da se poslovanje nastavlja,

8. unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobrog gospodara stvari i prava dužnika koje ulaze u stečajnu masu,

9. pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvršiti isplatu,

10. dostaviti odboru vjerovnika završni stečajni račun,

11. izvršiti naknadne isplate vjerovnika.

(2) Stečajni upravitelj je dužan podnositi pisana izvješća o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase, i to najmanje jedanput u tri mjeseca ili kada to zatraže stečajni sudac ili odbor vjerovnika.

Nadzor nad stečajnim upraviteljem

Članak 26

(1) Rad stečajnoga upravitelja nadziru stečajni sudac, odbor vjerovnika i skupština vjerovnika, koji su ovlašteni u svako doba zatražiti obavijesti ili izvješća o stanju stvari i vođenju poslova.

(2) Ako stečajni upravitelj ne postupi po nalogu stečajnoga suca za poduzimanje neke od radnji iz članka 25. ovoga Zakona, stečajni sudac ga može novčano kazniti. Iznos pojedine novčane kazne ne može biti veći od 10.000,00 kuna. Protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna, stečajni upravitelj ima pravo na žalbu.

Razrješenje stečajnoga upravitelja

Članak 27

(1) Stečajni sudac će razriješiti stečajnoga upravitelja istekom dvije godine od dana održavanja izvještajnog ročišta, odnosno od prestanka poslovanja dužnika ako je odlučeno da dužnik privremeno nastavlja poslovanje, ako nije unovčio imovinu koja ulazi u stečajnu masu tako da se može pristupiti završnoj diobi, osim ako do neunovčenja nije došlo iz posebno opravdanih razloga. Ako se imovinadužnika koja ulazi u stečajnu masu sastoji većim dijelom od pokretnina koje se lako mogu unovčiti, taj rok iznosi godinu dana.

(2) Stečajni sudac može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev odbora vjerovnika ili vjerovnika, razriješiti stečajnoga upravitelja i prije isteka rokova iz stavka 1. ovoga članka ako svoju dužnost ne obavlja uspješno ili iz drugih važnih razloga.

(3) Prije donošenja odluke stečajni sudac će omogućiti stečajnome upravitelju da se očituje, osim ako važni razlozi ne zahtijevaju da se drugačije postupi.

(4) Protiv rješenja o razrješenju stečajni upravitelj nema pravo na žalbu.

(5) Stečajni upravitelj razriješit će se dužnosti i kad to sam zatraži. Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za razrješenje pravo na žalbu ima samo stečajni upravitelj.

(6) Stečajni sudac može rješenjem razriješenom stečajnom upravitelju naložiti vraćanje onoga što je tijekom postupka primio.

(7) Stečajni sudac može u rješenju, iz stavka 4. ovoga članka, stečajnom upravitelju zaprijetiti novčanom kaznom iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona.

Odgovornost stečajnoga upravitelja

Članak 28

(1) Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu svim sudionicima ako je skrivljeno povrijedio koju od svojih dužnosti.

(2) Stečajni upravitelj ne odgovara za štetu nastalu zbog radnje koju je odobrio stečajni sudac, odnosno zbog radnje koju je poduzeo u ovrsi naloga ili upute stečajnoga suca, osim ako je odobrenje ili uputu isposlovao na prijevaran način.

(3) Za štetu koju počine zaposlenici stečajnoga upravitelja, stečajni upravitelj odgovara samo ako je šteta nastala uslijed propusta u njihovu nadzoru.

(4) Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu vjerovniku stečajne mase koju je ovaj pretrpio zbog neispunjenja obveze stečajne mase preuzete njegovom pravnom radnjom, osim ako stečajni upravitelj u vrijeme preuzimanja te obveze nije mogao predvidjeti da stečajna masa neće biti dostatna za njeno ispunjenje.

(5) Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete nastale zbog povrede dužnosti stečajnoga upravitelja zastarijeva protekom roka od tri godine od saznanja oštećenoga za štetu i okolnosti na kojima se zasniva obveza stečajnoga upravitelja za naknadu štete. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete zastarijeva najkasnije protekom roka od tri godine od pravomoćnosti odluke o zaključenju stečajnoga postupka. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete prouzrokovane povredom dužnosti počinjene u svezi s naknadnom diobom ili s nadzorom nad ispunjenjem plana, zastarijeva protekom roka od tri godine od provedbe naknadne diobe ili završetka nadzora.

(6) Stečajni upravitelj dužan je odmah nakon stupanja na dužnost osigurati se kod osiguravateljnog društva od odgovornosti u smislu odredaba ovoga članka. Visinu osigurnine određuje stečajni sudac uzimajući u obzir veličinu stečajne mase te predvidivu složenost postupka. Troškovi osiguranja su troškovi stečajnoga postupka.

(7) O zahtjevima za naknadu štete podnesenim protiv stečajnog upravitelja sud odlučuje u parničnom postupku.

Nagrada za rad i naknada troškova

Članak 29.

(1) Stečajni upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu stvarnih troškova.

(2) Visinu nagrade u vrijeme zaključenja stečajnoga postupka određuje stečajni sudac uzimajući u obzir obujam poslova i rad stečajnoga upravitelja te vrijednost stečajne mase.

(3) Nagradu i naknadu stečajnom upravitelju određuje rješenjem stečajni sudac.

(4) Nagradu i naknadu troškova stečajni sudac može unaprijed odrediti u postotku od ukupno unovčene stečajne mase. Ako se naknadno, s obzirom na daljnji tijek stečajnoga postupka, pokaže da je iznos nagrade ili naknade troškova koji je unaprijed određen u postotku od ukupno unovčene stečajne mase nerazmjerno previsok ili prenizak, stečajni sudac može, na prijedlog stečajnoga upravitelja ili odbora vjerovnika primjereno smanjiti ili povećati unaprijed određeni postotak.

(5) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka posebno se dostavlja članovima odbora vjerovnika, ako je osnovan te dužniku pojedincu. Obavijest o određivanju nagrade i naknade bez naznake visine iznosa objavljuje se na oglasnoj ploči suda, uz napomenu da se u pisarnici može izvršiti uvid u potpuni tekst rješenja.

(6) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka stečajni upravitelj, dužnik pojedinac i svaki stečajni vjerovnik imaju pravo na žalbu.

(7) Stečajni sudac može tijekom stečajnoga postupka odobravati predujmove nagrade stečajnom upravitelju te odlučivati o naknadi troškova koje je imao u obavljanju svoje dužnosti. Predujam se može odrediti u mjesečnim iznosima.

(8) Ako u stečajnom postupku nema sredstava za isplatu nagrade i naknade troškova stečajnoga upravitelja, nagrada i naknada troškova isplatit će se iz sredstava fonda iz članka 39.a stavka 1. ovoga Zakona.

Polaganje računa

Članak 31.

(1) Stečajni upravitelj dužan je po završetku svoje dužnosti položiti račun vjerovnicima.

(2) Stečajni sudac će, prije ročišta vjerovnika, ispitati završni račun upravitelja i na njemu potvrditi da ga je ispitao. U slučaju potrebe stečajni sudac može odrediti da završni račun pregledaju vještaci.

(3) Ako je osnovan odbor vjerovnika, stečajni sudac će, završni račun, prije nego što ga ispita, dostaviti tom odboru i odrediti mu rok u kojem se treba izjasniti o tom računu. Ispitani završni račun, zajedno s dokazima i izjašnjenjem odbora vjerovnika, stečajni sudac će staviti na uvid vjerovnicima u pisarnici suda. Rok između izlaganja završnoga računa s prilozima i održavanja ročišta vjerovnika mora iznositi najmanje osam dana.

(4) Vjerovnici mogu naložiti stečajnom upravitelju da u određenim vremenskim razmacima tijekom postupka polaže račune. Na te se račune na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

2.4. Odbor vjerovnika

Osnivanje odbora vjerovnika prije ročišta vjerovnika

Članak 32.

(1) Radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, prije prvoga ročišta vjerovnika, stečajni sudac može osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove članove.

(2) U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni stečajni vjerovnici s najvišim tražbinama i vjerovnici s malim tražbinama, U odboru treba biti zastupljen i predstavnik ranijih dužnikovih zaposlenika, osim ako oni kao stečajni vjerovnici ne sudjeluju tek s beznačajnim tražbinama. Predstavnik Republike Hrvatske u odboru vjerovnika za tražbine Republike Hrvatske, fondova koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je Ministarstvo financija - Porezna uprava.

(3) Za članove odbora mogu biti postavljene i osobe koje nisu vjerovnici ako bi svojim stručnim znanjem mogle pridonijeti radu odbora.

(4) Broj članova odbora određuje stečajni sudac i taj broj mora biti neparan.

(5) Kad je ovim Zakonom određeno da odbor vjerovnika poduzima određene radnje u postupku, podneske u ime odbora vjerovnika podnosi, odnosno izjave daje predsjednik odbora vjerovnika na temelju odluke odbora.

(6) Ako je broj stečajnih vjerovnika manji od pet, ovlasti odbora vjerovnika imaju svi vjerovnici.

Zadaci odbora vjerovnika

Članak 34.

(1) Odbor vjerovnika je dužan nadzirati stečajnoga upravitelja i pomagati mu u vođenju poslova, pratiti tijek poslovanja, pregledavati knjige i poslovnu dokumentaciju te naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine. Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor vjerovnika može ovlastiti pojedine svoje članove.

(2) U okviru svoga djelokruga odbor vjerovnika osobito:

1. razmatra izvješća stečajnoga upravitelja o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase,

2. pregledava poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo stečajni upravitelj,

3. podnosi prigovor stečajnom sucu na rad stečajnog upravitelja,

4. daje mišljenje stečajnom sucu o unovčenju imovine dužnika, kada sudac to zatraži,

5. daje mišljenje stečajnom sucu o nastavljanju započetih poslova, odnosno o radu stečajnoga dužnika, kada sudac to zatraži,

6. daje mišljenje stečajnom sucu o priznavanju opravdanih manjkova utvrđenih popisom imovine, kada sudac to zatraži.

(3) Odbor vjerovnika je dužan obavješćivati vjerovnike o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase.

Razrješenje članova odbora vjerovnika

Članak 35.

(1) Stečajni sudac može člana odbora vjerovnika razriješiti po službenoj dužnosti ili na zahtjev vjerovnika. Član odbora vjerovnika razriješit će se i kada to sam zatraži. Prije donošenja odluke potrebno je saslušati člana odbora vjerovnika.

(2) Stečajni će sudac imenovati novoga člana odbora vjerovnika ako bi zbog razrješenja broj članova odbora vjerovnika bio manji od tri člana. Vjerovnici mogu na prvom slijedećem ročištu vjerovnika isključiti člana kojeg je imenovao stečajni sudac i izabrati drugoga člana odbora vjerovnika.

Odgovornost članova odbora vjerovnika

Članak 36.

Članovi odbora vjerovnika dužni su razlučnim i stečajnim vjerovnicima, naknaditi štetu ako su skrivljeno povrijedili koju od svojih zakonskih dužnosti. Odredbe o zastari prava na podnošenje zahtjeva za naknadu štete prema stečajnom upravitelju primjenjuju se na odgovarajući način i na zastaru zahtjeva za naknadu štete prema članovima odbora vjerovnika.

Sjednice odbora vjerovnika i donošenje odluka       

Članak 37.

(1) Odbor vjerovnika o pitanjima iz svog djelokruga odlučuje na sjednicama.

(2) Prvu sjednicu odbora vjerovnika saziva stečajni sudac po službenoj dužnosti ili na prijedlog stečajnog upravitelja ili većine članova odbora vjerovnika. Na toj sjednici članovi odbora izabiru predsjednika.

(3) Naredne sjednice odbora vjerovnika može sazvati i predsjednik odbora vjerovnika.

(4) Člana odbora vjerovnika na sjednicama može zamjenjivati osoba koju on na to ovlasti ovjerovljenom punomoći.

(5) Sjednicama odbora vjerovnika mogu biti nazočni stečajni sudac i stečajni upravitelj bez prava glasa. Stečajni sudac i stečajni upravitelj obvezatno se pozivaju na sjednice odbora vjerovnika.

(6) Odbor vjerovnika odlučuje većinom glasova nazočnih članova, a ako su glasovi podijeljeni, odlučuje stečajni sudac.

Nagrada za rad i naknada troškova

Članak 38.

(1) Članovi odbora vjerovnika imaju pravo na nagradu za svoj rad, kao i na naknadu stvarnih troškova. Pri određivanju nagrade uzima se u obzir utrošak vremena i obujam obavljenog posla.

(2) Na nagradu za rad i naknadu troškova člana odbora vjerovnika na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nagradi i naknadi troškova stečajnoga upravitelja.

 2.5. Skupština vjerovnika

Sazivanje skupštine vjerovnika

Članak 38.a

(1) Skupštinu vjerovnika saziva stečajni sudac. Pravo sudjelovanja imaju svi vjerovnici s pravom odvojenog namirenja, svi stečajni vjerovnici, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac.

(2) Vrijeme i mjesto održavanja te dnevni red skupštine  javno se priopćuje. Javno priopćenje može izostati ako se rasprava odgodi na skupštini vjerovnika.

Prijedlog za sazivanje skupštine vjerovnika

Članak 38.b

(1) Skupština vjerovnika sazvat će se na prijedlog:

1. stečajnoga upravitelja,

2. odbora vjerovnika,

3. najmanje pet stečajnih vjerovnika koji nisu nižeg isplatnog reda, uz uvjet da zbroj tražbina stečajnih vjerovnika po procjeni stečajnoga suca premašuje petinu iznosa tražbina svih stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove,

4. jednoga ili više stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove, uz uvjet da zbroj njihovih tražbina po procjeni stečajnoga suca premašuje dvije petine iznosa naznačenog u točki 3. ovoga stavka.

(2) Između primitka prijedloga i sjednice skupštine ne smije proteći više od trideset dana.

(3) Protiv rješenja stečajnog suca kojim je odbio sazvati skupštinu vjerovnika podnositelj prijedloga ima pravo na posebnu žalbu. Ako ima više predlagatelja, pravo na žalbu ima svaki od njih.

(4) Ako stečajni sudac ne sazove skupštinu u roku iz stavka 2. ovoga članka niti u tom roku donese rješenje kojim se odbija prijedlog za sazivanje skupštine, smatrat će se da je donio rješenje kojim je prijedlog odbio. U tom slučaju podnositelj prijedloga ima pravo na posebnu žalbu. O toj je žalbi drugostupanjski sud dužan odlučiti u roku od osam dana.

 

Sjednice skupštine vjerovnika i odlučivanje

Članak 38.c

(1) Skupštinu vjerovnika vodi stečajni sudac.

(2) Smatrat će se da je na skupštini vjerovnika odluka donesena ako zbroj iznosa tražbina stečajnih vjerovnika koji su glasovali za neku odluku iznosi više od zbroja iznosa tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv te odluke.Za razlučne vjerovnike kojima dužnik ne duguje osobno prigodom utvrđivanja prava glasa umjesto iznosa tražbina uzet će se u obzir vrijednost razlučnog prava.

 

Pravo glasa

Članak 38.d

(1) Pravo glasa imaju vjerovnici čije je tražbine priznao stečajni upravitelj, a nije osporio koji od vjerovnika s pravom glasa. Vjerovnici nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa.

(2) Smatrat će se da vjerovnik ima pravo glasa iako je njegova tražbina osporena ako postojanje svoje tražbine dokazuje ovršnom ispravom ili ako je njegova tražbina osigurana razlučnim pravom upisanim u zemljišnoj ili kojoj drugoj javnoj knjizi, osim ako dužnik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak postojanja tražbine.

(3) Vjerovnicima osporenih tražbina priznat će se pravo glasa ako se na skupštini vjerovnika stečajni upravitelj i nazočni vjerovnici s pravom glasa tako sporazumiju. Ako se sporazum ne može postići, o tome odlučuje stečajni sudac.

(4) Stečajni sudac može prigodom glasovanja na slijedećim skupštinama vjerovnika, na prijedlog stečajnoga upravitelja ili kojega od nazočnih vjerovnika s pravom glasa, izmijeniti svoju odluku o pravu glasa vjerovnika osporenih tražbina.

(5) Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na vjerovnike čije su tražbine vezane za odgodni uvjet te na razlučne vjerovnike.

Ovlasti skupštine vjerovnika

Članak 38.e

(1) Skupština vjerovnika ovlaštena je na izvještajnom ročištu ili kojem kasnijem ročištu:

1. osnovati odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti njegov sastav ili ga ukinuti,

2. imenovati novoga stečajnoga upravitelja,

3. odlučiti o nastavku poslovanja dužnika i o načinu unovčenja njegove imovine,

4. odlučiti o preustroju, te

5. donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika.

(2) Skupština vjerovnika ima pravo zatražiti od stečajnoga upravitelja obavijesti i izvještaje o stanju stvari i vođenju poslova. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, tada skupština vjerovnika može naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine kojom upravlja stečajni upravitelj.

.

Ukidanje odluke skupštine vjerovnika

Članak 38.f

(1) Ako je koja od odluka skupštine vjerovnika u suprotnosti sa zajedničkim interesom stečajnih vjerovnika, stečajni će sudac, na zahtjev kojeg od razlučnih vjerovnika, stečajnoga vjerovnika koji nije nižega isplatnog reda, ili stečajnoga upravitelja, tu odluku ukinuti.

(2) Rješenje kojim se ukida odluka skupštine vjerovnika javno se objavljuje. Protiv te odluke pravo na posebnu žalbu ima svaki razlučni vjerovnik te svaki stečajni vjerovnik koji nije nižega isplatnog reda.

3. Pokretanje stečajnoga postupka

Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka

Članak 39.

(1) Stečajni postupak se pokreće prijedlogom vjerovnika ili dužnika.

(2) Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojega od stečajnih razloga.

(3) Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad pravnom osobom može u ime dužnika podnijeti svaka osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe po zakonu te svaki likvidator.

(4) Prijedlog iz stavka 3. ovoga članka koji ne podnesu sve osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe po zakonu ili svi likvidatori, bit će dopušten samo ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim postojanje kojega od stečajnih razloga. Stečajni sudac će u tom slučaju saslušati ostale osobe ovlaštene na zastupanje po zakonu ili likvidatore.

(5) Dužnik pojedinac osobno podnosi prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad svojom imovinom.

(6) Osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnik pojedinac dužni su podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku od dvadeset jedan dan od dana nastupanja nesposobnosti za plaćanje. 

(7) Osobe iz stavka 6. ovoga članka osobno odgovaraju vjerovnicima za štetu koju su im prouzročili propustom svoje dužnosti utvrđene tom odredbom.

(8) Uz prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka dužnik će priložiti:

1. potvrdu pravne osobe koja za njega obavlja poslove platnoga prometa o stanju sredstava na računu i o nenamirenim tražbinama koje se trebaju namiriti s računa,

2. javnobilježnički ovjerovljen prokazni popis imovine koji sadržajno treba odgovarati odredbama Ovršnoga zakona o prokaznom popisu imovine. Dužnik, odnosno odgovorne osobe dužnika odgovaraju kazneno za podatke dane u prokaznom popisu imovine kao za lažan iskaz u sudskom postupku.

3. rješenje o iskazu nekretnina ili potvrdu Hrvatskog fonda za privatizaciju o nekretninama koje su iskazane u vrijednosti društvenog kapitala u postupku pretvorbe, ako se radi o trgovačkom društvu nastalom pretvorbom društvenog poduzeća.

(9) Ako dužnik uz prijedlog za pokretanje stečajnoga postupka ne priloži isprave navedene u stavku 8. ovoga članka, sud će prijedlog odbaciti kao neuredan, ne pozivajući dužnika da naknadno pridonese te isprave.

(10) Državna i druga tijela te pravne osobe koje Državno odvjetništvo zastupa po zakonu i na temelju punomoći, zatim fondovi koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dužni su po službenoj dužnosti bez odgode obavijestiti to odvjetništvo o postojanju uvjeta za pokretanje stečajnoga postupka nad određenim njihovim dužnicima.

(11) Državno odvjetništvo dužno je u ime i za račun Republike Hrvatske te pravnih osoba iz stavka 10. ovoga članka podnijeti prijedlog za pokretanje stečajnoga postupka.

Člankom 17. ZID SZ/03 dodana točka 3. u članku 39. stavku 8; izmijenjeni stavci 10. i 11. istog članka.

 

 

Dodatna pristojba za vođenje stečajnoga postupka

Članak 39.a

(1) Vjerovnik koji predlaže pokretanje stečajnoga postupka dužan je uz pristojbu na prijedlog za pokretanje stečajnoga postupka prema Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 74/95 i 57/96.) uplatiti i dodatnu pristojbu u iznosu od 10,000,00 kuna radi osnivanja fonda za pokriće troškova stečajnih postupaka koji se ne mogu namiriti iz imovine dužnika (članak 63. stavak 4.), odnosno za predujmljivanje sredstava za vođenje stečajnoga postupka dok se u tom postupku ne prikupe za to potrebna sredstva.

(2) Dodatna pristojba iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje se na poseban račun trgovačkoga suda.

(3) Dodatnu pristojbu iz stavka 1. ovoga članka dužne su uplatiti i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kada kao vjerovnik predlažu pokretanje stečajnog postupka. Tu pristojbu nisu dužni uplatiti zaposlenici i raniji zaposlenici dužnika koji kao vjerovnici predlažu pokretanje stečajnog postupka radi namirenja dospjelih tražbina po osnovi rada, Republika Hrvatska kao ni kada se stečaj pokreće temeljem odredbe članka 41. Zakona o platnom prometu.        

(4) Uplaćena sudska pristojba i dodatna pristojba iz stavka 1. ovoga članka jesu troškovi stečajnoga postupka na čiju naknadu vjerovnik koji je uplatio predujam ima pravo.

(5) Predujam iz fonda stavka 1. ovoga članka za vođenje stečajnoga postupka dok se u tom postupku ne prikupe za to potrebna sredstva trošak je stečajnoga postupka i stečajni upravitelj dužan je vratiti taj predujam u fond nakon što u stečajnom postupku prikupi za to potrebna sredstva.

Povlačenje prijedloga

Članak 40.

(1) Prijedlog se može povući sve do isticanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka na oglasnu ploču suda odnosno do donošenja rješenja o odbacivanju ili odbijanju prijedloga.

(2) Ako predlagatelj povuče prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni će sudac obustaviti postupak. U tom slučaju nastale troškove postupka snosi predlagatelj, osim ako do povlačenja nije došlo zato što je dužnik naknadno podmirio tražbinu vjerovnika, u kojem slučaju nastale troškove postupka snosi dužnik.

 

 

Predujmljivanje troškova prethodnoga postupka

Članak 41.

(1) Predlagatelj je dužan predujmiti iznos što ga odredi stečajni sudac za pokriće troškova prethodnoga postupka.

(2) Ako predlagatelj ne položi predujam u roku koji mu je određen, stečajni će sudac rješenjem odbaciti prijedlog.

(3) Stečajni sudac može iznimno odlučiti da se postupak nastavi iako predujam nije položen.

(4) Ako stečajni postupak bude otvoren, predujmljeni iznos ulazi u troškove stečajnoga postupka.

(5) Ako vjerovnik postojanje stečajnoga razloga dokazuje potvrdom iz članka 4. stavka 6. ovoga Zakona, od njega se u pravilu neće tražiti predujmljivanje sredstava za pokriće troškova prethodnoga postupka. Vjerovnik je, međutim, i u tom slučaju dužan platiti sudsku pristojbu i dodatnu pristojbu iz članka 39.a stavka 1. ovoga Zakona.

(6) Kada stečajni postupak radi namirenja dospjelih tražbina pokreću zaposlenici i prijašnji zaposlenici dužnika, oni nisu dužni predujmiti iznos potreban za pokriće troškova prethodnoga postupka. U tom će se slučaju sredstva za pokriće troškova prethodnoga postupka predujmiti iz fonda iz članka 39.a stavka 1. ovoga Zakona.

4. Prethodni postupak

Pokretanje prethodnoga postupka

Članak 42.

(1) Na temelju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajni sudac donosi rješenje o pokretanju postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnoga postupka (prethodni postupak), protiv kojega nije dopuštena posebna žalba, ili taj prijedlog odbacuje rješenjem.

(2) U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka stečajni sudac može imenovati privremenoga stečajnog upravitelja.

(3) Ako dužnik predloži otvaranje stečajnoga postupka ili ako nakon pokretanja prethodnoga postupka prizna postojanje kojega od razloga za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni sudac može bez prethodnoga postupka, odnosno bez daljnjega vođenja toga postupka donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka.

 

Obveza davanja podataka tijekom prethodnoga postupka

Članak 43.

(1) Osobe koje vode poslove dužnika i članovi nadzornog odbora dužnika, kao i zaposlenici dužnika, i u slučaju ako im je prestala dužnost, odnosno zaposlenje dužni su nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajnim tijelima, na njihov zahtjev, bez odgode, pružiti sve potrebne podatke i obavijesti.

(2) Stečajni sudac može zaključkom narediti stečajnom dužniku, odnosno osobama iz stavka 1. ovoga članka da u određenom roku predaju sudu pisano izvješće o financijsko-gospodarskom stanju dužnika.

(3) Stečajni sudac može, ako ocijeni da je to potrebno, rješenjem narediti osobama koje vode poslove dužnika iz stavka 1. ovoga članka davanje prokazne izjave ili prokaznoga popisa imovine u skladu s odredbama Ovršnoga zakona.

(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovaraju vjerovnicima osobno za naknadu štete koju su im prouzročili uskratom davanja ili davanjem netočnih ili nepotpunih podataka, obavijesti, izvješća, izjava ili popisa prema odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

(5) Osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovaraju kazneno za davanje netočnih ili nepotpunih podataka, obavijesti, izvješća, izjava ili popisa prema odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka kao za davanje lažnog iskaza u sudskom postupku.

(6) Pravo na naknadu štete iz stavka 4. ovoga članka zastarijeva u roku od pet godina od dana zaključenja stečajnoga postupka.

(7) Na slučajeve iz stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 106., 107. i 109. ovoga Zakona.

Mjere osiguranja

Članak 44.

(1) Stečajni sudac će, rješenjem o pokretanju prethodnoga postupka ili naknadnim rješenjem, na zahtjev predlagatelja ili po službenoj dužnosti, odrediti sve mjere koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo da do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka ne nastupe takve promjene imovinskog položaja dužnika koje bi za vjerovnike mogle biti nepovoljne.

(2) Stečajni sudac može osobito:

1. postaviti privremenoga stečajnoga upravitelja, na kojega se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom upravitelju,

2. zabraniti raspolaganje imovinom dužnika ili odrediti da dužnik može raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu suglasnost stečajnoga suca ili privremenoga stečajnoga upravitelja,

3. zabraniti ili privremeno odgoditi određivanje, odnosno provedbu ovrhe ili osiguranja protiv dužnika,

4. zabraniti isplate s računa dužnika.

(3) Stečajni sudac može, ako za to postoje opravdani razlozi, mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka odrediti i prije donošenja rješenja o pokretanju prethodnoga postupka.

(4) Ako druge mjere ne budu dostatne, stečajni sudac može odrediti da se osobe iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona prisilno privedu.

(5) Osobama iz stavka 4. ovoga članka stečajni sudac može izreći novčanu kaznu do 50.000,00 kuna.

(6) Stečajni sudac može, na prijedlog vjerovnika, privremenoga stečajnog upravitelja ili po službenoj dužnosti, odrediti privremene mjere osiguranja predviđene Ovršnim zakonom i protiv dužnika pojedinca, protiv osoba koje i inače odgovaraju za obveze dužnika te protiv dužnikovih dužnika, ako ocijeni da je to potrebno radi zaštite imovine stečajnoga dužnika.

(7) Na privremene mjere iz stavka 6. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju pravila o postupku osiguranja prema Ovršnome zakonu.

Privremeni stečajni upravitelj

Članak 45.

(1) Ako se dužniku postavi privremeni stečajni upravitelj i odredi zabrana raspolaganja, ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prelazi na privremenoga stečajnoga upravitelja. U tom je slučaju privremeni stečajni upravitelj dužan:

1. zaštititi i održavati imovinu dužnika,

2. nastaviti s vođenjem dužnikova poduzeća sve do odluke o otvaranju stečajnoga postupka, osim ako stečajni sudac ne odredi mirovanje, kako bi se izbjeglo znatno smanjenje imovine,

3. ispitati mogu li se imovinom dužnika pokriti troškovi postupka.

(2) Stečajni sudac može zatražiti od stečajnoga upravitelja da, kao stručna osoba, ispita postoji li razlog za otvaranje stečajnoga postupka, te kakvi su izgledi nastavka poslovanja dužnika.

(3) Postavi li se privremeni stečajni upravitelj u slučaju u kojemu nije određena zabrana raspolaganja, sud će utvrditi dužnosti privremenoga stečajnoga upravitelja. One ne smiju prelaziti dužnosti određene stavkom 1. ovoga članka.

(4) Privremeni stečajni upravitelj ovlašten je stupiti u poslovne prostorije dužnika te tamo provesti potrebne radnje. Dužnik pojedinac, odnosno tijela dužnika pravne osobe dužni su privremenom stečajnom upravitelju dopustiti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika. Protiv dužnika, odnosno članova njegovih tijela mogu se, radi pribavljanja potrebnih podataka i obavijesti, primijeniti mjere koje se radi toga mogu primijeniti protiv dužnika i članova njegovih tijela nakon otvaranja stečajnoga postupka.

Objava ograničenja raspolaganja

Članak 46.

(1)Rješenje kojim se određuju ograničenja raspolaganja predviđena člankom 44. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona i kojim se postavlja privremeni stečajni upravitelj javno će se objaviti. To je rješenje potrebno dostaviti dužniku i privremenom stečajnom upravitelju. Dužnikovi dužnici ujedno će se pozvati da svoje obveze ispunjavaju vodeći računa o objavljenom rješenju.

(1)Rješenje iz stavka 1. ovoga članka stečajni sud će dostaviti upisniku u koji je dužnik upisan.

(2)Za upis ograničenja raspolaganja u zemljišnu knjigu, upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji i upisnik zrakoplova na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o upisu otvaranja stečajnoga postupka u te upisnike. 

Učinci ograničenja raspolaganja

Članak 47.

(1) U slučaju povrede ograničenja raspolaganja iz članka 44. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravnim posljedicama povrede zabrane raspolaganja nakon otvaranja stečajnoga postupka.  

(2) Ako je ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prešla na privremenoga stečajnoga upravitelja, na parnice u tijeku i njihovo preuzimanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preuzimanju parnica nakon otvaranja stečajnoga postupka.