48uep6bbphidvals|1014
48uep6bbphidcol4|ID
48uep6bbph|2030E0C0CMS_dokumenti|Text0
STEČAJNI ZAKON
(neslužbeni pročišćeni
tekst sa izmjenama iz NN 129/00)
GLAVA I.
OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju:
1. uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni postupak,
pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe,
2. stečajni plan,
3. osobna uprava dužnika nesposobnoga za plaćanje te
4. uvjeti i učinci oslobađanja dužnika od preostalih obveza.
Ciljevi stečajnoga
postupka
Članak 2.
(1) Stečajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja
vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom
prikupljenih sredstava vjerovnicima.
(2) Tijekom stečajnoga postupka može se provesti i preustroj
dužnika po odredbama glave VI. ovoga Zakona radi uređivanja pravnoga položaja
dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, a osobito radi održavanja njegove
djelatnosti.
Stečajni dužnik
Članak 3.
(1) Stečaj se može provesti nad pravnom osobom te nad imovinom
dužnika pojedinca, osim ako Zakonom nije drukčije određeno. Dužnikom pojedincem
u smislu ovoga Zakona smatraju se trgovac pojedinac i obrtnik.
(2) Stečaj se ne može provesti nad Republikom Hrvatskom,
fondovima koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, mirovinskim i
invalidskim fondovima djelatnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih
poljoprivrednika, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te jedinicama
lokalne samouprave i uprave.
(3) Nad pravnom osobom čija je osnovna djelatnost proizvodnja
predmeta naoružanja i vojne opreme, odnosno pružanje usluga Hrvatskoj vojsci
stečaj se ne može otvoriti bez prethodne suglasnosti Ministarstva obrane. Ako
Ministarstvo obrane ne uskrati svoju suglasnost za otvaranje stečajnoga postupka
u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti stečajnoga vijeća o
pokretanju prethodnoga postupka, smatrat će se da je suglasnost dana. Ako
Ministarstvo obrane uskrati svoju suglasnost, za obveze stečajnoga dužnika
solidarno odgovara Republika Hrvatska.
(4) Ako je zakonom isključena mogućnost stečaja nad imovinom
neke pravne osobe, za obveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni
osnivači, odnosno članovi. Ova se odredba ne odnosi na dionička društva.
(5) Za vrijeme likvidacije pravne osobe otvaranje stečajnoga
postupka dopušteno je sve dok se ne provede podjela imovine.
Stečajni razlozi
Članak 4.
(1) Stečaj se može otvoriti samo ako se utvrdi postojanje
kojega od zakonom predviđenih stečajnih razloga.
(2) Stečajni razlozi su: nesposobnost za plaćanje i
prezaduženost.
(3) Dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije
ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je dužnik podmirio ili da
može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi
ne znači da je on sposoban za plaćanje.
(4) Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako u razdoblju od
dva mjeseca nije s bilo kojega od njegovih računa kod bilo koje pravne osobe
koja za njega obavlja poslove platnoga prometa isplaćena barem jedna petina
iznosa koji je trebalo na temelju valjanih osnova za naplatu bez daljnjega
pristanka dužnika naplatiti s toga računa. Okolnost da je dužnik u tom razdoblju
imao sredstava na kojim drugim svojim računima kojima su se mogle namiriti sve
te tražbine ne znači da je on sposoban za plaćanje.
(5) Predmnjeva iz stavka 4. ovoga članka neće se primijeniti ako dužnik
tijekom prethodnoga postupka podmiri sve tražbine koje je trebalo na temelju
valjanih osnova za naplatu naplatiti sa svih njegovih računa, ili ako dođe do
pristupanja dugu (članak 50.). Podmirenje tražbina dužnik može dokazivati samo
javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili potvrdom pravne osobe koja obavlja
poslove platnoga prometa.
(6) Postojanje okolnosti iz stavka 4. i 5. ovoga članka o tome
da je dužnik nesposoban za plaćanje dokazuje se potvrdom pravne osobe koja za
dužnika obavlja poslove platnoga prometa. Ta je pravna osoba dužna bez odgode
vjerovniku, na njegov zahtjev, izdati takvu potvrdu. U suprotnom ona odgovara za
štetu koju bi vjerovnik zbog toga mogao pretrpjeti.
(7) Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako
učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću
(prijeteća nesposobnost za plaćanje).
(8) Nad pravnom osobom stečaj će se otvoriti i u slučaju njene
prezaduženosti. Smatrat će se da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne
pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je dužnik prezadužen, ako se prema
okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti
imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) može osnovano pretpostaviti da će
nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću.
(9) Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba
(javno trgovačko društvo, komanditno društvo) ako je koji od njegovih članova
koji solidarno odgovaraju za njegove obveze fizička osoba.
(10) Ako je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje ili
prezaduženo, uprava koja vodi društvo mora bez odgode, a najkasnije dvadeset
jedan dan po nastanku nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti, predložiti
otvaranje stečajnoga postupka.
GLAVA II.
STEČAJNI POSTUPAK
1. OSNOVNE POSTUPOVNE
ODREDBE
Mjesna nadležnost
Članak 5.
U stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan trgovački
sud na čijem se području nalazi sjedište dužnika pravne osobe, odnosno sjedište
dužnika pojedinca.
Primjena odredaba
Zakona o parničnom postupku
Članak 6.
U stečajnom postupku se na odgovarajući način primjenjuju
odredbe Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91. i 91/92.), ako
ovim Zakonom nije drukčije određeno.
U stečajnom postupku ne primjenjuju se odredbe članka 68.
Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91., 91/92. i 112/99.).
Načela postupka
Članak 7.
(1) Stečajni postupak se pokreće samo prijedlogom ovlaštene
osobe.
(2) Stečajni postupak je hitan.
(3) Stečajni sud po službenoj dužnosti utvrđuje sve činjenice
koje su od važnosti za stečajni postupak i radi toga može izvoditi sve potrebne
dokaze.
(4) Sud može odluke donositi i bez usmene rasprave.
(5) Sud može odustati od saslušanja dužnika kad je ono
propisano ovim Zakonom, ako su osobe ovlaštene za zastupanje dužnika na temelju
zakona, ili osobe koje imaju udio u dužniku, odnosno sam dužnik pojedinac
nepoznata boravišta ili se nalaze u inozemstvu pa bi njihovo saslušanje dovelo
do prekomjernoga odugovlačenja postupka. Umjesto odsutnoga dužnika pojedinca
može biti saslušan njegov zastupnik ili srodnik, ako je to moguće. Radi zaštite
prava dužnika, u slučajevima u kojima je odustao od njegova saslušanja, sud može
dužniku imenovati privremenoga zastupnika.
(6) Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno
podnositi ako se propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo
dati ili podnijeti, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. U stečajnom
postupku se ne može tražiti povrat u prijašnje stanje.
IzuzeĆe
Članak 7.a
(1) Kad sudac
sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzeće, može nastaviti rad u postupku
dok se ne odluči o tom zahtjevu.
(2) Ako se
prihvati zahtjev za izuzeće suca, ukinut će se radnje koje je on poduzeo ili u
čijem je poduzimanju sudjelovao.
(3) Svaki
zahtjev za izuzeće mora se odnositi na određenog suca i mora biti obrazložen.
Nije dopušteno općenito tražiti izuzeće svih sudaca i predsjednika nekog
suda.
(4) O zahtjevu
za izuzeće mora se odlučiti najkasnije u roku od tri dana.
Dostava
Članak 8.
(1) Sudska pismena koja su upućena širem krugu osoba
dostavljaju se, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, stavljanjem pismena na
posebnu stečajnu oglasnu ploču suda, na kojoj se pismena pregledno svrstavaju
prema danu objave. Dostava se smatra izvršenom istekom trećega dana od dana
stavljanja pismena na oglasnu ploču suda.
(2) Kada se prema odredbama ovoga Zakona pismeno suda ili
drugoga stečajnoga tijela treba dostaviti dužniku ili nekoj drugoj osobi koja
ima sjedište upisano u odgovarajućem upisniku, dostava se obavlja na adresu
sjedišta te osobe u upisniku. Ako se dostava ne može obaviti na toj adresi,
obavit će se stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Dostava se smatra
obavljenom protekom trećega dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču.
(3) Osobi koja je nepoznata boravišta pismena se ne
dostavljaju. Ako ona ima punomoćnika za primanje pismena ili privremenoga
zastupnika, dostava se obavlja na adresu punomoćnika, odnosno zastupnika.
(4) Stečajni sud može dostavu koju je potrebno neposredno
obaviti, osim sudskom dostavljaču, povjeriti i javnom bilježniku. Troškovi takve
dostave su troškovi stečajnoga postupka.
(5) U svakom sudu očevidnik pismena dostavljenih preko oglasne
ploče suda vodit će se računalom i u pisanom obliku prema vremenskom slijedu
objave, posebno prema svakom dužniku. Očevidnik je javan i mora biti dostupan
zainteresiranim osobama tijekom cijeloga radnoga vremena suda.
(6) U očevidniku iz stavka 5. ovoga članka unosit će se samo
najnužniji podaci na temelju kojih će se moći utvrditi istovjetnost dužnika,
broj predmeta, vrsta sudskoga pismena i dan stavljanja pismena na oglasnu ploču
suda.
Javna priopćenja
Članak 9.
(1) Sudska pismena (odluke, pozivi, obavijesti i sl.) koja
treba javno objaviti objavljuju se u "Narodnim novinama" i na oglasnoj ploči
suda, u cijelosti ili u izvatku. U objavljenom pismenu treba točno navesti
tvrtku, odnosno naziv dužnika, a osobito njegovu adresu i predmet poslovanja.
Smatrat će se da je priopćenje obavljeno protekom osmoga dana od dana objave u
"Narodnim novinama".
(2) Stečajni sud može odrediti da se priopćenje objavi i u
kojem drugom javnom glasilu, odnosno da se objavljeno priopćenje ponovno objavi.
U slučaju ponovne objave treba naznačiti kada je i gdje prva objava obavljena.
Rokovi vezani uz objavu teku od dana kojega je priopćenje obavljeno na temelju
prve objave.
(3) Javno se priopćenje smatra valjanim dokazom da je dostava
obavljena svim sudionicama, čak i onda kad ovaj Zakon propisuje posebnu dostavu.
Odluke
Članak 10.
(1) Odluke u stečajnom postupku donose se u obliku rješenja i
naredbe.
(2) Naredbom se izdaje nalog službenoj osobi ili tijelu
stečajnoga postupka za obavljanje pojedinih radnji, ako ovim Zakonom nije
drukčije određeno.
Žalba protiv rješenja
Članak 11.
(1) Protiv rješenja žalba je dopuštena, ako ovim Zakonom nije
drukčije određeno.
(2) Rok za Žalbu je osam dana, ako ovim Zakonom nije drukčije
određeno.
(3) Ako se prema ovom Zakonu dostava obavlja stavljanjem
pismena na oglasnu ploču suda, rok za Žalbu počinje teći istekom trećega dana od
dana stavljanja rješenja na oglasnu ploču suda, osim ako dostava nije izvršena i
javnim priopćenjem.
(4) Ako se prema ovom Zakonu rješenje mora dostaviti određenim
osobama, rok za podnošenje Žalbe teče od dana dostave rješenja, osim ako dostava
nije izvršena i javnim priopćenjem.
(5) Žalba protiv rješenja ne zadržava ovrhu rješenja, ako ovim
Zakonom nije drukčije određeno.
(6) Ako je
protiv rješenja dopuštena posebna žalba, sud će umnožiti dio spisa na koji se
žalba odnosi i prijepis toga dijela spisa sa žalbom dostaviti drugostupanjskom
sudu. Dok drugostupanjski sud ne donese odluku, u prvostupanjskom će se postupku
poduzimati one radnje koje je moguće poduzimati prije pravomoćnosti pobijanoga
rješenja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(7) Drugostupanjski sud odlučuje o žalbi u vijeću sastavljenom
od triju sudaca.
Prigovor protiv naredbe
Članak 12.
(1) Protiv naredbe može se podnijeti prigovor u roku od tri
dana od dana objave, a ako naredba nije objavljena - od dana dostave otpravka.
(2) O prigovoru protiv naredbe odlučuje stečajno vijeće
rješenjem protiv kojega nije dopušten prigovor.
(3) Prigovor ne zadržava ovrhu naredbe.
Izvanredni pravni
lijekovi
Članak 13.
U stečajnom postupku se ne može podnijeti prijedlog za
ponavljanje postupka niti izjaviti revizija.
Troškovi postupka
Članak 14.
Svaki vjerovnik snosi svoje troškove u stečajnom postupku, ako
ovim Zakonom nije drukčije određeno.
2. TIJELA STEČAJNOGA
POSTUPKA
2.1. Općenito
Tijela stečajnoga
postupka
Članak 15.
Tijela stečajnoga postupka su stečajno vijeće, stečajni sudac,
stečajni upravitelj, skupština vjerovnika i odbor vjerovnika.
2.2. Stečajno vijeće
Sastav stečajnoga
vijeća
Članak 16.
(1) Stečajno vijeće sastavljeno je od trojice sudaca, od kojih
je jedan predsjednik vijeća.
(2) Stečajni sudac je član stečajnoga vijeća. Stečajni sudac ne
može biti predsjednik stečajnoga vijeća.
Ovlasti stečajnoga
vijeća
Članak 17.
(1) Stečajno vijeće:
1. odlučuje o pokretanju prethodnoga postupka radi utvrđivanja
postojanja stečajnoga razloga i provodi taj postupak,
2. odlučuje o otvaranju stečajnoga postupka,
3. imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, u skladu s ovim
Zakonom,
4. odlučuje o prigovorima stečajnoga upravitelja protiv naredbi
stečajnoga suca,
5. odlučuje o prigovorima vjerovnika te odbora vjerovnika
protiv naredbi stečajnoga suca,
6. određuje započete poslove koje treba završiti tijekom
stečajnoga postupka, u skladu s ovim Zakonom,
7. odobrava predračun troškova stečajnoga postupka i određuje
nagradu stečajnom upravitelju,
8. odobrava isplatu vjerovnika,
9. donosi rješenje o zaključenju stečajnoga postupka,
10. obavlja druge poslove određene ovim Zakonom.
(2) Stečajno vijeće može po službenoj dužnosti, po prigovoru
ili prijedlogu, mijenjati odluke stečajnoga suca ili stečajnoga upravitelja, ako
utvrdi da su nezakonite ili nesvrsishodne.
NaČin odluČivanja steČajnoga
vijeĆa
Članak 17.a
Nakon otvaranja
stečajnoga postupka stečajno vijeće odluke donosi u sjednicama vijeća na temelju
izvještaja stečajnoga suca i stanja spisa, osim ako ovim Zakonom nije izrijekom
drukčije određeno.
2.3. Stečajni sudac
Ovlasti stečajnoga suca
Članak 18.
(1) Stečajni sudac ovlašten je odlučivati o svim pitanjima
stečajnoga postupka, osim o onima o kojima po ovom Zakonu odlučuje stečajno
vijeće ili koje drugo tijelo stečajnoga postupka.
(2) Stečajni sudac nadzire rad stečajnoga upravitelja i daje mu
obvezatne upute.
(3) Stečajni sudac nadzire rad odbora vjerovnika.
Prigovor protiv odluka
stečajnoga suca
Članak 19.
Protiv naredbe stečajnoga suca stečajni upravitelj, odbor
vjerovnika i vjerovnici mogu podnijeti prigovor stečajnom vijeću.
2.4. Stečajni
upravitelj
Tko može biti imenovan
za stečajnoga upravitelja
Članak 20.
(1) Za stečajnoga upravitelja može se imenovati fizička osoba
koja ima visoku stručnu spremu (VII/1 stupanj), položen stručni ispit za
stečajnoga upravitelja te koja raspolaže potrebnom stručnošću i poslovnim
iskustvom.
(2) Za stečajnoga upravitelja ne može biti imenovana osoba koja
bi morala biti izuzeta kao sudac u stečajnom postupku, a osobito osoba koja je
bliski srodnik kojega člana stečajnoga vijeća, osoba odgovornih za obveze u
stečaju, članova uprave i drugih tijela dužnika, vjerovnika te osoba koje su u
odnosu suparništva s dužnikom.
(3) Za stečajnoga upravitelja ne može biti imenovana osoba koja
po zakonu ne bi mogla biti imenovana za člana uprave dužnika, nadzornoga odbora
ili sličnoga tijela, niti osoba koja je bila zaposlena kod dužnika ili je bila
članom nekoga njegova tijela.
(4) Brisan.
Lista stečajnih
upravitelja
Članak 21.
(1) Listu
stečajnih upravitelja utvrđuje predsjednik Visokoga trgovačkog suda Republike
Hrvatske na vrijeme od četiri godine, nakon što pribavi mišljenje i prijedloge
gospodarske i obrtničke komore te trgovačkih sudova. Utvrđena lista može se
dopunjavati. Ako to izvanredne prilike zahtijevaju, predsjednik Visokoga
trgovačkog suda Republike Hrvatske može, uz odobrenje ministra nadležnoga za
poslove pravosuđa utvrditi novu listu stečajnih upravitelja.
(2) Komore i
trgovački sudovi dužni su svoja mišljenja i možebitne prijedloge dostaviti sudu
u roku od trideset dana od dana primitka zahtjeva predsjednika Visokoga
trgovačkog suda Republike Hrvatske.
(3) Ako komore i trgovački sudovi ne postupe u skladu s
odredbom stavka 2. ovoga članka, lista stečajnih upravitelja utvrdit će se
neovisno o tome.
Stručni
ispit
Članak 21a.
(1) Na listu stečajnih upravitelja može biti stavljena samo
osoba koja ima visoku stručnu spremu (VII/1 stupanj) i koja je položila stručni
ispit za stečajnoga upravitelja.
(2) Program stručnoga ispita iz stavka 1. ovoga članka te način
njegova polaganja utvrđuje pravilnikom ministar pravosuđa.
Imenovanje stečajnoga
upravitelja
Članak 22.
(1) Stečajni upravitelj se imenuje rješenjem o otvaranju
stečajnoga postupka.
(2) Odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja može se pobijati
Žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka.
(3) Ako se Žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga
postupka pobija i odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja, stečajno vijeće
može povodom Žalbe samo izmijeniti odluku o imenovanju stečajnoga upravitelja u
roku od tri dana.
(4) Protiv rješenja stečajnoga vijeća o imenovanju novoga
stečajnoga upravitelja dopuštena je Žalba.
(5) Pri primanju dužnosti, stečajni upravitelj daje izjavu pred
predsjednikom stečajnoga vijeća da će savjesno, držeći se Ustava, zakona i
pravnog poretka Republike Hrvatske, obavljati svoju dužnost. Tom će se prigodom
stečajnom upravitelju predati potvrda o imenovanju u kojoj će se navesti da je
rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka imenovan za stečajnoga upravitelja
određenoga stečajnog dužnika. Tu je ispravu stečajni upravitelj dužan vratiti
odmah po završetku svoje dužnosti..
Imenovanje drugoga
stečajnoga upravitelja
Članak 23.
(1) Na prvom ili kojem kasnijem ročištu stečajnih vjerovnika
nakon imenovanja stečajnoga upravitelja, vjerovnici mogu, umjesto stečajnoga
upravitelja kojega je imenovalo stečajno vijeće, izabrati neku drugu osobu.
Novoimenovani stečajni upravitelj ne mora biti na listi stečajnih upravitelja.
Novoimenovanom stečajnom upravitelju, isprava o imenovanju, predat će se nakon
što da izjavu da će savjesno obavljati svoju dužnost.
(2) Stečajno vijeće donosi rješenje kojim se potvrđuje
imenovanje stečajnoga upravitelja. Ako stečajno vijeće to rješenje ne donese u
roku od tri dana smatrat će se da je potvrdilo imenovanje stečajnoga
upravitelja.
(3) Protiv rješenja kojim je stečajno vijeće odbilo potvrditi
imenovanje stečajnoga upravitelja svaki stečajni vjerovnik ima pravo na Žalbu.
(4) Ovlasti ranijeg stečajnoga upravitelja prestaju predajom
isprave o imenovanju novom stečajnom upravitelju.
(5) Raniji stečajni upravitelj je dužan izvršiti predaju svoje
dužnosti novom stečajnom upravitelju u roku od tri dana.
(6) Stečajni sudac će odrediti potrebne mjere radi ostvarenja
primopredaje dužnosti između stečajnih upravitelja.
Ovlasti stečajnoga
upravitelja
Članak 24.
(1) Stečajni upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika
pravne osobe, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Ako stečajni dužnik nastavlja poslovati tijekom stečajnoga
postupka, poslovanje vodi stečajni upravitelj.
(3) Stečajni upravitelj zastupa dužnika.
(4) Stečajni upravitelj vodi samo one poslove dužnika pojedinca
koji se odnose na stečajnu masu i zastupa ga kao stečajnoga dužnika s ovlastima
zakonskoga zastupnika.
(5) Stečajni upravitelj može stečajnom vijeću podnijeti pisani
prigovor protiv uputa i naredbi stečajnoga suca u roku od tri dana, a ako je rok
za provedbu naredbe ili upute kraći od tri dana, unutar toga roka. Do odluke
stečajnoga vijeća stečajni upravitelj može odgoditi provedbu upute ili naredbe
stečajnoga suca, osim ako zbog toga ne bi nastupile teže posljedice.
Dužnosti stečajnoga
upravitelja
Članak 25.
(1) Stečajni upravitelj je dužan postupati savjesno i uredno, a
osobito:
1. dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do dana
otvaranja stečajnoga postupka,
2. sastaviti, u suglasnosti sa stečajnim sucem, predračun
troškova stečajnoga postupka i podnijeti ga na odobrenje stečajnom vijeću,
3. odrediti povjerenstvo za popis imovine,
4. sastaviti početno stanje imovine dužnika,
5. kao dobar gospodar brinuti se o završetku započetih, a
neizvršenih poslova dužnika i poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje
štete nad sredstvima dužnika,
6. brinuti se o ostvarivanju tražbine dužnika,
7. savjesno voditi poslovanje dužnika ako je određeno da se
poslovanje nastavlja,
8. unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobroga gospodara
stvari i prava dužnika koje ulaze u stečajnu masu,
9. pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvršiti
isplatu,
10. dostaviti odboru vjerovnika završni stečajni račun,
11. izvršiti naknadne isplate vjerovnika.
(2) Stečajni upravitelj je dužan podnositi pisana izviješća o
tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase, i to najmanje jedanput u
tri mjeseca ili kada to zatraže stečajno vijeće, stečajni sudac ili odbor
vjerovnika.
Nadzor nad stečajnim
upraviteljem
Članak 26.
(1) Rad stečajnoga upravitelja nadziru stečajni sudac i
stečajno vijeće, koji su ovlašteni u svako doba zatražiti obavijesti ili
izvješća o stanju stvari i vođenju poslova.
(2) Ako stečajni upravitelj ne postupi po nalogu stečajnoga
vijeća za poduzimanje neke od radnji iz članka 25. ovoga Zakona, stečajno vijeće
ga može novčano kazniti. Iznos pojedine novčane kazne ne može biti veći od
10.000,00 kuna. Protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna, stečajni
upravitelj ima pravo na Žalbu.
(3) Rad stečajnoga upravitelja nadziru stečajni sudac, stečajno
vijeće i odbor vjerovnika.
Razrješenje stečajnoga
upravitelja
Članak 27.
(1) Stečajno će vijeće razriješiti stečajnoga upravitelja
istekom dvije godine od dana održavanja izvještajnog ročišta, odnosno od
prestanka poslovanja dužnika ako je odlučeno da dužnik privremeno nastavlja
poslovanje, ako nije unovčio imovinu koja ulazi u stečajnu masu tako da se može
pristupiti završnoj diobi, osim ako do neunovčenja nije došlo iz posebno
opravdanih razloga. Ako se imovina dužnika koja ulazi u stečajnu masu sastoji
većim dijelom od pokretnina koje se lako mogu unovčiti, taj rok iznosi godinu
dana.
(2) Stečajno vijeće može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev
stečajnoga suca, odbora vjerovnika ili vjerovnika, razriješiti stečajnoga
upravitelja i prije isteka rokova iz stavka 1. ovoga članka ako svoju dužnost ne
obavlja uspješno ili iz drugih važnih razloga.
(3) Prije donošenja odluke stečajno će vijeće omogućiti
stečajnome upravitelju da se očituje, osim ako važni razlozi ne zahtijevaju da
se drukčije postupi.
(4) Protiv
rješenja o razrješenju stečajni upravitelj nema pravo na žalbu.
(5) Stečajni upravitelj razriješit će se dužnosti i kad to sam
zatraži. Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za razrješenje pravo na žalbu ima
samo stečajni upravitelj.
(6) Stečajno vijeće može rješenjem razriješenom stečajnom
upravitelju naložiti vraćanje onoga što je tijekom postupka primio.
(7) Stečajno vijeće može u rješenju, iz stavka 4. ovoga članka,
stečajnom upravitelju zaprijetiti novčanom kaznom iz članka 26. stavka 2. ovoga
Zakona.
Odgovornost stečajnoga
upravitelja
Članak 28.
(1) Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu svim
sudionicama ako je skrivljeno povrijedio koju od svojih dužnosti.
(2) Stečajni upravitelj ne odgovara za štetu nastalu zbog
radnje koju je odobrilo stečajno vijeće ili stečajni sudac, odnosno zbog radnje
koju je poduzeo u ovrsi naloga ili upute stečajnoga suca, osim ako je odobrenje
ili uputu isposlovao na prijevaran način.
(3) Za štetu koju počine zaposlenici stečajnoga upravitelja
stečajni upravitelj odgovara samo ako je šteta nastala uslijed propusta u
njihovu nadzoru.
(4) Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu vjerovniku
stečajne mase koju je ovaj pretrpio zbog neispunjenja obveze stečajne mase
preuzete njegovom pravnom radnjom, osim ako stečajni upravitelj u vrijeme
preuzimanja te obveze nije mogao predvidjeti da stečajna masa neće biti dostatna
za njeno ispunjenje.
(5) Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete nastale zbog
povrede dužnosti stečajnoga upravitelja zastarijeva protekom roka od tri godine
od saznanja oštećenoga za štetu i okolnosti na kojima se zasniva obveza
stečajnoga upravitelja za naknadu štete. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu
štete zastarijeva najkasnije protekom roka od tri godine od pravomoćnosti odluke
o zaključenju stečajnoga postupka. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete
prouzrokovane povredom dužnosti počinjene u svezi s naknadnom diobom ili s
nadzorom nad ispunjenjem plana, zastarijeva protekom roka od tri godine od
provedbe naknadne diobe ili završetka nadzora.
(6) Stečajni upravitelj dužan je odmah nakon stupanja na
dužnost osigurati se kod osiguravateljnog društva od odgovornosti u smislu
odredaba ovoga članka. Visinu osigurnine određuje stečajni sudac uzimajući u
obzir veličinu stečajne mase te predvidivu složenost postupka. Troškovi
osiguranja su troškovi stečajnoga postupka.
Nagrada za rad i
naknada troškova
Članak 29.
(1) Stečajni upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad te na
naknadu stvarnih troškova.
(2) Visinu nagrade u vrijeme zaključenja stečajnoga postupka
određuje stečajno vijeće uzimajući u obzir obujam poslova i rad stečajnoga
upravitelja te vrijednost stečajne mase.
(3) Nagradu i naknadu stečajnom upravitelju određuje rješenjem
stečajno vijeće. Nagradu i naknadu troškova stečajno vijeće može unaprijed
odrediti u postotku od ukupno unovčene stečajne mase. Ako se naknadno, s obzirom
na daljnji tijek stečajnoga postupka, pokaže da je iznos nagrade ili naknade
troškova koji je unaprijed određen u postotku od ukupno unovčene stečajne mase
nerazmjerno previsok ili prenizak, stečajno vijeće može, na prijedlog stečajnoga
suca, stečajnoga upravitelja ili odbora vjerovnika primjereno smanjiti ili
povećati unaprijed određeni postotak
(4) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka posebno se dostavlja
članovima odbora vjerovnika, ako je osnovan te dužniku pojedincu. Obavijest o
određivanju nagrade i naknade bez naznake visine iznosa objavljuje se na
oglasnoj ploči suda, uz napomenu da se u pisarnici možeizvršiti uvid u potpuni
tekst rješenja.
(5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka stečajni
upravitelj, dužnik pojedinac i svaki stečajni vjerovnik imaju pravo na Žalbu.
(6) Stečajno vijeće može tijekom stečajnoga postupka odobravati
predujmove nagrade stečajnom upravitelju te odlučivati o naknadi troškova koje
je imao u obavljanju svoje dužnosti. Predujam se može odrediti i u mjesečnim
iznosima.
(7) Ako u stečajnom postupku nema sredstava za isplatu nagrade
i naknade troškova stečajnoga upravitelja, nagrada i naknada troškova isplatit
će se iz sredstava fonda iz članka 39.a stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 30.
Brisan.
Polaganje računa
Članak 31.
(1) Stečajni upravitelj dužan je po završetku svoje dužnosti
položiti račun vjerovnicima.
(2) Stečajni sudac će, prije ročišta vjerovnika, ispitati
završni račun upravitelja i na njemu potvrditi da ga je ispitao. U slučaju
potrebe stečajni sudac može odrediti da završni račun pregledaju vještaci.
(3) Ako je osnovan odbor vjerovnika, stečajni sudac će, završni
račun, prije nego što ga ispita, dostaviti tom odboru i odrediti mu rok u kojem
se treba izjasniti o tom računu. Ispitani završni račun, zajedno s dokazima i
izjašnjenjem odbora vjerovnika, stečajni sudac će staviti na uvid vjerovnicima u
pisarnici suda. Rok između izlaganja završnoga računa s prilozima i održavanja
ročišta vjerovnika mora iznositi najmanje osam dana.
(4) Vjerovnici mogu naložiti stečajnom upravitelju da u
određenim vremenskim razmacima tijekom postupka polaže račune. Na te se račune
na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.
2.5. Odbor vjerovnika
Osnivanje odbora
vjerovnika prije ročišta vjerovnika
Članak 32.
(1) Radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku,
prije prvoga ročišta vjerovnika, stečajno vijeće može osnovati odbor vjerovnika
i imenovati njegove članove.
(2) U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni stečajni
vjerovnici s najvišim tražbinama i vjerovnici s malim tražbinama. U odboru treba
biti zastupljen i predstavnik ranijih dužnikovih zaposlenika, osim ako oni kao
stečajni vjerovnici ne sudjeluju tek s beznačajnim tražbinama.
(3) Za članove odbora mogu biti postavljene i osobe koje nisu
vjerovnici ako bi svojim stručnim znanjem mogle pridonijeti radu odbora.
(4) Broj članova odbora određuje stečajno vijeće i taj broj
mora biti neparan.
(5) Kad je ovim Zakonom određeno da odbor vjerovnika poduzima
određene radnje u postupku, podneske u ime odbora vjerovnika podnosi, odnosno
izjave daje predsjednik odbora vjerovnika na temelju odluke odbora.
(6) Ako je broj stečajnih vjerovnika manji od pet, ovlasti
odbora vjerovnika imaju svi vjerovnici.
Članak 33.
Brisan.
Zadaci odbora
vjerovnika
Članak 34.
(1) Odbor vjerovnika je dužan nadzirati stečajnoga upravitelja
i pomagati mu u vođenju poslova, pratiti tijek poslovanja, pregledavati knjige i
poslovnu dokumentaciju te naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine. Za
obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor vjerovnika može ovlastiti
pojedine svoje članove.
(2) U okviru svoga djelokruga odbor vjerovnika osobito:
1. razmatra izvješća stečajnoga upravitelja o tijeku stečajnoga
postupka i o stanju stečajne mase,
2. pregledava poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju
je preuzeo stečajni upravitelj,
3. podnosi prigovor stečajnom vijeću na rad stečajnoga
upravitelja,
4. daje mišljenje stečajnom vijeću o unovčenju imovine dužnika,
kad vijeće to zatraži,
5. daje mišljenje stečajnom vijeću o nastavljanju započetih
poslova, odnosno o radu stečajnoga dužnika, kad vijeće to zatraži,
6. daje mišljenje stečajnom vijeću o priznavanju opravdanih
manjkova utvrđenih popisom imovine, kada vijeće to zatraži.
(3) Odbor vjerovnika je dužan obavješćivati vjerovnike o tijeku
stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase.
Razrješenje članova
odbora vjerovnika
Članak 35.
(1) Stečajno vijeće može člana odbora vjerovnika razriješiti po
službenoj dužnosti ili na zahtjev vjerovnika. član odbora vjerovnika razriješit
će se i kada to sam zatraži. Prije donošenja odluke potrebno je saslušati člana
odbora vjerovnika.
(2) Stečajno će vijeće imenovati novoga člana odbora vjerovnika
ako bi zbog razrješenja broj članova odbora vjerovnika bio manji od tri člana.
Vjerovnici mogu na prvom sljedećem ročištu vjerovnika isključiti člana kojeg je
imenovalo stečajno vijeće i izabrati drugoga člana odbora vjerovnika.
Odgovornost članova
odbora vjerovnika
Članak 36.
Članovi odbora vjerovnika dužni su razlučnim i stečajnim
vjerovnicima, naknaditi štetu ako su skrivljeno povrijedili koju od svojih
zakonskih dužnosti. Odredbe o zastari prava na podnošenje zahtjeva za naknadu
štete prema stečajnom upravitelju primjenjuju se na odgovarajući način i na
zastaru zahtjeva za naknadu štete prema članovima odbora vjerovnika.
Sjednice odbora
vjerovnika i donošenje odluka
Članak 37.
(1) Odbor vjerovnika o pitanjima iz svoga djelokruga odlučuje
na sjednicama.
(2) Prvu sjednicu odbora vjerovnika saziva stečajni sudac po
službenoj dužnosti ili na prijedlog stečajnoga upravitelja ili većine članova
odbora vjerovnika. Na toj sjednici članovi odbora izabiru predsjednika.
(3) Naredne sjednice odbora vjerovnika može sazvati i
predsjednik odbora vjerovnika.
(4) Člana odbora vjerovnika na sjednicama može zamjenjivati
osoba koju on na to ovlasti ovjerovljenom punomoći.
(5) Sjednicama odbora vjerovnika mogu biti nazočni stečajni
sudac i stečajni upravitelj bez prava glasa. Stečajni sudac i stečajni
upravitelj obvezatno se pozivaju na sjednice odbora vjerovnika.
(6) Odbor vjerovnika odlučuje većinom glasova nazočnih članova,
a ako su glasovi podijeljeni, odlučuje stečajni sudac.
Nagrada za rad i
naknada troškova
Članak 38.
(1) Članovi odbora vjerovnika imaju pravo na nagradu za svoj
rad, kao i na naknadu stvarnih troškova. Pri određivanju nagrade uzima se u
obzir utrošak vremena i obujam obavljenog posla.
(2) Na nagradu za rad i naknadu troškova članova odbora
vjerovnika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nagradi i
naknadi troškova stečajnoga upravitelja.
2.6. SkupŠtina vjerovnika
Sazivanje skupštine vjerovnika
Članak 38.a
(1) Skupštinu
vjerovnika saziva stečajni sudac. Pravo sudjelovanja imaju svi vjerovnici s
pravom odvojenog namirenja, svi stečajni vjerovnici, stečajni upravitelj i
dužnik pojedinac.
(2) Vrijeme i
mjesto održavanja te dnevni red skupštine javno se priopćuje. Javno priopćenje
može izostati ako se rasprava odgodi na skupštini vjerovnika.
Prijedlog za sazivanje skupštine vjerovnika
Članak 38.b
(1) Skupština
vjerovnika sazvat će se na prijedlog:
1. stečajnoga
upravitelja,
2. odbora
vjerovnika,
3. najmanje pet
stečajnih vjerovnika koji nisu nižega isplatnog reda, uz uvjet da zbroj tražbina
stečajnih vjerovnika po procjeni stečajnoga suca premašuje petinu iznosa
tražbina svih stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne
redove,
4. jednoga ili
više stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove, uz uvjet da
zbroj njihovih tražbina po procjeni stečajnoga suca premašuje dvije petine
iznosa naznačenog u točki 3. ovoga stavka.
(2) Između
primitka prijedloga i sjednice skupštine ne smije proteći više od trideset
dana.
(3) Protiv
rješenja stečajnoga suca kojim je odbio sazvati skupštinu vjerovnika podnositelj
prijedloga ima pravo na posebnu žalbu. Ako ima više predlagatelja, pravo na
žalbu ima svaki od njih.
(4) Ako stečajni
sudac ne sazove skupštinu u roku iz stavka 2. ovoga članka niti u tom roku
donese rješenje kojim se odbija prijedlog za sazivanje skupštine, smatrat će se
da je donio rješenje kojim je prijedlog odbio. U tom slučaju podnositelj
prijedloga ima pravo na posebnu žalbu. O toj je žalbi drugostupanjski sud dužan
odlučiti u roku od osam dana.
Sjednice skupštine vjerovnika i odlučivanje
Članak 38.c
(1) Skupštinu
vjerovnika vodi stečajni sudac.
(2) Smatrat će
se da je na skupštini vjerovnika odluka donesena ako zbroj iznosa tražbina
stečajnih vjerovnika koji su glasovali za neku odluku iznosi više od zbroja
iznosa tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv te odluke. Za razlučne
vjerovnike kojima dužnik ne duguje osobno prigodom utvrđivanja prava glasa
umjesto iznosa tražbina uzet će se u obzir vrijednost razlučnog
prava.
Pravo glasa
Članak 38.d
(1) Pravo glasa
imaju vjerovnici čije je tražbine priznao stečajni upravitelj, a nije osporio
koji od vjerovnika s pravom glasa. Vjerovnici nižih isplatnih redova nemaju
pravo glasa.
(2) Smatrat će
se da vjerovnik ima pravo glasa iako je njegova tražbina osporena ako postojanje
svoje tražbine dokazuje ovršnom ispravom ili ako je njegova tražbina osigurana
razlučnim pravom upisanim u zemljišnoj ili kojoj drugoj javnoj knjizi, osim ako
dužnik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak postojanja
tražbine.
(3) Vjerovnicima
osporenih tražbina priznat će se pravo glasa ako se na skupštini vjerovnika
stečajni upravitelj i nazočni vjerovnici s pravom glasa tako sporazumiju. Ako se
sporazum ne može postići, o tome odlučuje stečajni sudac.
(4) Stečajni
sudac može prigodom glasovanja na sljedećim skupštinama vjerovnika, na prijedlog
stečajnoga upravitelja ili kojega od nazočnih vjerovnika s pravom glasa,
izmijeniti svoju odluku o pravu glasa vjerovnika osporenih tražbina.
(5) Odredba
stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na vjerovnike čije
su tražbine vezane za odgodni uvjet te na razlučne vjerovnike.
Ovlasti skupštine vjerovnika
Članak 38.e
(1) Skupština
vjerovnika ovlaštena je na izvještajnom ročištu ili kojem kasnijem
ročištu:
1. osnovati
odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti njegov sastav ili ga
ukinuti,
2. imenovati
novoga stečajnog upravitelja,
3. odlučiti o
nastavku poslovanja dužnika i o načinu unovčenja njegove imovine,
4. odlučiti o
preustroju, te
5. donijeti sve
odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika.
(2) Skupština
vjerovnika ima pravo zatražiti od stečajnoga upravitelja obavijesti i izvještaje
o stanju stvari i vođenju poslova. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, tada
skupština vjerovnika može naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine kojom
upravlja stečajni upravitelj.
Ukidanje odluke skupštine vjerovnika
Članak 38.f
(1) Ako je koja
od odluka skupštine vjerovnika u suprotnosti sa zajedničkim interesom stečajnih
vjerovnika, stečajno će vijeće, na zahtjev kojeg od razlučnih vjerovnika,
stečajnoga vjerovnika koji nije nižega isplatnog reda ili stečajnoga
upravitelja, tu odluku ukinuti.
(2) Rješenje
kojim se ukida odluka skupštine vjerovnika javno se objavljuje. Protiv te
odluke pravo na posebnu žalbu ima svaki razlučni vjerovnik te svaki stečajni
vjerovnik koji nije nižega isplatnog reda.
3. Pokretanje
stečajnoga postupka
Prijedlog za otvaranje
stečajnoga postupka
Članak 39.
(1) Stečajni postupak se pokreće prijedlogom vjerovnika ili
dužnika.
(2) Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje
stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojega od
stečajnih razloga.
(3) Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad pravnom
osobom može u ime dužnika podnijeti svaka osoba ovlaštena za zastupanje pravne
osobe po zakonu te svaki likvidator.
(4) Prijedlog iz stavka 3. ovoga članka koji ne podnesu sve
osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe po zakonu ili svi likvidatori, bit će
dopušten samo ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim postojanje kojega od
stečajnih razloga. Stečajno vijeće će u tom slučaju saslušati ostale osobe
ovlaštene za zastupanje po zakonu ili likvidatore.
(5) Dužnik pojedinac osobno podnosi prijedlog za otvaranje
stečajnoga postupka nad svojom imovinom.
(6) Osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno
dužnik pojedinac dužni su podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka
najkasnije u roku od dvadeset jedan dan od dana nastupanja nesposobnosti za
plaćanje.
(7) Osobe iz stavka 6. ovoga članka osobno odgovaraju
vjerovnicima za štetu koju su im prouzročili propustom svoje dužnosti utvrđene
tom odredbom.
(8) Uz prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka dužnik će
priložiti:
1. potvrdu pravne osobe koja za njega obavlja poslove platnoga
prometa o stanju sredstava na računu i o nenamirenim tražbinama koje se trebaju
namiriti s računa,
2. javnobilježnički ovjerovljen prokazni popis imovine koji
sadržajno treba odgovarati odredbama Ovršnoga zakona o prokaznom popisu imovine.
Dužnik, odnosno odgovorne osobe dužnika odgovaraju kazneno za podatke dane u
prokaznom popisu imovine kao za lažan iskaz u sudskom postupku.
(9) Ako dužnik uz prijedlog za pokretanje stečajnoga postupka
ne priloži isprave navedene u stavku 8. ovoga članka, sud će prijedlog odbaciti
kao neuredan, ne pozivajući dužnika da naknadno pridonese te isprave.
(10) Nadležno državno pravobraniteljstvo dužno je, u ime
pravnih osoba-vjerovnika koje zastupa po zakonu, podnijeti prijedlog za
pokretanje stečajnoga postupka. Državna tijela i tijela jedinica lokalne uprave
i samouprave te druge pravne osobe koje zastupa državno pravobraniteljstvo po
zakonu dužni su po službenoj dužnosti obavijestiti nadležno državno
pravobraniteljstvo o ispunjenju uvjeta za pokretanje stečajnoga postupka.
(11) Fondovi koji se financiraju iz proračuna Republike
Hrvatske, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje te jedinice lokalne samouprave koji su vjerovnici dužni su podnijeti
prijedlog za pokretanje stečajnoga postupka.
Dodatna pristojba za vođenje stečajnoga postupka
Članak 39.a
(1) Vjerovnik
koji predlaže pokretanje stečajnoga postupka dužan je uz pristojbu na prijedlog
za pokretanje stečajnoga postupka prema Zakonu o sudskim pristojbama (»Narodne
novine«, br. 74/95. i 57/96.) uplatiti i dodatnu pristojbu u iznosu od 5.000,00
kuna radi osnivanja fonda za pokriće troškova stečajnih postupaka koji se ne
mogu namiriti iz imovine dužnika (članak 63. stavak 4.), odnosno za
predujmljivanje sredstava za vođenje stečajnoga postupka dok se u tom postupku
ne prikupe za to potrebna sredstva.
(2) Dodatna
pristojba iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje se na poseban račun trgovačkoga
suda.
(3) Dodatnu
pristojbu iz stavka 1. ovoga članka dužna je uplatiti i Republika Hrvatska,
odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave koja kao vjerovnik predlaže
pokretanje stečajnoga postupka. Dodatnu pristojbu nisu dužni uplatiti
zaposlenici i raniji zaposlenici dužnika koji kao vjerovnici predlažu pokretanje
stečajnoga postupka radi namirenja dospjelih tražbina po osnovi
rada.
(4) Uplaćena
sudska pristojba i dodatna pristojba iz stavka 1. ovoga članka jesu troškovi
stečajnoga postupka na čiju naknadu vjerovnik koji je uplatio predujam ima
pravo.
(5) Predujam iz
fonda iz stavka 1. ovoga članka za vođenje stečajnoga postupka dok se u tom
postupku ne prikupe za to potrebna sredstva trošak je stečajnoga postupka i
stečajni upravitelj dužan je vratiti taj predujam u fond nakon što u stečajnom
postupku prikupi za to potrebna sredstva.
Povlačenje prijedloga
Članak 40.
(1) Prijedlog se može povući sve do isticanja oglasa o
otvaranju stečajnoga postupka na oglasnu ploču suda odnosno do donošenja
rješenja o odbacivanju ili odbijanju prijedloga.
(2) Ako predlagatelj povuče prijedlog za otvaranje stečajnoga
postupka, predsjednik će vijeća obustaviti postupak. U tom slučaju nastale
troškove postupka snosi predlagatelj, osim ako do povlačenja nije došlo zato što
je dužnik naknadno podmirio tražbinu vjerovnika, u kojem slučaju nastale
troškove postupka snosi dužnik
Predujmljivanje
troškova prethodnoga postupka
Članak 41.
(1) Predlagatelj je dužan predujmiti iznos što ga odredi
stečajno vijeće za pokriće troškova prethodnoga postupka.
(2) Ako predlagatelj ne položi predujam u roku koji mu je
određen, predsjednik će vijeća rješenjem odbaciti prijedlog.
(3) Stečajno vijeće može iznimno odlučiti da se postupak
nastavi iako predujam nije položen.
(4) Ako stečajni postupak bude otvoren, predujmljeni iznos
ulazi u troškove stečajnoga postupka.
(5) Ako vjerovnik postojanje stečajnoga razloga dokazuje
potvrdom iz članka 4. stavka 6. ovoga Zakona, od njega se u pravilu neće tražiti
predujmljivanje sredstava za pokriće troškova prethodnoga postupka. Vjerovnik
je, međutim, i u tom slučaju dužan platiti sudsku pristojbu i dodatnu pristojbu
iz članka 39.a stavka 1. ovoga Zakona.
(6) Kad stečajni postupak radi namirenja dospjelih tražbina
pokreću zaposlenici i prijašnji zaposlenici dužnika, oni nisu dužni predujmiti
iznos potreban za pokriće troškova prethodnoga postupka. U tom će se slučaju
sredstva za pokriće troškova prethodnoga postupka predujmiti iz fonda iz članka
39.a stavka 1. ovoga Zakona.
4. Prethodni postupak
Pokretanje prethodnoga
postupka
Članak 42.
(1) Na temelju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka
stečajno vijeće donosi rješenje o pokretanju postupka radi utvrđivanja uvjeta za
otvaranje stečajnoga postupka (prethodni postupak), protiv kojega nije dopuštena
posebna žalba ili taj prijedlog odbacuje rješenjem.
(2) U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka stečajno
vijeće će odrediti koji će od članova vijeća biti stečajni sudac, a može
imenovati i privremenoga stečajnoga upravitelja.
(3) Ako dužnik predloži otvaranje stečajnoga postupka ili ako
nakon pokretanja prethodnoga postupka prizna postojanje kojega od razloga za
otvaranje stečajnoga postupka, stečajno vijeće može bez prethodnoga postupka,
odnosno bez daljnjega vođenja toga postupka donijeti rješenje o otvaranju
stečajnoga postupka.
Obveza davanja podataka
tijekom prethodnoga postupka
Članak 43.
(1) Osobe koje vode poslove dužnika i članovi nadzornog odbora
dužnika, kao i zaposlenici dužnika, i u slučaju ako im je prestala dužnost,
odnosno zaposlenje dužni su nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga
postupka stečajnim tijelima, na njihov zahtjev, bez odgode, pružiti sve potrebne
podatke i obavijesti.
(2) Stečajni sudac može zaključkom narediti stečajnom dužniku,
odnosno osobama iz stavka 1. ovoga članka da u određenom roku predaju sudu
pisano izvješće o financijsko-gospodarskom stanju dužnika.
(3) Stečajni sudac može, ako ocijeni da je to, potrebno,
rješenjem narediti osobama koje vode poslove dužnika iz stavka 1. ovoga članka
davanje prokazne izjave ili prokaznoga popisa imovine u skladu s odredbama
Ovršnoga zakona.
(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovaraju vjerovnicima
osobno za naknadu štete koju su im prouzročili uskratom davanja ili davanjem
netočnih ili nepotpunih podataka, obavijesti, izvješća, izjava ili popisa prema
odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.
(5) Osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovaraju kazneno za
davanje netočnih ili nepotpunih podataka, obavijesti, izvješća, izjava ili
popisa prema odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka kao za davanje lažnoga
iskaza u sudskom postupku.
(6) Pravo na naknadu štete iz stavka 4. ovoga članka
zastarijeva u roku od pet godina od dana zaključenja stečajnoga postupka.
(7) Na slučajeve iz stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući
se način primjenjuju odredbe članaka 106., 107. i 109. ovoga Zakona.
Mjere osiguranja
Članak 44.
(1) Stečajno vijeće će, rješenjem o pokretanju prethodnoga
postupka ili naknadnim rješenjem, na zahtjev predlagatelja ili po službenoj
dužnosti, odrediti sve mjere koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo da do
donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka ne nastupe takve
promjene imovinskoga položaja dužnika koje bi za vjerovnike mogle biti
nepovoljne.
(2) Stečajno vijeće može osobito:
1. postaviti privremenoga stečajnoga upravitelja, na kojega se
na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom upravitelju,
2. zabraniti raspolaganje imovinom dužnika ili odrediti da
dužnik može raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu suglasnost stečajnoga
suca ili privremenoga stečajnoga upravitelja,
3. zabraniti ili privremeno odgoditi određivanje, odnosno
provedbu prisilne ovrhe ili osiguranja protiv dužnika,
4. zabraniti isplate s računa dužnika.
(3) Stečajno vijeće može, ako za to postoje opravdani razlozi,
mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka odrediti i prije donošenja rješenja o
pokretanju prethodnoga postupka.
(4) Ako druge mjere ne budu dostatne, stečajno vijeće može
odrediti da se osobe iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona prisilno privedu.
(5) Osobama iz stavka 4. ovoga članka stečajno vijeće može
izreći novčanu kaznu do 50.000,00 kuna.
(6) Stečajno vijeće može, na prijedlog vjerovnika, privremenoga
stečajnog upravitelja ili po službenoj dužnosti, odrediti privremene mjere
osiguranja predviđene Ovršnim zakonom i protiv dužnika pojedinca, protiv osoba
koje i inače odgovaraju za obveze dužnika te protiv dužnikovih dužnika, ako
ocijeni da je to potrebno radi zaštite imovine stečajnoga dužnika.
(7) Na privremene mjere iz stavka 6. ovoga članka na
odgovarajući se način primjenjuju pravila o postupku osiguranja prema Ovršnome
zakonu.
Privremeni stečajni
upravitelj
Članak 45.
(1) Ako se dužniku postavi privremeni stečajni upravitelj i
odredi zabrana raspolaganja, ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prelazi na
privremenoga stečajnoga upravitelja. U tom je slučaju privremeni stečajni
upravitelj dužan:
1. zaštititi i održavati imovinu dužnika,
2. nastaviti s vođenjem dužnikova poduzeća sve do odluke o
otvaranju stečajnoga postupka, osim ako stečajno vijeće ne odredi mirovanje,
kako bi se izbjeglo znatno smanjenje imovine,
3. ispitati mogu li se imovinom dužnika pokriti troškovi
postupka.
(2) Stečajni sudac može zatražiti od stečajnoga upravitelja da,
kao stručna osoba, ispita postoji li razlog za otvaranje stečajnoga postupka, te
kakvi su izgledi nastavka poslovanja dužnika.
(3) Postavi li se privremeni stečajni upravitelj u slučaju u
kojemu nije određena zabrana raspolaganja, sud će utvrditi dužnosti privremenoga
stečajnoga upravitelja. One ne smiju prelaziti dužnosti određene stavkom 1.
ovoga članka.
(4) Privremeni stečajni upravitelj ovlašten je stupiti u
poslovne prostorije dužnika te tamo provesti potrebne radnje. Dužnik pojedinac,
odnosno tijela dužnika pravne osobe dužni su privremenom stečajnom upravitelju
dopustiti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika. Protiv dužnika,
odnosno članova njegovih tijela mogu se, radi pribavljanja potrebnih podataka i
obavijesti, primijeniti mjere koje se radi toga mogu primijeniti protiv dužnika
i članova njegovih tijela nakon otvaranja stečajnoga postupka.
Objava ograničenja
raspolaganja
Članak 46.
(1) Rješenje kojim se određuju ograničenja raspolaganja
predviđena člankom 44. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona i kojim se postavlja
privremeni stečajni upravitelj javno će se objaviti. To je rješenje potrebno
dostaviti dužniku i privremenom stečajnom upravitelju. Dužnikovi dužnici ujedno
će se pozvati da svoje obveze ispunjavaju vodeći računa o objavljenom rješenju.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka stečajni sud će
dostaviti upisniku u koji je dužnik upisan.
(3) Za upis ograničenja raspolaganja u zemljišnu knjigu,
upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji i upisnik zrakoplova na
odgovorajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o upisu otvaranja
stečajnoga postupka u te upisnike.
Učinci ograničenja
raspolaganja
Članak 47.
(1) U slučaju povrede ograničenja raspolaganja iz članka 44.
ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravnim
posljedicama povrede zabrane raspolaganja nakon otvaranja stečajnoga postupka.
(2) Ako je ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prešla na
privremenoga stečajnoga upravitelja, na parnice u tijeku i njihovo preuzimanje
na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preuzimanju parnica
nakon otvaranja stečajnoga postupka.
Ukidanje mjera
osiguranja
Članak 48.
(1) Rješenje o ukidanju mjera osiguranja objavit će se, odnosno
dostaviti na način na koji je objavljeno i rješenje kojim su određene.
(2) Ako je ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prešla na
privremenoga stečajnoga upravitelja, on će prije nego što bude razriješen, u ime
i za račun dužnika podmiriti nastale troškove te ispuniti obveze koje je preuzeo
za stečajnoga dužnika. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga obveznoga
odnosa, ako je privremeni stečajni upravitelj primio protučinidbu za imovinu
kojom upravlja.
(3) U hitnim slučajevima stečajno vijeće može odrediti da
radnje iz stavka 2. ovoga članka obavi umjesto privremenoga stečajnoga
upravitelja novoimenovani stečajni upravitelj.
Ročište radi
izjašnjenja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka
Članak 49.
(1) Nakon što donese rješenje o pokretanju prethodnoga postupka
predsjednik stečajnoga vijeća će odmah zakazati ročište na koje će pozvati
zastupnike dužnika po zakonu, odnosno dužnika pojedinca, predlagatelja, pravnih
osoba koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa i privremenoga
stečajnoga upravitelja, a po potrebi i druge osobe.
(2) Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka pozvane osobe će se
izjasniti o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka. One se o prijedlogu
mogu i pisano izjasniti.
Izjava o preuzimanju
duga
Članak 50.
(1) Ako se na ročištu iz članka 49. ovoga Zakona da izjava o
preuzimanju duga stečajnoga dužnika, stečajno vijeće će ocijeniti danu izjavu i,
po potrebi, provjeriti je i zatražiti odgovarajuće jamstvo. Radi toga može
odgoditi i ročište.
(2) Ako se pokaže da je izjava o preuzimanju duga bez valjanoga
pokrića, njen davatelj odgovara za prouzročenu štetu i troškove
postupka.
(3) Stečajno će vijeće odobriti pristupanje dugu ako se
pristupitelj obvezao da će najkasnije u roku od dva mjeseca od dana donošenja
rješenja o odobrenju pristupanja dugu namiriti sve dospjele obveze stečajnoga
dužnika, a ostale, u vrijeme pristupanja dugu već nastale obveze, kako budu
dospijevale.
(4) Davatelj izjave o preuzimanju duga i njegovi jamci, nakon
što stečajno vijeće odobri preuzimanje duga, solidarno odgovaraju s dužnikom za
njegove obveze koje su nastale do davanja izjave o preuzimanju duga.
(5) Rješenjem kojim se odobrava preuzimanje duga, stečajno
vijeće će obustaviti stečajni postupak. Protiv toga rješenja pravo na Žalbu
imaju predlagatelj i dužnik.
(6) Vjerovnici
stečajnoga dužnika čija je tražbina prema dužniku nastala do pristupanja dugu i
koja je utvrđena ovršnom ispravom mogu na temelju te isprave i rješenja kojim se
odobrava pristupanje dugu izravno tražiti ovrhu protiv pristupitelja i njegovih
jamaca.
(7) Dužnik odgovara solidarno s pristupiteljem dugu za
preuzete obveze. Vjerovnici koji imaju prema stečajnom dužniku ovršnu ispravu
mogu i nakon pristupanja dugu izravno na temelju te isprave tražiti protiv njega
ovrhu
Ispitivanje
gospodarsko-financijskoga stanja dužnika
Članak 51.
Stečajno vijeće će odrediti jednoga ili više vještaka koji će u
roku od 15 dana, zajedno sa stečajnim sucem i imenovanim privremenim stečajnim
upraviteljem i po njihovim uputama, ispitati je li dužnik nesposoban za plaćanje
ili prezadužen.
Slučajevi u kojima se
neće odrediti ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dužnika
Članak 52.
(1) Vještaci iz članka 51. ovoga Zakona neće se imenovati ako
se utvrdi da su ispunjeni uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka bez
prethodnoga ispitivanja sposobnosti dužnika za plaćanje ili njegove
prezaduženosti.
(2) Vještaci iz stavka 1. ovoga članka neće se imenovati i ako
se nesposobnost dužnika za plaćanje može nedvojbeno utvrditi iz okolnosti što je
obustavio plaćanje. Okolnost da je dužnik obustavio plaćanje može se osobito
utvrditi na temelju izvješća pravnih osoba koje za dužnika obavljaju poslove
platnoga prometa.
5. Otvaranje stečajnoga
postupka
Rasprava i odlučivanje
o otvaranju stečajnoga postupka
Članak 53.
(1) Nakon što primi izvješće stečajnoga suca, odnosno
privremenoga stečajnoga upravitelja, te mišljenje vještaka o nesposobnosti za
plaćanje i prezaduženosti dužnika, stečajno vijeće će odrediti ročište radi
rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnoga postupka. Na ročište se pozivaju
predlagatelj, a za dužnika pravnu osobu zastupnici po zakonu, odnosno dužnik
pojedinac, privremeni stečajni upravitelj te, po potrebi, vještaci.
(2) Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka može se ispitati
mogućnost preuzimanja duga. I u ovom će se slučaju primijeniti odredba članka
50. stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Stečajno vijeće će na ročištu, a najkasnije u roku od tri
dana nakon njegova zaključenja, donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga
postupka ili o odbijanju prijedloga za otvaranje toga postupka.
(4) U rješenju o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnoga
postupka, stečajno vijeće će odrediti tko je dužan snositi troškove postupka.
(5) Protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka žalbu može
podnijeti osoba koja je bila zastupnik po zakonu dužnika pravne osobe do dana
nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnoga postupka i dužnik pojedinac,
a protiv rješenja stečajnoga vijeća kojim se odbija prijedlog za otvaranje
stečajnoga postupka žalbu može podnijeti predlagatelj.
(6) Ako se utvrdi da je dužnik do završetka prethodnoga
postupka postao sposoban za plaćanje, postupak će se obustaviti. Troškove
provedenoga postupka u tom slučaju snosi dužnik.
Sadržaj rješenja o
otvaranju stečajnoga postupka
Članak 54.
(1) Ako otvori stečajni postupak, stečajno vijeće će u tom
rješenju imenovati stečajnoga upravitelja.
(2) U rješenju o otvaranju stečajnoga postupka posebno će se
navesti podaci o:
1. tvrtki, nazivu, predmetu poslovanja i sjedištu dužnika,
2. prezimenu, imenu i adresi stečajnoga upravitelja,
3. danu otvaranja stečajnoga postupka.
(3) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka pozvat će se
vjerovnici da u određenom roku, u skladu s pravilima ovoga Zakona o prijavi
tražbina, stečajnom upravitelju prijave svoje tražbine. Rok za prijavu tražbina
ne može biti kraći od petnaest dana niti dulji od mjesec dana.
(4) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka pozvat će se
vjerovnici da stečajnom upravitelju, u roku od petnaest dana prijave svoja
razlučna prava na pokretnim stvarima i pravima dužnika, te razlučna prava na
nekretninama dužnika koje nisu upisane u zemljišnim knjigama, odnosno razlučna
prava na nekretninama koje su upisane u zemljišnim knjigama ako ta razlučna
prava nisu upisana u tim knjigama. Vjerovnici nisu dužni prijaviti svoja
razlučna prava na pokretnim stvarima i pravima dužnika koja su upisana u
upisnicima u kojima se te stvari, odnosno prava vode (npr. u upisniku brodova i
zrakoplova, upisnicima prava intelektualnog vlasništva i sl.). U prijavi se
moraju označiti predmet na kojem postoji razlučno pravo, način i osnova
zasnivanja toga prava te osigurana tražbina. Vjerovnik koji bez opravdanoga
razloga skrivljeno propusti podnijeti ili odugovlači s podnošenjem prijave,
odgovara za štetu koja bi zbog toga mogla nastati.
(5) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka nad imovinom
dužnika pojedinca pozvat će se dužnikovi dužnici da svoje obveze više ne
ispunjavaju izravno dužniku nego stečajnom upravitelju za stečajnoga dužnika.
(6) U rješenju o otvaranju stečajnoga postupka stečajno vijeće
će odrediti da se otvaranje stečajnoga postupka upiše u sudski, odnosno obrtni
upisnik, u zemljišne knjige, upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji,
upisnik zrakoplova te upisnik prava intelektualnog vlasništva.
Zakazivanje ispitnoga i
izvještajnoga ročišta
Članak 55.
(1) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka stečajno vijeće
će zakazati:
1. ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine
(ispitno ročište). Između posljednjega dana roka za prijavljivanje tražbine i
ispitnoga ročišta ne smije proteći manje od osam dana niti više od dva mjeseca,
2. ročište vjerovnika na kojem će se na temelju izvješća
stečajnoga upravitelja odlučivati o daljnjem tijeku stečajnoga postupka
(izvještajno ročište). To se ročište ne može održati prije ročišta iz točke 1.
ovoga stavka niti petnaest dana od dana održavanja toga ročišta.
(2) Ročišta iz stavka 1. ovoga članka mogu se spojiti tako da
se najprije održi ispitno ročište, a zatim izvještajno ročište.
(3) Na izvještajnom ročištu vjerovnici mogu osnovati odbor
vjerovnika i imenovati novoga stečajnoga upravitelja, odlučiti o nastavku
poslovanja dužnika i o načinu unovčenja imovine stečajnoga dužnika te donijeti
sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika.
Članak 56.
Brisan.
Članak 57.
Brisan.
Brisan.
Članak 59.
Brisan.
Članak 60.
Brisan.
Članak 61.
Brisan.
Neposredno otvaranje
stečajnoga postupka
Članak 62.
Brisan..
Slučajevi u kojima se
otvoreni stečajni postupak ne provodi
Članak 63.
(1) Ako tijekom prethodnoga postupka utvrdi da imovina dužnika
koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga
postupka ili je neznatne vrijednosti, stečajno vijeće će donijeti odluku o
otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka. U tom se slučaju stečajni postupak
neće provesti i na odgovarajući će se način primijeniti odredbe članka 196. do
202. ovoga Zakona.
(2) Rješenja iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u
"Narodnim novinama".
(3) Predlagatelj iz stavka 4. ovoga članka može od svake osobe
koja je odgovorna zato što prijedlog za pokretanje stečajnoga postupka nije
pravodobno podnesen zahtijevati naknadu predujmljenog iznosa i pretrpljene
štete. Na toj je osobi teret dokaza da nije postupala protivno svojim dužnostima
i da za to nije kriva. Pravo predlagatelja da sudski zahtijeva naknadu troškova
i pretrpljene štete zastarijeva protekom roka od pet godina od objave iz stavka
2. ovoga članka.
(4) Ako se stečajni postupak zaključi u skladu s odredbama
stavka 1. ovoga članka, a dužnik nema sredstava niti za pokriće najnužnijih
troškova (oglas, sređivanje arhivske građe i sl.), ta će se sredstva isplatiti
na teret državnog proračuna. U tom se slučaju na pravo Republike Hrvatske da
zahtijeva naknadu troškova iz državnog proračuna na odgovarajući način
primjenjuje odredba stavka 3. ovoga članka.
(5) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka imovina dužnika
upotrijebit će se za podmirenje nastalih troškova stečajnoga postupka, dok će se
višak koji preostane uplatiti u državni proračun.
(6) Trgovački će sud o tome da su ispunjeni uvjeti iz stavka 4.
i 5. ovoga članka obavijestiti nadležno državno pravobraniteljstvo, koje će
poduzeti odgovorajuće mjere radi ostvarenja tražbina osoba koje zastupa po
zakonu.
Oglas o otvaranju
stečajnoga postupka
Članak 64.
(1) O otvaranju stečajnoga postupka vjerovnici se obavješćuju
oglasom.
(2) Oglas se objavljuje isticanjem na oglasnoj ploči suda i
objavom u "Narodnim novinama". Oglas mora biti istaknut na oglasnoj ploči suda
istoga dana kada je doneseno rješenje o otvaranju stečajnoga postupka.
(3) Oglas o otvaranju stečajnoga postupka sadrži:
1. naziv suda koji je donio rješenje o otvaranju stečajnoga
postupka,
2. izvadak iz rješenja o otvaranju stečajnoga postupka,
3. tvrtku ili naziv dužnika,
4. ime i sjedište stečajnoga suca,
5. ime i adresu stečajnoga upravitelja,
6. pozive vjerovnicima da u skladu s odredbama članka 54. ovoga
Zakona prijave svoje tražbine,
7. mjesto, dan i sat izvještajnog i ispitnog ročišta,
8.poziv dužnikovim dužnicima da svoje dugove izmire bez odgode,
9. dan isticanja oglasa na oglasnoj ploči suda.
Dostava i objava
rješenja o otvaranju stečajnoga postupka
Članak 65.
(1) Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka dostavlja se
predlagatelju, dužniku, pravnim osobama koje za dužnika obavljaju poslove
platnoga prometa, ispostavi porezne uprave prema sjedištu dužnika i državnom
odvjetništvu. Rješenje se pravnim osobama koje za dužnika obavljaju poslove
platnoga prometa upućuje telefaksom i dostavlja poštom.
(2) Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka dostavit će se i
tijelima koja vode upisnike, odnosno javne knjige iz članka 54. stavka 6. ovoga
Zakona. Tim će se tijelima dostaviti i rješenje o otvaranju stečajnoga postupka
iz članka 53. ovoga Zakona.
(3) Tijela iz stavka 2. ovoga članka dužna su po službenoj
dužnosti na temelju dostavljenoga rješenja zabilježiti otvaranje stečajnoga
postupka.
(4) Ako je dužnik pojedinac, stečajno vijeće će ga uputiti da
se, u skladu s ovim Zakonom, može osloboditi svojih preostalih obveza.
(5) Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka objavljuje se
isticanjem na oglasnoj ploči suda.
(6) Stečajno vijeće može naložiti stečajnom upravitelju da
rješenja o otvaranju stečajnoga postupka dostavi vjerovnicima i dužnicima
stečajnoga dužnika čija je adresa poznata.
Pravna sredstva
Članak 66.
Brisan.
6. STEČAJNA MASA I
STEČAJNI VJEROVNICI
6.1. Stečajna masa
Pojam stečajne mase
Članak 67.
(1) Stečajna masa obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme
otvaranja stečajnoga postupka te imovinu koju on stekne tijekom stečajnoga
postupka.
(2) Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnoga postupka
te tražbine vjerovnika stečajnoga dužnika, odnosno tražbine čije je namirenje
osigurano određenim pravima na imovini dužnika.
Imovina koja ne ulazi u
stečajnu masu
Članak 68.
Imovina dužnika pojedinaca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi
mogla provesti, kad on ne bi bio trgovac pojedinac ili obrtnik, ne ulazi u
stečajnu masu.
Skupna imovina kod
imovinskih zajednica
Članak 69.
Ako je otvoren stečajni postupak nad imovinom jednoga bračnoga
druga, udio toga bračnoga druga u zajedničkoj imovini bračnih drugova ulazi u
stečajnu masu ako se na tom udjelu po općim pravilima o ovrsi može protiv
dužnika provesti ovrha. Podjela imovine obavit će se izvan stečaja, na zahtjev
stečajnoga upravitelja.
6.2. Stečajni
vjerovnici
Pojam stečajnoga
vjerovnika
Članak 70.
(1) Stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u
vrijeme otvaranja stečajnoga postupka imaju koju imovinsko-pravnu tražbinu prema
njemu.
(2) Stečajni vjerovnici se prema svojim tražbinama razvrstavaju
u isplatne redove. Vjerovnici kasnijega isplatnoga reda mogu se namiriti tek
pošto budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnoga isplatnoga reda. Stečajni
vjerovnici istoga isplatnoga reda namiruju se razmjerno veličini svojih
tražbina.
Tražbine viših
isplatnih redova
U tražbine viših
isplatnih redova spadaju:
1. tražbine
zaposlenika stečajnoga dužnika i tražbine Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje se iz tih tražbina
po zakonu obvezatno namiruju kao doprinosi iz plaće i na plaću, osim tražbina za
koje je zakonom određeno da će se namiriti kao troškovi stečajnoga postupka ili
kao ostale obveze stečajne mase,
2. sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su
razvrstane u niže isplatne redove (opći isplatni red).
Stečajni vjerovnici
nižih isplatnih redova
Članak 72.
(1) Nakon tražbina viših isplatnih redova, kao tražbine nižih
isplatnih redova, namiruju se prema navedenom redoslijedu:
1. kamate na tražbine stečajnih vjerovnika od otvaranja
stečajnoga postupka,
2. troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim
sudjelovanjem u postupku,
3. novčane kazne za kazneno ili prekršajno djelo kao i takve
sporedne posljedice kaznenoga ili prekršajnoga djela kojima se nameće obveza
plaćanja novca,
4. tražbine za besplatnu činidbu dužnika,
5. tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga
člana društva ili odgovarajuće tražbine.
(2) Tražbine iz stavka 1. ovoga članka koje spadaju u isti
isplatni red namiruju se razmjerno.
(3) Tražbine za koje je između vjerovnika i dužnika ugovoreno
da će u stečajnom postupku biti nižega isplatnoga reda, u slučaju dvojbe,
namirivat će se nakon tražbina iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Kamate na tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih
redova i troškovi koji za te vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u
postupku, istoga su reda kao i tražbine tih vjerovnika.
Nedospjele tražbine
Članak 73.
(1) Nedospjele tražbine dospijevaju otvaranjem stečajnoga
postupka.
(2) Ako se na tražbine iz stavka 1. ovoga članka nije plaćala
kamata, smatrat će se kao da se na njih plaćala zakonska kamata i tražbine će se
smanjiti na iznos koji bi, po uračunavanju zakonskih kamata za vrijeme od
otvaranja stečajnoga postupka do dospijeća, odgovarao punom iznosu tražbina.
Tražbine vezane uz
raskidni uvjet
Članak 74.
Tražbine vezane uz raskidni uvjet u stečajnom postupku se, sve
dok uvjet ne nastupi, uzimaju u obzir kao bezuvjetne tražbine.
Odgovornost više osoba
Članak 75.
Vjerovnik kojemu više osoba odgovora za ispunjenje iste činidbe
u cijelosti, može u stečajnom postupku, protiv svakoga od dužnika, isticati do
svoga potpunoga namirenja cijeli iznos koji je potraživao u vrijeme otvaranja
stečajnoga postupka.
Prava solidarnih
dužnika i jamaca
Članak 76.
(1) Solidarni dužnici i jamci dužnika mogu kao stečajni
vjerovnici tražiti da im se vrati ono što su za dužnika platili prije ili nakon
dana otvaranja stečajnoga postupka, ako im pripada pravo na vraćanje isplaćenoga
prema dužniku.
(2) Solidarni dužnici i jamci mogu podnijeti zahtjev da im se
osigura iznos što će ga platiti za dužnika razmjerno iznosu koji bi im pripao
kao stečajnim vjerovnicima.
Preračunavanje tražbina
Članak 77.
Nenovčane tražbine ili one čiji je novčani iznos neodređen,
ističu se u vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja
stečajnoga postupka. Tražbine izražene u stranoj valuti ili u obračunskoj
jedinici obračunavaju se u valutu Republike Hrvatske po tečaju mjerodavnom za
mjesto plaćanja u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka.
Povremena davanja
Članak 78.
Tražbine koje imaju za predmet povremena davanja čiji su iznos
i trajanje određeni, utvrđuju se u iznosu koji se dobije zbrajanjem još
predstojećih davanja uz odbitak međukamata navedenih u članku 73. stavka 2.
ovoga Zakona. Ako trajanje davanja nije određeno, primijenit će se na
odgovarajući način odredba članka 77. ovoga Zakona.
Otuđenje tražbine
Članak 78.a
(1) Ako stečajni
vjerovnik otuđi nakon otvaranja stečajnoga postupka svoju tražbinu koju nije
prijavio u tom postupku, stjecatelj tražbine može u stečajnom postupku imati
samo ona prava koja bi mogao imati i njegov prednik, ako ovim Zakonom nije
drukčije određeno.
(2) Ako
stečajni vjerovnik otuđi svoju tražbinu koju je prijavio u stečajnom postupku,
njezin stjecatelj ulazi u pravni položaj svoga prednika, ako ovim Zakonom nije
drukčije određeno.
(3) Prijenos
tražbine iz stavka 2. ovoga članka u stečajnom se postupku može dokazivati samo
javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, ili ako stečajni vjerovnik taj
prijenos potvrdi svojom izjavom danom pred stečajnim sudom.
6.3. Izlučni vjerovnici
Izlučna prava. Pravo na
vraćanje stvari
Članak 79.
(1) Osoba koja na temelju kojega svoga stvarnoga ili osobnoga
prava može dokazati da neki predmet ne spada u stečajnu masu, nije stečajni
vjerovnik. Njeno će se pravo na izdvajanje predmeta utvrđivati prema pravilima
koja važe za ostvarivanje tih prava izvan stečajnoga postupka.
(2) Ako je pravo osobe iz stavka 1. ovoga članka upisano u
zemljišnoj ili u kojoj drugoj javnoj knjizi, stečajni dužnik mora dokazati da
predmet na koji se to pravo odnosi spada u stečajnu masu.
(3) Prodavatelj kojem kupovna cijena nije isplaćena u cijelosti
može tražiti da mu se vrati roba koja je iz drugoga mjesta poslana dužniku prije
dana otvaranja stečajnoga postupka a do dana otvaranja toga postupka nije
prispjela u odredišno mjesto, odnosno ako je do toga dana dužnik nije preuzeo
(pravo na vraćanje).
(4) Pravo na vraćanje ima i komisionar za kupnju robe.
(5) Ako je dužnik preuzeo samo na čuvanje robu koja je stigla u
odredišno mjesto prije dana otvaranja stečajnoga postupka, prodavatelj nema
pravo na vraćanje ali ima pravo redovnim putem ostvariti svoja prava u svezi s
tom robom kao izlučni vjerovnik.
Naknada za izlučna
prava
Članak 80.
(1) Ako je predmet, čije se izdvajanje moglo tražiti, dužnik
neovlašteno otuđio prije otvaranja stečajnoga postupka, izlučni vjerovnik može
zahtijevati da se na njega prenese pravo na protučinidbu, ako ona još uvijek
nije izvršena. On može zahtijevati protučinidbu iz stečajne mase, ako se ona još
uvijek iz te mase može izdvojiti.
(2) Ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka,
izlučni vjerovnik može, kao stečajni vjerovnik, tražiti naknadu pretrpljene
štete.
(3) Ako je predmet čije se izdvajanje moglo tražiti otuđio
privremeni stečajni upravitelj prije otvaranja stečajnoga postupka ili stečajni
upravitelj nakon toga, izlučni vjerovnik može, po svom izboru, zahtijevati da se
na njega prenese pravo na protučinidbu ako ona još uvijek nije izvršena, ili
zahtijevati protučinidbu iz stečajne mase ako se ona još uvijek iz te mase može
izdvojiti ili tražiti naknadu pretrpljene štete kao vjerovnik stečajne mase.
6.4. Razlučni
vjerovnici
Pravo odvojenoga
namirenja iz stvari i prava upisanih u javne knjige
Članak 81.
Vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na
kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi,
upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.), imaju pravo na
odvojeno namirenje na toj stvari ili pravu prema odredbama propisa o
ovrsi.
Sudsko ili javnobilježničko osiguranje tražbine prijenosom vlasništva na
stvari ili prijenosom prava
Članak 81.a
(1) Otvaranjem
stečajnoga postupka predlagatelj osiguranja (vjerovnik) gubi pravo otuđenja i
opterećenja stvari ili prava koji su na njega preneseni sudskim ili
javnobilježničkim osiguranjem tražbine.
(2) Pravni
poslovi sklopljeni protivno odredbi stavka 1. ovoga članka nemaju pravnog
učinka.
(3) Predlagatelj
osiguranja (vjerovnik) čija je tražbina osigurana prijenosom stvari ili prava
koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova,
zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.) imaju pravo na odvojeno namirenje
na toj stvari ili pravu prema odredbama propisa o ovrsi (članak 81. i članak
164. stavak 4. i 5.).
(4) U slučaju iz
stavka 3. ovoga članka predlagatelj osiguranja (vjerovnik) ovlašten je
zatražiti, najkasnije u prijedlogu za ovrhu, da se stvar ili pravo ne mogu
prodati za cijenu koja bi bila niža od osigurane tražbine, uvećane za kamate,
troškove i za predvidivi porez na promet, te izjaviti da je spreman, ako se ta
cijena ne postigne ni nakon treće prodaje, zadržati stvar ili pravo kao
punopravni vlasnik, odnosno imatelj za tu cijenu.
(5) Ako stečajno
vijeće odluči prodati stvari ili prava iz stavka 3. ovoga članka (članak 164.
stavak 1. do 3. i 5.), predlagatelj osiguranja (vjerovnik) ovlašten je
zatražiti, najkasnije do donošenja zaključka o prodaji, da se stvar ili pravo
ne mogu prodati za cijenu koja bi bila niža od osigurane tražbine, uvećane za
kamate, troškove i za predvidivi porez na promet, te izjaviti da je spreman, ako
se ta cijena ne postigne, zadržati stvar ili pravo kao punopravni vlasnik
odnosno imatelj za tu cijenu.
(6) Ako se stvar
ili pravo iz stavka 3. ovoga članka, u slučajevima iz stavka 4. i 5. ovoga
članka, ne uspiju na prvoj prodaji prodati za cijenu višu od osigurane tražbine,
uvećane za kamate i troškove te za predvidivi porez na promet, smatrat će se da
je predlagatelj osiguranja (vjerovnik) postao punopravnim vlasnikom stvari ili
punopravnim imateljem prava koji su na njega preneseni za cijenu koja odgovara
iznosu osigurane tražbine s kamatama i troškovima te poreza na
promet.
(7) U
slučajevima iz stavka 6. ovoga članka stečajni će sudac, na zahtjev
predlagatelja osiguranja (vjerovnika), donijeti rješenje kojim će odrediti
brisanje zabilježbe u zemljišnoj ili drugoj javnoj knjizi da je prijenos
vlasništva, odnosno prava obavljen radi osiguranja. To će rješenje
zemljišnoknjižni sud provesti po službenoj dužnosti.
(8) Predlagatelj
osiguranja (vjerovnik) čija je tražbina osigurana prijenosom stvari ili prava
koji nisu upisani u javnoj knjizi imaju pravo na odvojeno namirenje na toj
stvari ili pravu prema odredbama ovoga Zakona o unovčenju drugih stvari ili
prava (članak 165. do 172.).
(9) U slučaju iz
stavka 8. ovoga članka predlagatelj osiguranja (vjerovnik) ovlašten je, sve dok
stečajni upravitelj ne unovči stvar ili pravo, obavijestiti stečajnoga
upravitelja da je spreman zadržati stvar ili pravo za cijenu koja odgovara
osiguranoj tražbini uvećanoj za kamate i troškove te za predvidivi porez na
promet, ako stečajni upravitelj ne uspije prodati stvar ili pravo za višu cijenu
u roku od tri mjeseca računajući od dana kojega je predlagatelj osiguranja
(vjerovnik) zatražio od stečajnoga upravitelja da proda stvar ili
pravo.
(10) Ako u
slučaju iz stavka 8. ovoga članka predlagatelj osiguranja (vjerovnik) koji je
ovlašten sam prodati stvar ili pravo koji su na njega preneseni radi osiguranja
želi stvar ili pravo zadržati za cijenu koja odgovara osiguranoj tražbini
uvećanoj za kamate i troškove te za predvidivi porez na promet, dužan je
ovlastiti stečajnoga upravitelja da pokuša obaviti prodaju za tu cijenu. U tom
se slučaju odredba stavka 9. ovoga članka primjenjuje na odgovarajući
način.
(11) U
slučajevima iz stavka 9. i 10. ovoga članka predlagatelj osiguranja (vjerovnik)
postaje punopravnim vlasnikom stvari odnosno imateljem prava ako stečajni
upravitelj ne uspije prodati stvari ili pravo barem za cijenu koja odgovara
osiguranoj tražbini uvećanoj za kamate i troškove postupka te predvidivi porez
na promet - u roku od tri mjeseca od dana kad je predlagatelj osiguranja
(vjerovnik) zatražio od stečajnoga upravitelja da stvar ili pravo proda (stavak
9.), odnosno od dana kojega je na to ovlastio stečajnoga upravitelja (stavak
10.).
(12) Odredbe
stavka 1. do 11. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na dionice
odnosno udjele ili poslovne udjele u trgovačkom društvu koji su sudski ili
javnobilježnički preneseni radi osiguranja.
(13) Na
prijedlog predlagatelja osiguranja (vjerovnika) ili stečajnoga upravitelja
stečajno vijeće može, ako ocijeni da je to opravdano, rješenjem, koje će biti
objavljeno na oglasnoj ploči suda, ovlastiti stečajnoga upravitelja da sklopi s
predlagateljem osiguranja (vjerovnikom) sporazum o tome da on zadrži kao
punopravni vlasnik, odnosno imatelj stvar ili pravo koji su na njega preneseni
radi osiguranja, i to za cijenu koja odgovara osiguranoj tražbini uvećanoj za
kamate, troškove i predvidivi porez na promet.
(14) Protiv
rješenja iz stavka 13. ovoga članka pravo na žalbu imaju dužnik pojedinac,
vjerovnici i stečajni upravitelj ako on nije podnio prijedlog. Sporazum iz
stavka 13. ovoga članka može se sklopiti tek kad to rješenje postane
pravomoćno.
Pravo odvojenoga
namirenja ostalih založnih vjerovnika
Članak 82.
(1) Vjerovnici koji na nekom predmetu iz stečajne mase imaju
kakvo založno pravo koje nije upisano u javnu knjigu, imaju, u skladu s ovim
Zakonom, pravo na odvojeno namirenje svoje tražbine, kamata i troškova iz
vrijednosti založnoga predmeta.
(2) Zakonsko založno pravo najmodavca ili zakupodavca u
stečajnom postupku se ne može ostvarivati za najamninu ili zakupninu koja se
duguje za vrijeme ranije od posljednjih godinu dana prije otvaranja stečajnoga
postupka, kao ni za naknadu štete zbog otkaza najma ili zakupa od strane
stečajnoga upravitelja. Navedena ograničenja ne tiču se založnoga prava
zakupodavca poljoprivrednoga zemljišta za dužnu zakupninu.
Ostali razlučni
vjerovnici
Članak 83.
S vjerovnicima navedenim u članku 82. ovoga Zakona izjednačeni
su:
1. vjerovnici kojima je dužnik radi osiguranja njihove tražbine
predao neku pokretnu stvar ili prenio neko pravo,
2. vjerovnici koji imaju pravo zadržanja nekoga predmeta, jer
su nešto upotrijebili u korist toga predmeta, u mjeri u kojoj njihova tražbina
po toj osnovi ne prelazi još postojeću korist,
3. vjerovnici koji pravo zadržanja imaju na temelju zakona,
4. Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave i uprave te
druge javne pravne osobe, ako predmet za koji postoji obveza plaćanja carine ili
poreza po zakonu služi osiguranju javnih davanja.
Razlučni vjerovnici kao
stečajni vjerovnici
Članak 84.
Vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja su stečajni vjerovnici
ako im je dužnik i osobno odgovoran. Oni imaju pravo na razmjerno namirenje iz
stečajne mase samo ako se odreknu odvojenoga namirenja ili ako se ne uspiju
odvojeno namiriti.
6.5. Vjerovnici
stečajne mase
Obveze stečajne mase
Članak 85.
(1) Iz stečajne mase najprije se namiruju troškovi stečajnoga
postupka i ostale obveze stečajne mase.
(2) Troškovi stečajnoga postupka namiruju se prije ostalih
obveza stečajne mase, i to razmjerno njihovoj veličini.
(3) Ostale obveze stečajne mase namiruju se razmjeno njihovoj
veličini.
Troškovi stečajnoga
postupka
Članak 86.
U troškove stečajnoga postupka spadaju:
1. sudski troškovi stečajnoga postupka,
2. nagrade i izdaci privremenoga stečajnoga upravitelja,
stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika,
3. drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno
da će se namirivati kao troškovi stečajnoga postupka.
Ostale obveze stečajne
mase
Članak 87.
(1) U ostale obveze stečajne mase spadaju obveze:
1. zasnovane radnjama stečajnoga upravitelja ili na drugi način
upravljanjem, unovčenjem i podjelom stečajne mase, a koje ne spadaju u troškove
stečajnoga postupka,
2. tražbine odvjetnika za pružene usluge tijekom posljednjih
šest mjeseci prije otvaranja stečajnoga postupka u svezi sa zaštitom i
ostvarenjem prava dužnika koja ulaze u stečajnu masu,
3. iz dvostranoobveznih ugovora ako se njihovo ispunjenje traži
za stečajnu masu ili mora uslijediti nakon otvaranja stečajnoga postupka,
4. na temelju neosnovanoga obogaćenja mase,
5. tražbine zaposlenika stečajnoga dužnika nastale nakon
otvaranja stečajnoga postupka.
(2) Obveze koje je preuzeo privremeni stečajni upravitelj,
ovlašten raspolagati imovinom dužnika do otvaranja stečajnoga postupka, smatraju
se obvezama stečajne mase. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga obveznoga
odnosa ako je privremeni stečajni upravitelj primio protučinidbu za imovinu
kojom je upravljao.
GLAVA III.
PRAVNE POSLJEDICE
OTVARANJA STEČAJNOGA POSTUPKA
1. OSNOVNE PRAVNE
POSLJEDICE
Vrijeme nastupanja
pravnih posljedica
Članak 88.
(1) Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupaju
početkom dana kojega je oglas o otvaranju stečajnoga postupka istaknut na
oglasnoj ploči suda.
(2) Ako rješenje o otvaranju stečajnoga postupka u povodu Žalbe
bude ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak bude opet otvoren, smatrat
će se da su pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupile početkom
dana kojega je prvo rješenje o otvaranju stečajnoga postupka istaknuto na
oglasnoj ploči suda.
Prijelaz prava
dužnikovih tijela, odnosno dužnika pojedinca na stečajnoga upravitelja.
Članak 89.
Otvaranjem stečajnoga postupka prava tijela dužnika pravne
osobe prestaju i prelaze na stečajnoga upravitelja. Otvaranjem stečajnoga
postupka prava dužnika pojedinca na upravljanje i raspolaganje imovinom koja
ulazi u stečajnu masu prelaze na stečajnoga upravitelja.
Zabrane otuđenja ili
opterećenja
Članak 90.
(1) Zabrana otuđenja ili opterećenja koja je protiv dužnika
određena prema općim pravilima samo radi zaštite interesa određenih osoba, u
stečajnom postupku je bez učinka.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zabrane
otuđenja i opterećenja do kojih je došlo u svezi s postupkom ovrhe ili
osiguranja.
Raspolaganja tijela
dužnika, odnosno dužnika
Članak 91.
Raspolaganja ranijih zastupnika dužnika pravne osobe, odnosno
dužnika pojedinca nakon otvaranja stečajnoga postupka predmetima iz stečajne
mase bez pravnog su učinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opća pravila
o zaštiti povjerenja u javne knjige. Drugoj će se strani vratiti njena
protučinidba iz stečajne mase ako je njome povećana vrijednost stečajne mase.
Činidbe u korist
dužnika
Članak 92.
Ako nakon otvaranja stečajnoga postupka netko izravno ispuni
obvezu zastupniku dužnika pravne osobe ili dužniku pojedincu prije javnog
priopćenja o otvaranju stečajnoga postupka, iako je obvezu trebalo ispuniti u
korist stečajne mase, takvim se ispunjenjem oslobađa svoje obveze ako dokaže da
u vrijeme ispunjenja nije znao da je stečajni postupak otvoren.
Nasljedstvo
Članak 93.
Ako je dužnik pojedinac stekao nasljedstvo ili zapis prije
otvaranja ili tijekom stečajnoga postupka, samo se on ima pravo prihvatiti ili
odreći nasljedstva ili zapisa.
Podjela imovine pravne
zajednice
Članak 94.
(1) Ako je dužnik s nekom trećom osobom u suvlasničkoj ili
kojoj drugoj pravnoj zajednici ili ortaštvu, podjela imovine obavit će se izvan
stečajnoga postupka. Za obveze iz takvoga odnosa može se iz udjela dužnika
tražiti odvojeno namirenje.
(2) U stečajnom su postupku bez učinka ugovorne odredbe kojima
se u pravnim zajednicama iz stavka 1. ovoga članka isključuje trajno ili za
određeno vrijeme pravo na razvrgnuće takve zajednice ili kojima se za to
utvrđuje poseban otkazni rok. Isto vrijedi i za odredbe u oporuci na kojoj se
zajednica temelji te za odgovarajući sporazum sunasljednika.
Preuzimanje parnica
Članak 95.
(1) Parnice o imovini koja ulazi u stečajnu masu koje su u
vrijeme otvaranja stečajnoga postupka bile u tijeku preuzet će u ime i za račun
dužnika stečajni upravitelj.
(2) Ako stečajni upravitelj odmah nakon nastavljanja prekinute
parnice prizna tužbeni zahtjev ili se odrekne tužbenoga zahtjeva, protivna će
stranka troškove parničnoga postupka moći ostvarivati samo kao stečajni
vjerovnik. U protivnom daljnji troškovi parnice namirit će se kao dugovi
stečajne mase.
Tražbine stečajnih
vjerovnika
Članak 96.
Stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema dužniku
ostvarivati samo u stečajnom postupku.
Prestanak prava
stečenih ovrhom ili osiguranjem
Članak 97.
Ako stečajni vjerovnik tijekom posljednjih trideset dana prije
podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga sudskom
ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne koje razlučno ili slično pravo
na imovini dužnika koja ulazi u stečajnu masu, to pravo otvaranjem stečajnoga
postupka prestaje.
Zabrana ovrhe i
osiguranja
Članak 98.
(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka pojedini stečajni
vjerovnici ne mogu protiv dužnika tražiti osiguranje ili ovrhu na dijelovima
imovine koja ulazi u stečajnu masu niti na drugoj imovini dužnika.
(2) Ni vjerovnici koji nisu stečajni vjerovnici nisu ovlašteni
tražiti prisilnu ovrhu ili osiguranje na budućim tražbinama dužnika pojedinca po
osnovi njegova radnoga odnosa ili druge službe, ili na njegovim tražbinama po
toj osnovi tijekom stečajnoga postupka, osim prisilnu ovrhu ili osiguranje radi
naplate zahtjeva za uzdržavanje i drugih tražbina koje se mogu namiriti iz onoga
dijela prihoda dužnika iz radnoga odnosa iz kojega se ne mogu namiriti tražbine
drugih vjerovnika.
(3) Postupci ovrhe i osiguranja iz stavka 1. i 2. ovoga članka
koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka prekidaju se. Nakon što
ti postupci budu nastavljeni, ovršni će ih sud obustaviti.
(4) Nakon otvaranja stečajnoga postupka izlučni vjerovnici mogu
radi ostvarenja svojih prava pokrenuti protiv dužnika postupke ovrhe i
osiguranja po općim pravilima ovršnoga postupka. Prekinute postupke ovrhe i
osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja stečajnoga postupka,
nastavit će i provesti ovršni sud po pravilima ovršnoga postupka.
(5) Nakon otvaranja stečajnoga postupka razlučni vjerovnici
ovlašteni su pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja po općim pravilima ovršnoga
postupka. Prekinuti postupci ovrhe i osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli
prije otvaranja stečajnoga postupka, nastavit će i provesti ovršni sud po
pravilima ovršnoga postupka.
(6) I nakon otvaranja stečajnoga postupka dopustit će se i
provesti upisi u javne knjige, ako su uvjeti za upis ostvareni prije toga.
Zabrana ovrhe radi
ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi
Članak 99.
(1) Prisilna ovrha radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj
masi koje nisu zasnovane pravnom radnjom stečajnoga upravitelja nije dopuštena
šest mjeseci od otvaranja stečajnoga postupka.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:
1. obveze stečajne mase iz dvostranoobveznoga ugovora koje je
stečajni upravitelj odlučio ispuniti,
2. obveze iz trajnoga obveznoga odnosa za vrijeme prvoga roka u
kojemu je stečajni upravitelj mogao otkazati ugovor,
3. obveze iz trajnoga obveznoga odnosa ako je stečajni
upravitelj primio protučinidbu u korist stečajne mase,
4. porezi koji su prihod državnoga proračuna ili proračuna
jedinica lokalne uprave i samouprave, ili prihodi mirovinskih i invalidskih
fondova te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Isključenje drugih
oblika pravnoga stjecanja
Članak 100.
(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka ne mogu se valjano
stjecati prava na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu i ako se to
stjecanje ne temelji na raspolaganju dužnika ili prisilnoj ovrsi ili osiguranju
u korist stečajnoga vjerovnika.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve
stjecanja na temelju raspoložbi stečajnoga upravitelja, sudske prodaje, radnji
izlučnih i razlučnih vjerovnika u skladu s ovim Zakonom, na naplatu poreza koji
su prihod državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave
te na slučajeve stjecanja povjerenjem u javne knjige.
Skupna šteta
Članak 101.
Zahtjeve stečajnih vjerovnika za naknadu štete koju su
zajednički pretrpjeli zbog smanjenja imovine koja ulazi u stečajnu masu prije
ili nakon otvaranja stečajnoga postupka (skupna šteta) može, za vrijeme trajanja
stečajnoga postupka, ostvarivati samo stečajni upravitelj. Ako su zahtjevi za
naknadu štete upravljeni protiv stečajnoga upravitelja, može ih ostvarivati samo
novopostavljeni stečajni upravitelj.
Osobna odgovornost
članova društva
Članak 102.
Ako je stečajni postupak otvoren nad društvom čiji članovi
osobno odgovaraju za obveze društva, zahtjeve protiv članova društva po osnovi
njihove osobne odgovornosti za vrijeme stečajnoga postupka, može ostvarivati
samo stečajni upravitelj.
Zadržavanje prava na
prijeboj
Članak 103.
Ako je stečajni vjerovnik u vrijeme otvaranja stečajnoga
postupka imao, na temelju zakona ili ugovora, pravo na prijeboj, otvaranje
stečajnoga postupka je bez utjecaja na to njegovo pravo.
Nastupanje prijeboja u
postupku
Članak 104.
(1) Ako su u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka tražbine ili
jedna od tražbina koje se imaju prebiti, još pod odgodnim uvjetom ili još nisu
dospjele ili tražbine još nisu upravljene na istovrsne činidbe, do prijeboja će
doći tek kada za to budu ispunjeni potrebni uvjeti. Odredbe članka 73. i 74.
ovoga Zakona ne primjenjuju se u svrhu prijeboja. Prijeboj je isključen ako
tražbina kojom se prijeboj treba izvršiti postane bezuvjetna i dospjela prije
nego što prijeboj postane moguć.
(2) Prijeboj nije isključen time što tražbine glase na
različite valute ili obračunske jedinice, ako se te valute ili obračunske
jedinice u mjestu isplate tražbine kojom se prijeboj vrši mogu slobodno
zamijeniti. Preračunavanje se obavlja prema tečaju koji u mjestu plaćanja
vrijedi u vrijeme primitka izjave o prijeboju.
Nedopustivost prijeboja
Članak 105.
Prijeboj nije dopušten:
1. ako je obveza stečajnoga vjerovnika prema stečajnoj masi
nastala tek nakon otvaranja stečajnoga postupka,
2. ako je stečajni vjerovnik svoju tražbinu stekao od drugoga
vjerovnika tek nakon otvaranja stečajnoga postupka,
3. ako je stečajni vjerovnik tražbinu stekao ustupom (cesijom)
za posljednjih šest mjeseci prije dana otvaranja stečajnoga postupka, a znao je
ili morao znati da je dužnik postao nesposoban za plaćanje ili da je protiv
njega podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka. Iznimno, prijeboj će
biti dopušten ako se radi o tražbini koja je ustupljena u svezi s ispunjenjem
neispunjenih ugovora, ili o tražbini koja je oživjela uspješnim pobijanjem
pravnoga posla dužnika,
4. ako je stečajni vjerovnik mogućnost prijeboja stekao
pobojnom pravnom radnjom,
5. ako vjerovnik čija se tražbina treba namiriti iz slobodne
imovine dužnika, duguje stečajnoj masi.
Dužnost obavješćivanja
i suradnje
Članak 106.
(1) Dužnik pojedinac dužan je stečajnom sudu, stečajnom
upravitelju, odboru vjerovnika i, po nalogu suda, vjerovnicima davati sve
potrebne obavijesti o okolnostima koje se odnose na postupak.
(2) Obavijesti dane prema odredbama stavka 1. ovoga članka, u
kaznenom ili prekršajnom postupku mogu se koristiti protiv dužnika ili kojega od
njegovih bliskih srodnika samo uz pristanak dužnika.
(3) Dužnik je dužan stečajnom upravitelju pomagati pri
ispunjavanju njegovih zadataka.
(4) Dužnik je dužan davati obavijesti i surađivati, po nalogu
suda, u svako doba. Dužan se je suzdržavati od svih radnji kojima bi se moglo
otežati ispunjenje tih obveza.
(5) Dužnik je dužan obavijestiti sud o svakoj nakani da se
udalji iz mjesta svoga prebivališta, odnosno boravišta. Sud može dužniku
zabraniti udaljavanje iz toga mjesta. Iz opravdanih razloga sud može izmijeniti
takvu odluku.
Dovođenje, zatvor i
novčana kazna
Članak 107.
(1) Ako radi pribavljanja odgovarajućih obavijesti to bude
potrebno, sud može odrediti saslušanje dužnika pojedinca. Za slučaj
neodazivanja, sud može odrediti dovođenje.
(2) Stečajno vijeće može, nakon saslušanja, zatvoriti dužnika:
1. ako je unatoč nalogu suda odbio dati potrebne obavijesti i
surađivati sa stečajnim upraviteljem u ispunjavanju njegovih zadataka,
2. ako unatoč nalogu suda izbjegava ili namjerava izbjeći
davanje obavijesti i suradnju, a osobito ako se unatoč zabrane udaljavanja
priprema za bijeg,
3. ako se unatoč zabrani suda ponaša na način kojim bi mogao
onemogućiti ili otežati prikupljanje potrebnih isprava i obavijesti, a osobito
radi zaštite stečajne mase.
(3) Vijeće suda prvoga stupnja može odrediti zatvor u trajanju
od najviše tri mjeseca. Sud drugoga stupnja može na prijedlog vijeća suda prvoga
stupnja zatvor produžiti za još dva mjeseca. Protiv rješenja o određivanju
zatvora dopuštena je Žalba koja ne odgađa provedbu rješenja. O Žalbi protiv
rješenja suda drugoga stupnja o produljenju zatvora odlučuje Vrhovni sud
Republike Hrvatske.
(4) Rok za Žalbu iz prethodnog stavka je tri dana. Sud koji
odlučuje o Žalbi dužan je odluku donijeti u roku od tri dana.
(5) Stečajno vijeće može dužniku ispunjavanje dužnosti iz
članka 106. ovoga Zakona uvjetovati izricanjem novčane kazne. Pojedinačno
izrečena novčana kazna ne može biti veća od 10.000,00 kuna. Na izricanje i
provedbu novčane kazne na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovršnog
postupka o ovrsi radi ostvarenja radnje koju može obaviti samo dužnik.
(6) Dužniku koji ne ispunjava svoje dužnosti iz članka 106.
ovoga Zakona stečajno vijeće može, neovisno o odredbi stavka 5. ovoga članka,
izreći novčanu kaznu od 50.000,00 kuna.
(7) Ministar pravosuđa u roku od šest mjeseci od dana stupanja
na snagu ovoga Zakona donijet će pravilnik kojim će se urediti način izvršavanja
kazni zatvora određenih prema prethodnim stavcima ovoga članka.
Uzdržavanje iz stečajne
mase
Članak 108.
(1) Vjerovnici na ročištu odlučuju hoće li se i u kome obujmu
dužniku pojedincu i njegovoj obitelji davati uzdržavanje iz stečajne mase.
(2) Do odluke vjerovnika stečajni upravitelj može, uz
suglasnost odbora vjerovnika, odnosno stečajnoga vijeća ako taj odbor nije
osnovan, odrediti dužniku nužno uzdržavanje. Na isti se način uzdržavanje jamči
i osobama koje je on dužan uzdržavati po zakonu, u skladu s odredbama
obiteljskoga prava.
Zastupnici po zakonu.
Zaposlenici
Članak 109.
(1) Ako je dužnik pravna osoba, odredbe članka 106. i 107.
ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na članove njegove uprave ili
nadzornoga odbora te na osobno odgovorne članove dužnika, koji imaju ovlasti za
zastupanje. Odredbe članka 106. stavka 1. i članka 107. ovoga Zakona na
odgovarajući se način primjenjuju i na osobe koje su svojstvo pravne osobe
izgubile tijekom zadnje dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje
stečajnoga postupka. Odredbe članka 108. ovoga Zakona na odgovarajući se način
primjenjuju na osobno odgovorne članove dužnika koji imaju ovlast za zastupanje.
(2) Odredba članka 106. stavka 1. ovoga Zakona na odgovarajući
se način primjenjuje na zaposlenike i bivše zaposlenike dužnika, osim onih koji
su to svojstvo izgubili prije više od dvije godine prije podnošenja prijedloga
za otvaranje stečajnoga postupka.
2. ISPUNJENJE PRAVNIH
POSLOVA
Pravo stečajnoga
upravitelja na izbor
Članak 110.
(1) Ako dužnik i njegov suugovaratelj u vrijeme otvaranja
stečajnoga postupka nisu ili nisu u potpunosti ispunili neki dvostranoobvezni
ugovor, stečajni upravitelj može umjesto dužnika ispuniti ugovor i tražiti
ispunjenje od druge strane.
(2) Ako upravitelj odbije ispunjenje, druga strana svoje
tražbine zbog neispunjenja može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik. Ako
druga strana pozove stečajnoga upravitelja da se izjasni o svom pravu na izbor,
stečajni upravitelj je dužan u roku od osam dana preporučenom pošiljkom
obavijestiti tu stranu o tome namjerava li zatražiti ispunjenje ugovora. Ako
tako ne postupi, stečajni upravitelj neće moći tražiti ispunjenje.
Fiksni poslovi.
Financijski poslovi s određenim rokom
Članak 111.
(1) Ako je isporuka robe koja ima neku tržišnu ili burzovnu
cijenu ugovorena za neko fiksno određeno vrijeme ili unutar nekog fiksnog roka,
a to vrijeme ili istek roka nastupi tek nakon otvaranja stečajnoga postupka,
druga strana ne može tražiti ispunjenje, već samo naknadu zbog neispunjenja
fiksnih poslova.
(2) Ako je za financijske usluge koje imaju tržišnu i burzovnu
vrijednost ugovoreno određeno vrijeme ili rok, a to vrijeme ili istek toga roka
nastupi nakon otvaranja stečajnoga postupka, druga strana ne može tražiti
ispunjenje, već samo naknadu zbog neispunjenja.
(3) Financijskim se uslugama iz stavka 2. ovoga članka osobito
smatraju:
1. isporuka plemenitih kovina,
2. predaja vrijednosnih papira ili sličnih prava, ako stjecanje
udjela u nekom trgovačkom društvu nije učinjeno s namjerom uspostavljanja trajne
veze s tim društvom,
3. novčane činidbe koje se ispunjavaju u stranoj valuti ili u
nekoj obračunskoj jedinici,
4. novčane činidbe čija visina je izravno ili neizravno
određena tečajem strane valute ili obračunske jedinice, kamatnom stopom tražbine
ili cijenom drugih dobara ili usluga,
5. opcije i druga prava na isporuke ili novčane činidbe u
smislu odredaba točke 1. do 4. ovoga stavka.
(4) Ako su poslovi o financijskim uslugama obuhvaćeni jednim
okvirnim ugovorom kojim je predviđeno, da u slučaju povrede ugovornih odredaba,
može prestati samo sporazumno, svi će se ti poslovi smatrati jednim dvostrano
obveznim ugovorom u smislu odredaba ovoga članka i članka 110. ovoga Zakona.
(5) Naknada zbog neispunjenja prema odredbama prethodnih
stavaka ovoga članka sastoji se u razlici između ugovorene cijene i tržišne ili
burzovne cijene, koja drugoga radnoga dana nakon otvaranja stečajnoga postupka u
mjestu ispunjenja vrijedi za ugovore s ugovorenim vremenom ispunjenja. Druga
strana svoju tražbinu na takvu naknadu može ostvarivati samo kao stečajni
vjerovnik.
Djeljive činidbe
Članak 112.
Ako je dugovana činidba djeljiva, te ako je druga strana svoju
činidbu u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka djelomično već ispunila, ona će
svoju tražbinu na protučinidbu koja odgovara njenoj djelomično ispunjenoj
činidbi moći ostvarivati kao stečajni vjerovnik, čak i ako stečajni upravitelj
zatraži ispunjenje preostaloga dijela činidbe. Druga strana nema pravo zbog
neispunjenja svoje tražbine na protučinidbu iz stečajne mase tražiti povrat
onoga što je djelomičnim ispunjenjem njene činidbe prije otvaranja stečajnoga
postupka prešlo u imovinu dužnika.
Predbilježba
Članak 113.
(1) Ako je u zemljišnu knjigu upisana predbiljižba radi
osiguranja zahtjeva za stjecanje ili ukidanje prava na nekoj dužnikovoj
nekretnini ili na nekom pravu upisanom u korist dužnika ili radi osiguranja
zahtjeva za promjenu sadržaja ili reda toga prava, vjerovnik svoju tražbinu može
namiriti kao vjerovnik stečajne mase. Isto vrijedi i ako je dužnik preuzeo
daljnje obveze prema vjerovniku pa ih u cijelosti ili djelomično nije ispunio.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način
primjenjuje i na predbilježbe upisane u upisnik brodova, upisnik brodova u
izgradnji ili upisnik zrakoplova.
Pridržaj prava
vlasništva
Članak 114.
(1) Ako je dužnik prije otvaranja stečajnoga postupka pokretnu
stvar prodao uz pridržaj prava vlasništva i kupcu stvar predao u posjed, kupac
može zatražiti ispunjenje ugovora o prodaji. Isto vrijedi i ako je dužnik
preuzeo daljnje obveze prema kupcu te ih u cijelosti ili djelomično nije
ispunio.
(2) Ako je prije otvaranja stečajnoga postupka dužnik pokretnu
stvar kupio uz pridržaj prava vlasništva i stvar od prodavatelja dobio u posjed,
stečajni upravitelj ima pravo na izbor u skladu s odredbama članka 110. ovoga
Zakona.
Najamni i zakupni
odnosi
Članak 115.
(1) Najam i zakup nekretnina ili prostorija ne prestaje
otvaranjem stečajnoga postupka.
(2) Prava koja se odnose na vrijeme prije otvaranja stečajnoga
postupka druga strana može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik.
Dužnik kao najmoprimac
i zakupac
Članak 116.
(1) Najam ili zakup nekretnine ili prostorije u koju je dužnik
ušao kao najmoprimac ili zakupoprimac, stečajni upravitelj može otkazati bez
obzira na dogovoreno trajanje ugovora, pridržavajući se zakonskoga otkaznoga
roka. Ako upravitelj izjavi otkaz, druga strana može kao stečajni vjerovnik
zahtijevati naknadu štete nastaleprijevremenim prestankom ugovornoga odnosa.
(2) Ako dužnik u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka još
uvijek nije preuzeo nekretninu ili prostoriju, upravitelj i druga strana mogu
odustati od ugovora. Ako upravitelj odustane, druga strana može kao stečajni
vjerovnik zahtijevati naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornoga
odnosa. Svaka strana je dužna u roku od petnaest dana obavijestiti drugu stranu
o tome namjerava li odustati od ugovora. Ako to ne učini, gubi pravo na
odustanak.
Dužnik kao najmodavac
ili zakupodavac
Članak 117.
(1) Ako je dužnik kao najmodavac ili zakupodavac nekretnine ili
prostorije prije otvaranja stečajnoga postupka raspolagao tražbinama iz
najamnoga i zakupnoga odnosa za neko kasnije vrijeme, ta je raspoložba
djelotvorna samo u mjeri u kojoj se odnosi na najamninu, odnosno zakupninu za
kalendarski mjesec koji teče u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka. Ako je
otvaranje stečajnoga postupka uslijedilo nakon petnaestoga dana u mjesecu,
raspoložba proizvodi pravni učinak i za slijedeći kalendarski mjesec.
(2) Raspoložba iz stavka 1. ovoga članka osobito se odnosi na
naplatu najamnine ili zakupnine. Raspoložba na temelju prisilne ovrhe
izjednačena je s ugovornom raspoložbom.
(3) Najmoprimac ili zakupoprimac može prebiti svoju tražbinu
prema dužniku s tražbinama dužnika iz najamnoga ili zakupnoga odnosa u smislu
odredbe stavka 1. ovoga članka. Odredba ovoga stavka ne utječe na primjenu
odredaba članka 104. i 105. točke 2. do 4., ovoga Zakona.
Otuđenje predmeta najma
ili zakupa
Članak 118.
Treći kojemu je stečajni upravitelj otuđio nekretninu ili
prostorije koje je dužnik iznajmio ili zakupio i koji stoga stupi umjesto
dužnika u najamni ili zakupni odnos, može otkazati taj odnos u zakonskom
otkaznom roku.
Zabrana otkazivanja
Članak 119.
Ako je dužnik najmoprimac ili zakupoprimac, druga ugovorna
strana ne može otkazati ugovor o najmu ili zakupu nakon podnošenja prijedloga za
otvaranje stečajnoga postupka:
1. zbog zakašnjenja s plaćanjem najamnine ili zakupnine do
kojega je došlo prije otvaranja stečajnoga postupka,
2. zbog pogoršanja dužnikova imovnoga stanja.
Ugovori o radu
Članak 120.
(1) Otvaranjem stečajnoga postupka ugovori o radu ili službi
sklopljeni s dužnikom kao poslodavcem ne prestaju.
(2) Otvaranje stečajnoga postupka je poseban opravdani razlog
za otkaz ugovora o radu.
(3) Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj u
ime dužnika poslodavca i zaposlenik mogu otkazati ugovor o radu, bez obzira na
dogovoreno trajanje ugovora ili dogovoreno isključenje prava na redoviti otkaz
te bez obzira na zakonske ili ugovorene odredbe o zaštiti zaposlenika. Otkazni
rok iznosi mjesec dana, ako zakonom nije predviđen kraći rok. Ako otkaz izjavi
stečajni upravitelj, druga strana može kao stečajni vjerovnik zahtijevati
naknadu štete zbog prijevremenoga prestanka radnoga odnosa.
(4) Ako zaposlenik smatra da otkaz njegova radnoga odnosa nije
pravno valjan, može tražiti zaštitu svojih prava u skladu s odredbama Zakona o
radu.
(5) Stečajni upravitelj može, na temelju odobrenja stečajnoga
suca, sklopiti nove ugovore o radu na određeno vrijeme radi dovršenja započetih
poslova i otklanjanja moguće štete.
(6) Plaće i ostala primanja iz radnoga odnosa određuje stečajni
upravitelj, na temelju odobrenja stečajnoga suca, u skladu sa zakonom i
kolektivnim ugovorom.
(7) Plaće i ostala primanja iz radnog odnosa na koja je pravo
nastalo nakon otvaranja stečajnoga postupka namiruju se kao obveze stečajne
mase.
Prestanak prava
zaposlenika na suodlučivanje
Članak 121.
Otvaranjem stečajnoga postupka prestaju prava zaposlenika na
suodlučivanje. Sporazumi sa zaposleničkim vijećem ne obvezuju stečajnoga
upravitelja.
Prestanak naloga i
ugovora o obavljanju poslova
Članak 122.
(1) Nalog dužnika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u
stečajnu masu prestaje otvaranjem stečajnoga postupka.
(2) Ako nalogoprimac, koji bez svoje krivnje nije saznao za
otvaranje stečajnoga postupka, nastavi s obavljenjem posla, smatrat će se da je
nalog i dalje na snazi. Tražbine nalogoprimca u svezi s takvim nastavljenim
obavljanjem posla namiruju se kao tražbine stečajnoga vjerovnika.
(3) Nalogoprimac je dužan radi otklanjanja štete nastaviti s
obavljanjem posla i nakon otvaranja stečajnoga postupka sve dok stečajni
upravitelj ne preuzme obavljanje posla. Tražbine nalogoprimca u svezi s takvim
nastavljenim obavljanjem posla namiruju se kao tražbine vjerovnika stečajne
mase.
Ponude
Članak 123.
Ponude učinjene dužniku ili ponude koje je učinio dužnik
prestaju vrijediti na dan otvaranja stečajnoga postupka ako do toga dana nisu
prihvaćene.
Prestanak ugovora o
obavljanju poslova
Članak 124.
Na ugovore o radu, ugovore o službi, ili ugovore o djelu kojima
se netko obvezao da će za dužnika obavljati određene poslove na odgovarajući se
način primjenjuju odredbe članka 122. ovoga Zakona.
Prestanak punomoći
Članak 125.
(1) Punomoć dužnika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u
stečajnu masu, prestaje otvaranjem stečajnoga postupka.
(2) Odredbe članka 122. ovoga Zakona primjenjuju se na
odgovarajući način i na punomoć.
Ništavost ugovornih
odredaba
Članak 126.
Ugovorne odredbe kojima se unaprijed isključuje ili ograničava
primjena odredaba ovoga Zakona bez pravnoga su učinka.
3. POBIJANJE PRAVNIH
RADNJI STEČAJNOGA DUŽNIKA
Opća odredba
Članak 127.
(1) Pravne radnje poduzete prije otvaranja stečajnoga postupka
kojima se remeti ujednačeno namirenje vjerovnika (oštećenje vjerovnika), odnosno
kojima se pojedini vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje
vjerovnika), stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika i stečajni vjerovnici
mogu pobijati u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Propuštanje je izjednačeno s pravnom radnjom.
Kongruentno namirenje
Članak 128.
(1) Pravna radnja, poduzeta u posljednja tri mjeseca prije
podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, kojom se jednom
stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje na način i u
vrijeme u skladu sa sadržajem njegova prava (kongruentno namirenje), može se
pobijati ako je u vrijeme kad je poduzeta dužnik bio nesposoban za plaćanje i
ako je vjerovnik u to vrijeme znao za tu nesposobnost.
(2) Pobojna je i pravna radnja kojom se jednom stečajnom
vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje u skladu sa sadržajem
njegova prava, ako je poduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje
stečajnoga postupka i ako je vjerovnik u vrijeme njenog poduzimanja znao za
nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
(3) Smatrat će se da je vjerovnik znao za nesposobnost za
plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako je znao za
okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da postoji nesposobnost za
plaćanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
(4) Za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme
poduzimanja radnje pretpostavlja se da je znala za nesposobnost za plaćanje ili
prijedlog za otvaranje postupka.
Inkongruentno namirenje
Članak 129.
(1) Pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili
omogućava osiguranje ili namirenje, koje on nije imao pravo zahtijevati ili nije
imao pravo zahtijevati na taj način ili u to vrijeme, može se pobijati:
1. ako je poduzeta u posljednjem mjesecu prije podnošenja
prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga, ili
2. ako je poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije
podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a dužnik je u to vrijeme
bio nesposoban za plaćanje, ili
3. ako je radnja poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca
prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a vjerovnik je u
vrijeme njena poduzimanja znao da se njome oštećuju stečajni vjerovnici.
(2) Smatrat će se da je vjerovnik znao da se radnjom oštećuju
vjerovnici ako je znao za okolnosti na temelju kojih se nužno moralo zaključiti
da se njome vjerovnici oštećuju. Za osobu koja je s dužnikom bila bliska u
vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja se da je znala za oštećenje stečajnih
vjerovnika.
Pravne radnje kojima se
vjerovnici izravno oštećuju
Članak 130.
(1) Pravni posao dužnika kojim se stečajni vjerovnici izravno
oštećuju može se pobijati:
1. ako je poduzet tijekom posljednja tri mjeseca prije
podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, ako je u vrijeme njegova
poduzimanja dužnik bio nesposoban za plaćanje i ako je druga strana u to vrijeme
znala za tu nesposobnost, ili
2. ako je poduzet nakon podnošenja prijedloga za otvaranje
stečajnoga postupka, a druga je strana u vrijeme pravnoga posla znala ili morala
znati za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga
postupka.
(2) S pravnim poslom kojim se stečajni vjerovnici izravno
oštećuju izjednačena je pravna radnja dužnika kojom dužnik gubi neko od svojih
prava ili zbog koje pravo više ne može ostvarivati, ili radnja na temelju koje
se protiv dužnika može održati na snazi ili ostvariti neki imovinsko-pravni
zahtjev.
(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka na
odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 128. stavka 3. i 4. ovoga
Zakona.
Namjerno oštećenje
Članak 131.
(1) Pravna radnja koju je dužnik poduzeo u posljednjih deset
deset godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili
nakon toga s namjerom da ošteti svoje vjerovnike, može se pobijati ako je druga
strana u vrijeme poduzimanja radnje znala za namjeru dužnika. Znanje za namjeru
se pretpostavlja ako je druga strana znala da dužniku prijeti nesposobnost za
plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici.
(2) Naplatni ugovor sklopljen između dužnika i njemu bliske
osobe može se pobijati ako se stečajni vjerovnici njime izravno oštećuju. Taj se
ugovor ne može pobijati ako je sklopljen ranije od dvije godine prije podnošenja
prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili ako druga strana dokaže da joj u
vrijeme sklapanja ugovora nije bila poznata namjera dužnika da ošteti
vjerovnike.
Pravne radnje bez
naknade ili uz neznatnu naknadu
Članak 132.
(1) Pravna radnja dužnika bez naknade ili uz neznatnu naknadu
može se pobijati, osim ako je poduzeta četiri godine prije podnošenja prijedloga
za otvaranje stečajnoga postupka.
(2) Ako se radi o uobičajenom prigodnom daru neznatne
vrijednosti, radnja se ne može pobijati.
Zajam kojim se
nadomještava kapital
Članak 133.
Pobojna je pravna radnja kojom se za tražbinu člana društva za
vraćanje zajma kojim se nadomještava kapital ili za neku njemu odgovarajuću
tražbinu:
1. daje osiguranje, i to ako je radnja poduzeta u posljednjih
pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili
nakon toga,
2. jamči namirenje, ako je radnja poduzeta u posljednjoj godini
prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga.
Tajno društvo
Članak 134.
(1) Pobojna je pravna radnja kojom je tajnom članu društva ulog
u potpunosti ili djelomično vraćen ili kojom mu je njegov udio u nastalom
gubitku u potpunosti ili djelomično oprošten, ako je sporazum na kojemu se
radnja temelji sklopljen u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za
otvaranje stečajnoga postupka nad trgovačkim društvom ili nakon toga. Isto
vrijedi i ako se u svezi sa sporazumom tajno društvo likvidira.
(2) Pravna radnja iz stavka 1. ovoga članka ne može se pobijati
ako je razlog za otvaranje stečajnoga postupka nastao tek nakon sporazuma.
Isplata mjeničnih i
čekovnih obveza
Članak 135.
(1) Od primatelja se u slučaju kongruentnog namirenja ne može
tražiti vraćanje onoga što mu je dužnik isplatio na temelju mjenice, ako bi
prema mjeničnom pravu primatelj u slučaju odbijanja primanja plaćanja izgubio
mjenični zahtjev prema drugim mjeničnim obveznicima.
(2) Isplaćeni mjenični iznos mora podmiriti posljednji regresni
obveznik, ili, ako je on mjenicu prodao za račun treće osobe, ta treća osoba,
ako su posljednji regresni obveznik ili treća osoba u vrijeme kada je mjenicu
prodala ili dala prodati, znali za dužnikovu nesposobnost za plaćanje ili za
prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka. Odredbe članka 128. stavka 3. i 4.
ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način.
(3) Stavak 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način
primjenjuju na isplate dužnika na temelju čekova.
Bliske osobe
Članak 136.
(1) Bliskim osobama dužnika pojedinca u smislu ovoga Zakona
smatraju se:
1. bračni drug dužnika, čak i ako je brak sklopljen tek nakon
pravne radnje ili ako je prestao u posljednjoj godini prije poduzimanja radnje,
2. srodnici dužnika ili bračnog druga iz točke 1. ovoga stavka
u ravnoj liniji te braća i sestre, odnosno polubraća i polusestre dužnika ili
bračnog druga iz točke 1. ovoga stavka, kao i bračni drugovi tih osoba,
3. osobe koje Žive u domaćinstvu s dužnikom ili su u
posljednjoj godini koja je prethodila radnji Živjele u domaćinstvu s dužnikom.
(2) Bliskim osobama dužnika pravne osobe u smislu ovoga Zakona
smatraju se:
1. članovi upravnih i nadzornih tijela i osobno odgovorni
članovi dužnika kao i osobe koje u kapitalu dužnika sudjeluju s više od jedne
četvrtine,
2. osoba ili društvo koji zbog svoje položajno-pravne ili
radno-ugovorne veze s dužnikom imaju priliku biti upoznati s gospodarskim
položajem dužnika,
3. osoba koja stoji u osobnoj vezi opisanoj u stavku 1. ovoga
članka s jednom od osoba navedenom pod točkom 1. ili 2. ovoga stavka, osim ako
su osobe naznačene pod točkom 1. ili 2. ovoga stavka zakonom obvezane na čuvanje
tajne o poslovima dužnika.
Izračunavanje rokova
prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka
Članak 137.
(1) Rokovi određeni u odredbama članka 128. do 136. ovoga
Zakona računaju se od početka dana u mjesecu koji brojem odgovara danu kojega je
prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka zaprimljen u sudu. Ako taj dan s tim
brojem ne postoji, rok se računa od početka sljedećega dana.
(2) Ako je podneseno više prijedloga za otvaranje postupka,
mjerodavan je prvi dopušteni i obrazloženi prijedlog, pa i ako je postupak
otvoren u povodu nekoga kasnijega prijedloga. Pravomoćno odbijen prijedlog uzima
se u obzir jedino ako je odbijen zbog nedostatnosti stečajne mase.
Vrijeme poduzimanja
pravne radnje
Članak 138.
(1) Smatra se da je pravna radnja poduzeta u vrijeme kada
nastupe njeni pravni učinci.
(2) Ako je za pravovaljanost nekoga pravnoga posla potreban
upis u zemljišnu knjigu, upisnik brodova, brodova u izgradnji ili zrakoplova,
smatrat će se da je pravni posao poduzet čim budu ispunjene ostale pretpostavke
za njegovu valjanost, izjava volje o upisu postane obvezujuća za dužnika i druga
strana podnese zahtjev za upis pravne promjene.
(3) Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način
primjenjuje i na zahtjev za upis predbilježbe radi osiguranja prava na pravnu
promjenu.
(4) Ako je pravna radnja s uvjetom ili rokom, mjerodavno je
vrijeme njena poduzimanja, a ne vrijeme nastupa uvjeta ili isteka roka.
Ovršna isprava
Članak 139.
Može se pobijati i pravna radnja za koju je dobivena ovršna
isprava i radnja koja je poduzeta u postupku prisilne ovrhe.
Gotovinski posao
Članak 140.
Ako je dužnik za svoju činidbu primio protučinidbu jednake
vrijednosti koja je izravno ušla u njegovu imovinu, pravna radnja u povodu koje
je činidba izvršena može se pobijati samo uz uvjete iz članka 131. ovoga Zakona.
Pravna sredstva i
pravne posljedice pobijanja
Članak 141.
(1) Pravne radnje stečajnoga dužnika ovlašteni su pobijati
stečajni vjerovnici te stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika.
(2) Tužba za pobijanje pravnih radnji može se podnijeti u roku
od dvije godine od otvaranja stečajnoga postupka, a najkasnije do zaključenja
stečajnoga postupka.
(3) Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se protiv osobe
prema kojoj je pobijana radnja poduzeta te protiv dužnika ako on nije tužitelj.
(4) Stečajni upravitelj može podnijeti tužbu za pobijanje
pravnih radnji samo na temelju odobrenja stečajnoga suca.
(5) Ako se zahtjev za pobijanje pravne radnje prihvati,
pobijena pravna radnja je bez učinka prema stečajnoj masi i protivna je strana
dužna vratiti u stečajnu masu sve imovinske koristi stečene na osnovi pobijene
radnje.
(6) Primatelj činidbe bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora
vratiti ono što je primio samo ako je time obogaćen, osim ako je znao ili je
morao znati da se takvom činidbom oštećuje vjerovnike.
(7) Pravne radnje dužnika mogu se pobijati i isticanjem
prigovora u parnici bez vremenskoga ograničenja iz stavka 2. ovoga članka.
Prava protivnika
pobijanja
Članak 142.
(1) Ako protivnik pobijanja vrati natrag ono što je primio,
njegova tražbina ponovno oživljuje.
(2) Protivnik pobijanja ima pravo tražiti da mu se njegova
protučinidba vrati iz stečajne mase ako se iz te mase još može izdvojiti ili ako
je masa obogaćena vrijednošću činidbe. Inače protivnik pobijanja može svoje
pravo na povrat protučinidbe ostvarivati kao stečajni vjerovnik.
Pobijanje protiv
pravnih sljednika
Članak 143.
(1) Pravna radnja može se pobijati i protiv nasljednika ili
drugog univerzalnog pravnoga sljednika protivnika pobijanja.
(2) Pravna radnja se može pobijati protiv ostalih pravnih
sljednika protivnika pobijanja:
1. ako je pravni sljednik u vrijeme stjecanja znao za okolnosti
na kojima se zasniva pobojnost stjecanja njegova pravnog prednika,
2. ako je pravni sljednik u vrijeme stjecanja spadao u osobe
koje su dužniku bliske, osim ako dokaže da u to vrijeme nije znao za okolnosti
na kojima se zasniva pobojnost stjecanja njegova pravnog prednika,
3. ako je pravnom sljedniku ono što je stečeno ustupljeno bez
naknade ili uz neznatnu naknadu.
Pravne radnje nakon
otvaranja stečajnoga postupka
Članak 144.
(1) Pravna radnja poduzeta nakon otvaranja stečajnoga postupka
koja ostaje na snazi prema pravilima o zaštiti povjerenja u javne knjige, može
se pobijati po pravilima o pobijanju pravnih radnji poduzetih prije otvaranja
stečaja.
(2) Rok za tužbu iz članka 141. ovoga Zakona počinje teći od
nastupanja pravnih učinaka radnje.
GLAVA IV.
UPRAVLJANJE STEČAJNOM
MASOM I UNOVČENJE STEČAJNE MASE
1. OSIGURANJE STEČAJNE
MASE
Preuzimanje stečajne
mase
Članak 145.
(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj je
dužan cjelokupnu imovinu koja ulazi u stečajnu masu odmah uzeti u posjed i njome
upravljati.
(2) Stečajni upravitelj može na temelju ovršnoga otpravka
rješenja o otvaranju stečajnoga postupka zahtijevati od suda da naredi dužniku
predaju stvari i odrediti ovršne radnje kojima će se ta naredba prisilno
ostvariti. Uz nalog za predaju sud može po službenoj dužnosti odrediti i mjere
prisile protiv zastupnika koji po zakonu zastupa dužnika pravnu osobu ili
dužnika pojedinca iz članka 107. ovoga Zakona.
Računi dužnika
Članak 146.
(1) Danom otvaranja stečajnoga postupka gase se računi dužnika
i prestaju prava osoba koje su bile ovlaštene raspolagati imovinom dužnika na
tim računima.
(2) Stečajni upravitelj će otvoriti novi račun dužnika ili dva
računa ako dužnik ima deviznih sredstava i odrediti osobe koje će biti ovlaštene
raspolagati sredstvima na tim računima.
(3) Sredstva s ugašenih računa prenijet će se na nove račune.
Tvrtka dužnika
Članak 147.
Nakon otvaranja stečajnoga postupka uz tvrtku ili naziv dužnika
dodaje se oznaka "u stečaju" s naznakom novih brojeva računa preko kojih se
obavlja, odnosno nastavlja obavljanje poslovanja dužnika.
Novac i predmeti od
vrijednosti
Članak 148.
(1) Odbor vjerovnika može odrediti gdje će se i pod kojim
uvjetima novac, vrijednosni papiri ili dragocjenosti pohraniti ili uložiti. Ako
odbor vjerovnika nije osnovan ili ako još nije donio odluku, stečajno vijeće
može donijeti odgovarajuću odluku.
(2) Ako je odbor vjerovnika osnovan, stečajni upravitelj ima
pravo pohranjeni ili uloženi novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti
preuzeti samo ako priznanicu supotpiše i jedan od članova odbora vjerovnika.
Upute koje je stečajni upravitelj dao o uvjetima pohrane ili ulaganja obvezuju
samo ako ih supotpiše i jedan od članova odbora vjerovnika.
(3) Vjerovnici na ročištu mogu donijeti odluku kojom se uređuje
način pohrane ili ulaganja novca ili predmeta od vrijednosti.
(4) Ako stečajni upravitelj ne može dobiti supotpis kojega od
članova odbora vjerovnika u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, stečajni
sudac ga u slučaju potrebe može ovlastiti da sam preuzme pohranjeni ili uloženi
novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti.
Pečaćenje
Članak 149.
Stečajni upravitelj može radi osiguranja stvari koje ulaze u
stečajnu masu zatražiti da službena osoba suda ili javni bilježnik popiše i
zapečati dužnikove stvari. Zapisnik o stavljanju ili odstranjivanju pečata
stečajni upravitelj je dužan izložiti na uvid svim sudionicima u sudskoj
pisarnici.
Popis predmeta stečajne
mase
Članak 150.
(1) Stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis pojedinih
predmeta stečajne mase. Dužnik pojedinac i prijašnji zastupnici po zakonu
dužnika pravne osobe dužni su u tome surađivati sa stečajnim upraviteljem, ako
je to moguće bez štetnoga odugovlačenja.
(2) Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost.
Ako vrijednost ovisi o tome hoće li dužnikovo poduzeće nastaviti poslovanje ili
ne, potrebno je navesti obje vrijednosti. Ako je to potrebno, procjena pojedinih
dijelova imovine može se povjeriti vještacima.
Popis vjerovnika
Članak 151.
(1) Stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis svih
dužnikovih vjerovnika za koje je saznao iz knjiga i poslovne dokumentacije
dužnika, iz drugih podataka dužnika, prijava njihovih tražbina ili na koji drugi
način.
(2) U popisu se odvojeno vode vjerovnici s pravom odvojenoga
namirenja i stečajni vjerovnici razvrstani po pojedinim isplatnim redovima. Za
svakoga vjerovnika potrebno je navesti adresu kao i osnovu i iznos njegove
tražbine. Za razlučne vjerovnike potrebno je dodatno označiti i predmet na
kojemu postoji razlučno pravo i vjerojatnu visinu iznosa za koji vjerovnik neće
biti odvojeno namiren. Sastavljanje popisa vjerovnika stečajni upravitelj može,
po potrebi, povjeriti i vještacima.
(3) U popisu će se navesti koje su mogućnosti za prijeboj.
Potrebno je procijeniti i visinu obveza stečajne mase za slučaj uzastopnoga i
neprekinutoga unovčenja imovine dužnika.
Pregled imovine i
obveza
Članak 152.
(1) Stečajni upravitelj je dužan s obzirom na vrijeme otvaranja
stečajnoga postupka sastaviti sustavan pregled u kojemu će se navesti i
usporediti predmeti stečajne mase i dužnikove obveze i njihova procjena.
Procjena vrijednosti predmeta stečajne mase obavit će se prema odredbama članka
150. ovoga Zakona, a procjena vrijednosti obveza prema odredbama članka 151.
ovoga Zakona.
(2) Nakon sastavljanja pregleda imovine stečajni sud može na
prijedlog stečajnoga upravitelja ili kojega od vjerovnika, narediti dužniku da
se očituje o potpunosti pregleda imovine. U ovom će se slučaju na odgovarajući
način primijeniti odredbe članka 106. i 107. ovoga Zakona.
Izlaganje u sudskoj
pisarnici
Članak 153.
Popis predmeta stečajne mase, popis vjerovnika te pregled
imovine i obveza moraju se izložiti u sudskoj pisarnici najkasnije osam dana
prije izvještajnoga ročišta.
Trgovačko-pravno i
porezno-pravno polaganje računa
Članak 154.
(1) Trgovačko-pravne i porezno-pravne obveze dužnika da vodi
knjige i polaže račune ne mijenjaju se otvaranjem stečajnoga postupka. U odnosu
na stečajnu masu te dužnosti mora ispunjavati stečajni upravitelj.
(2) Otvaranjem stečajnoga postupka započinje nova poslovna
godina. Vrijeme do izvještajnoga ročišta ne uračunava se u zakonske rokove za
sastavljanje i objavljivanje završnoga računa.
(3) Postavljanje revizora završnoga računa u stečajnom postupku
uređuje se posebnim propisima, s time da revizora postavlja isključivo upisni
sud, na prijedlog upravitelja. Ako je za poslovnu godinu prije otvaranja
postupka već izabran revizor, otvaranje stečajnoga postupka ne utječe na pravnu
valjanost takvog postavljenja.
2. ODLUKA O UNOVČENJU
Izvještajno ročište
Članak 155.
(1) Na izvještajnom ročištu stečajni upravitelj je dužan
podnijeti izvješće o gospodarskom položaju dužnika i njegovim uzrocima. Posebno
treba istaknuti postoje li izgledi da se poslovanje poduzeća dužnika nastavi u
cijelosti ili djelomično i kakve bi učinke to moglo imati na namirenje
vjerovnika.
(2) Dužniku pojedincu i odboru vjerovnika omogućit će se da se
na izvještajnom ročištu izjasne o izvješću stečajnoga upravitelja. Na ročištu se
o izvješću mogu izjasniti i predstavnici gospodarske ili obrtničke komore.
Odluka o daljnjem
tijeku poslovanja stečajnoga dužnika
Članak 156.
(1) Vjerovnici na ročištu odlučuju o tome hoće li se poslovanje
dužnika obustaviti ili će se privremeno nastaviti i dalje. Vjerovnicisvoje
odluke mogu izmijeniti na kasnijim ročištima.
(2) Vjerovnici mogu odrediti način i uvjete unovčenja imovine
dužnika.
Obustava poslovanja
poduzeća prije odluke vjerovnika
Članak 157.
(1) Ako stečajni upravitelj smatra da poslovanje poduzeća treba
obustaviti prije izvještajnoga ročišta, dužan je pribaviti suglasnost odbora
vjerovnika, ako je on osnovan.
(2) Prije nego što odbor vjerovnika odluči o tome, ili, ako
odbor nije osnovan, prije nego što obustavi poslovanje poduzeća, stečajni
upravitelj je dužan o tome obavijestiti dužnika pojedinca. Stečajno vijeće će,
na prijedlog dužnika pojedinca i nakon što sasluša stečajnoga upravitelja,
zabraniti obustavljanje poslovanja poduzeća ako se to bez bitnoga smanjenja
stečajne mase može odgoditi do izvještajnoga ročišta.
Unovčenje stečajne mase
Članak 158.
(1) Nakon izvještajnoga ročišta stečajni upravitelj je dužan
bez odgode unovčiti imovinu koja ulazi u stečajnu masu, ako to nije u
suprotnosti s odlukom vjerovnika.
(2) Prigodom unovčenja dijelova imovine stečajne mase stečajni
upravitelj je dužan držati se odluka vjerovnika i odbora vjerovnika.
(3) Stečajni upravitelj može predložiti sudu da unovčenje
određenih dijelova imovine koja ulazi u stečajnu masu odredi i provede po
pravilima koja vrijede za sudsku ovrhu radi naplate novčane tražbine.
Pravne radnje od
posebne važnosti
Članak 159.
(1) Stečajni upravitelj dužan je pribaviti suglasnost odbora
vjerovnika za pravne radnje koje su od posebne važnosti za stečajni postupak.
Ako odbor vjerovnika nije osnovan, suglasnost daju vjerovnici.
(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka potrebna je osobito:
1. ako se namjerava otuđiti poduzeće ili neki pogon, robno
skladište u cjelini, nekretnina, udio dužnika u nekom drugom poduzeću koje treba
služiti uspostavljanju trajne veze s tim poduzećem, ili pravo na povremena
primanja,
2. ako se namjerava uzeti zajam, kojim bi stečajna masa bila
znatno opterećena,
3. ako se namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica znatne
vrijednosti predmeta spora, ako se preuzimanje takve parnice namjerava odbiti
ili se radi rješavanja ili izbjegavanja takve parnice namjerava sklopiti nagodba
ili ugovor o izbranom sudu.
Privremena zabrana
pravne radnje
Članak 160.
U slučajevima iz članka 159. ovoga Zakona stečajni upravitelj
će prije donošenja odluke odbora vjerovnika ili vjerovnika obavijestiti dužnika
pojedinca, ako je to moguće bez štetnoga odugovlačenja. Ako vjerovnici nisu još
dali svoju suglasnost, stečajno vijeće može, na prijedlog dužnika ili većine
vjerovnika iz članka 57. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, nakon što sasluša
stečajnoga upravitelja, privremeno zabraniti poduzimanje pravne radnje, te
zakazati ročište vjerovnika, na kojem će se odlučiti o poduzimanju te pravne
radnje.
Otuđenje poduzeća ili
pogona osobama s posebnim interesom
Članak 161.
(1) Poduzeće ili pogon smiju se otuđiti samo uz suglasnost
vjerovnika, ako stjecatelj ili osoba koja ima udjela u njegovu kapitalu u visini
od najmanje jedne petine:
1. spada u krug osoba koje su dužniku bliske,
2. spada u vjerovnike s pravom odvojenoga namirenja ili
stečajne vjerovnike, koji nisu nižega isplatnoga reda, a čija razlučna prava i
tražbine po procjeni stečajnoga suda zajedno dosežu petinu svote koja se dobije
zbrajanjem vrijednosti svih razlučnih prava i iznosa tražbina svih stečajnih
vjerovnika, koji nisu nižega isplatnoga reda.
(2) Smatrat će se da osoba ima udio u stjecatelju u smislu
stavka 1. ovoga članka i ako u stjecatelju sudjeluje društvo, ili trgovac
pojedinac koji ovisi o toj osobi, ili treća osoba za račun te osobe ili ovisnoga
društva ili trgovca pojedinca.
Otuđenje poduzeća ili
pogona ispod vrijednosti
Članak 162.
(1) Na prijedlog dužnika ili većine vjerovnika opisane člankom
57. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona, te nakon saslušanja stečajnoga
upravitelja, stečajno vijeće može odlučiti da se namjeravano otuđenje poduzeća
ili pogona može provesti samo uz suglasnost vjerovnika, ako predlagatelj učini
vjerojatnim da bi otuđenje u korist nekoga drugoga stjecatelja za stečajnu masu
bilo povoljnije.
(2) Ako je predlagatelj uslijed podnošenja prijedloga imao
troškove, može zatražiti da mu se oni naknade iz stečajne mase čim stečajno
vijeće donese rješenje iz stavka 1. ovoga članka.
Pravna valjanost pravne
radnje
Članak 163.
(1) Otuđenje imovine dužnika protivno odredbama članaka 159. do
162. ovoga Zakona ne utječe na valjanost radnje stečajnoga upravitelja.
(2) Pravne radnje koje je stečajni upravitelj poduzeo u ime
stečajnoga dužnika mogu se pobijati po općim pravilima za pobijanje pravnih
radnji, odnosno pravnih poslova.
2A. PRODAJA
IMOVINE DUŽNIKA KAO CJELINE
Odluka o prodaji
Članak 163.a
(1) Vjerovnici
mogu na izvještajnom ročištu ili na kojoj kasnijoj sjednici skupštine
vjerovnika, na temelju izvještaja stečajnoga upravitelja, odnosno nalaza i
mišljenja vještaka, odlučiti da se umjesto unovčenja pojedinih dijelova imovine
dužnika odredi prodaja imovine dužnika kao cjeline (odluka o
prodaji).
(2) U odluci iz
stavka 1. ovoga članka vjerovnici će odrediti uvjete i način prodaje imovine
dužnika kao cjeline.
(3) Odluka o
prodaji valjano je donesena ako je za nju glasovala većina vjerovnika i ako
zbroj tražbina vjerovnika koji su tako glasovali dvostruko premašuje zbroj
tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prodaje, ne računajući razlučne
vjerovnike.
(4) Odluka
vjerovnika iz stavka 1. ovoga članka izložit će se u pisarnici suda i objaviti u
»Narodnim novinama«. Svaki stečajni i razlučni vjerovnik ima pravo podnijeti
prigovor protiv te odluke u roku od petnaest dana od dana njezine objave u
»Narodnim novinama«.
(5) Odluku
vjerovnika iz stavka 1. ovoga članka stečajno će vijeće, nakon isteka roka za
podnošenje prigovora iz stavka 4. ovoga članka, potvrditi rješenjem ako ocijeni
da se prodajom vjerovnici ne dovode u nepovoljniji polo‚aj glede namirenja od
onoga u kojemu bi bili kad bi se imovina dužnika unovčila po pojedinim
dijelovima. Prigodom donošenja toga rješenja stečajno će vijeće uzeti u obzir i
moguće prigovore vjerovnika iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Pravo na
posebnu žalbu protiv rješenja o potvrđivanju odluke vjerovnika iz stavka 3.
ovoga članka imaju vjerovnici koji su podnijeli prigovor protiv te odluke
(stavak 4.). Pravo na posebnu žalbu protiv odluke o uskrati potvrde odluke
vjerovnika iz stavka 1. ovoga članka ima svaki vjerovnik koji se ima pravo
namiriti iz stečajne mase.
(7)
Drugostupanjski sud dužan je o žalbi odlučiti u roku od petnaest
dana.
(8) Danom
pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji prekidaju se svi
postupci koje prema odredbama ovoga Zakona nastavlja kupac u svoje ime i za svoj
račun.
Sklapanje ugovora o prodaji
Članak 163.b
(1) Na temelju
odluke vjerovnika iz članka 163.a stavka 1. ovoga Zakona i pravomoćnoga rješenja
stečajnoga vijeća iz članka 163.a stavka 5. ovoga Zakona stečajni će upravitelj
objaviti u »Narodnim novinama« i u dnevnom tisku prodaju imovine stečajnoga
dužnika kao cjeline, uz naznaku uvjeta i načina prodaje prema odluci o prodaji
iz članka 163.a stavka 2. ovoga Zakona. U oglasu će se naznačiti gdje će se moći
obaviti uvid u popis imovine stečajnoga dužnika i popis razlučnih prava te kako
će se i kada moći pregledati ta imovina, odnosno dokazi o tome da ona pripada
dužniku. U oglasu će se isto tako naznačiti gdje će se, kako i kada moći obaviti
uvid u poslovne knjige i dokumentaciju stečajnoga dužnika.
(2) Popis
razlučnih prava iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća liste razlučnih prava koja su
upisana u zemljišnim i drugim javnim knjigama, prijavljenih razlučnih prava te
neprijavljenih razlučnih prava za koja je stečajni upravitelj utvrdio da
postoje.
(3)
Zainteresirana osoba može tražiti da joj se, na njezin trošak, umnože popisi iz
stavka 1. ovoga članka.
(4) Ugovor o
prodaji sklapa s kupcem u ime i za račun stečajnoga dužnika stečajni
upravitelj.
(5) Ugovorom o
prodaji odredit će se osobito ostaju li i koji dijelovi imovine stečajnoga
dužnika na kojima postoje razlučna prava u stečajnoj masi te preuzima li kupac
zaposlenike stečajnoga dužnika i uz koje uvjete. Prigodom utvrđivanja prodajne
cijene uzet će se u obzir i okolnost jesu li dijelovi imovine koji se preuzimaju
opterećeni razlučnim pravima i drugim teretima (članak 163.f).
(6) Ako se
kupovna cijena ne isplaćuje odmah po sklapanju ugovora o prodaji, ona se mora
isplatiti najkasnije u roku od šest mjeseci, ali je u tom slučaju kupac dužan
dati odgovarajuće osiguranje. Stečajni sudac može odobriti kupcu da u stečajnu
masu ne uplati onaj dio kupovne cijene koji odgovara predvidivom iznosu koji bi
kupac dobio kao stečajni vjerovnik u stečajnom postupku.
(7) U kupovnu
cijenu uračunat će se i vrijednost razlučnih prava kojima je opterećena imovina
koju kupac preuzima. Prigodom utvrđivanja vrijednosti tih prava uzet će se u
obzir i pretpostavljena cijena po kojoj bi stvar ili pravo na kojima postoji
razlučno pravo mogli biti unovčeni u stečajnom postupku.
(8) Na prodaju
imovine dužnika kao cjeline na odgovarajući se način primjenjuju pravila o
učincima prodaje u ovrsi radi naplate novčane tražbine.
Potvrđivanje ugovora o prodaji
Članak 163.c
(1) Ugovor o
prodaji stečajno vijeće potvrđuje rješenjem, protiv kojega svaki stečajni i
razlučni vjerovnik ima pravo na posebnu žalbu.
(2) Svaki
stečajni i razlučni vjerovnik imaju pravo na posebnu žalbu i protiv rješenja
kojim stečajno vijeće nije odobrilo ugovor o prodaji.
(3)
Drugostupanjski sud dužan je o žalbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučiti u
roku od petnaest dana.
Opća predmnjeva o predmetu prodaje
Članak 163.d
Predmet ugovora
o prodaji jesu sve stvari i prava stečajnoga dužnika koja ulaze u stečajnu masu,
osim ako daljnjim odredbama ovoga odjeljka ili ugovora o prodaji nije drukčije
izrijekom određeno.
Izlučna prava
Članak 163.e
(1) Ako se stvar
koja nije upisana u zemljišne ili javne knjige nalazi u vrijeme prodaje u
posjedu dužnika, danom pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji
kupac postaje njezinim vlasnikom u skladu s pravilima o stjecanju vlasništva
stvari kupnjom u ovršnom postupku iako u odnosu na nju treći imaju izlučno
pravo.
(2) Danom
pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji kupac postaje nositeljem
tražbina i drugih prava stečajnoga dužnika koja nisu upisana u zemljišne i
druge javne knjige u skladu s općim pravilima o stjecanju prava od osoba koje
nisu njihovim nositeljima iako na njima treći imaju izlučna prava.
(3) U
slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka izlučni vjerovnik ima prava iz članka
80. stavka 3. ovoga Zakona.
Razlučna prava
Članak 163.f
(1) Ugovorom o
prodaji kupac preuzima imovinu stečajnoga dužnika koja je kao njegova upisana u
zemljišnim ili drugim javnim knjigama zajedno s razlučnim pravima te drugim
teretima koji su na njoj upisani u tim knjigama.
(2) Ako na
dijelovima imovine stečajnoga dužnika koji su upisani u zemljišnoj ili kojoj
drugoj javnoj knjizi nije upisano neko razlučno pravo ili drugi teret koji inače
na njima postoje, kupac ugovorom o prodaji preuzima te dijelove imovine
opterećene razlučnim pravom ili drugim teretom:
1) ako su
razlučna prava i drugi tereti prijavljeni u stečaju,
2) ako je to
određeno u ugovoru o prodaji, ili
3) ako to nije u
protivnosti s pravilima o zaštiti povjerenja u javne knjige.
(3) Ako se stvar
koja nije upisana u zemljišnoj ili kojoj drugoj javnoj knjizi nalazi u posjedu
stečajnoga upravitelja, ugovorom o prodaji kupac preuzima tu stvar zajedno s
razlučnim pravima i drugim teretima koji na njoj postoje:
1) ako su oni
prijavljeni u stečaju,
2) ako je to
određeno u ugovoru o prodaji, ili
3) ako je kupac
znao ili morao znati za njihovo postojanje.
(4) Ako se stvar
koja nije upisana u zemljišnoj ili kojoj drugoj javnoj knjizi ne nalazi u
posjedu stečajnoga upravitelja, ugovorom o prodaji kupac preuzima tu stvar
zajedno s razlučnim pravima te drugim teretima koji na njoj postoje, neovisno o
tome jesu li ta prava prijavljena u stečaju, odnosno jesu li navedena u ugovoru
o prodaji.
(5) Ako su
tražbina ili koje drugo pravo stečajnoga dužnika koji nisu upisani u javne
knjige preneseni na vjerovnika radi založnopravnoga osiguranja njegove tražbine,
kupac preuzima tu tražbinu ili pravo opterećeno razlučnim pravom:
1) ako je to
razlučno pravo prijavljeno u stečaju,
2) ako je to
određeno u ugovoru o prodaji, ili
3) ako je kupac
znao ili morao znati za njihovo postojanje.
(6) Ako su
tražbina ili koje drugo pravo stečajnoga dužnika koji nisu upisani u javne
knjige preneseni na vjerovnika radi založnopravnoga osiguranja njegove tražbine,
kupac stječe tražbinu odnosno pravo neopterećene razlučnim pravom ako to
razlučno pravo nije prijavljeno u stečaju ili ako to nije određeno u ugovoru o
prodaji, osim ako je već prema sadržaju tražbine ili prava ili prema ispravama
na kojima se oni temelje bilo moguće razumno pretpostaviti da na njima postoje
razlučna prava, odnosno da ih stečajni upravitelj nije ovlašten otuđiti bez
tereta.
(7) U mogućim
parnicama ili drugim postupcima radi prisilnoga ostvarivanja prava razlučnih
vjerovnika iz stavka 3. ovoga članka stečajni dužnik može sudjelovati kao
umješač radi zaštite svojih prava.
(8) Tražbine i
radi njihova osiguranja zasnovana razlučna prava koja su priznata u stečajnom
postupku prije prodaje dužnika kupac ne može nakon toga osporavati.
Namirenje razlučnih prava iz stečajne mase
Članak 163.g
(1) Ugovorom o
prodaji može se odrediti da određeni dijelovi imovine dužnika na kojima postoje
razlučna prava ostanu u stečajnoj masi. U tom se slučaju ti dijelovi imovine
unovčuju po pravilima stečajnoga postupka o unovčenju dijelova imovine dužnika
na kojima postoje razlučna prava.
(2) Razlučni
vjerovnici koji su u stečajnom postupku prijavili iznos do kojega njihove
tražbine neće biti pokrivene razlučnim pravom namiruju se glede toga iznosa iz
stečajne mase kao stečajni vjerovnici. Iz stečajne će se mase izdvojiti sredstva
potrebna za namirenje razlučnih vjerovnika kao stečajnih vjerovnika do okončanja
postupka njihova prisilnoga namirenja iz predmeta razlučnoga prava koji je
preuzet ugovorom o prodaji imovine dužnika kao cjeline.
(3) Sporazum
između kupca i razlučnoga vjerovnika o načinu i uvjetima namirenja razlučnoga
vjerovnika ne obvezuje stečajnu masu. U tom će slučaju na prijedlog stečajnoga
upravitelja, nakon što razlučnom vjerovniku koji je prijavio dio svoje tražbine
u stečajnom postupku (stavak 2.) omogući da se o njemu očituje, stečajno vijeće
odlučiti hoće li i u kojoj mjeri priznati tu tražbinu. Protiv rješenja
stečajnoga vijeća pravo žalbe imaju razlučni vjerovnik i stečajni
upravitelj.
Prijenos vlasništva na stvari i prijenos prava radi
osiguranja
Članak 163.h
Ako je na
vjerovnika preneseno vlasništvo stvari ili je prenesno pravo radi osiguranja
neke tražbine, prodajom imovine dužnika kao cjeline na kupca prelaze prava i
obveze koje je stečajni dužnik imao prema vjerovniku u svezi s tim prijenosom
prije otvaranja stečajnoga postupka.
Prava kupca
Članak 163.i
(1) Na kupca
prelaze sva prava stečajnoga dužnika prema trećim osobama koja se tiču preuzete
imovine dužnika, ako ovim Zakonom ili ugovorom o prodaji nije što drugo
određeno.
(2) Kupac ne
odgovara za obveze stečajnoga dužnika nastale do dana pravomoćnosti rješenja o
potvrđivanju ugovora o prodaji dužnika, osim za obveze osigurane razlučnim
pravima u onoj mjeri u kojoj su one pokrivene vrijednošću preuzetog predmeta
opterećenog razlučnim pravom. Za obveze osigurane razlučnim pravima kupac
odgovara vrijednošću preuzetog predmeta opterećenog razlučnim
pravom.
(3) Parnice
pokrenute radi ostvarivanja prava dužnika prema trećima kupac nastavlja u svoje
ime i za svoj račun, ako ovim Zakonom ili ugovorom o prodaji nije drukčije
određeno.
(4) Parnice o
osporavanju tražbina vjerovnika nastavljaju se u ime i za račun stečajne mase,
osim parnica koje se tiču razlučnih prava kojima je opterećena imovina koju je
dužnik preuzeo, koje kupac nastavlja u svoje ime i za svoj račun.
(5) Ako ugovorom
o prodaji nije drukčije određeno, parnice o pobijanju pravnih radnji stečajnoga
dužnika mogu se pokrenuti i nastaviti za račun stečajnoga dužnika, osim parnica
koje se tiču razlučnih prava kojima je opterećena imovina koju je dužnik
preuzeo, koje kupac nastavlja u svoje ime i za svoj račun, koje, po pravilima
ovoga Zakona o pobijanju pravnih radnji stečajnoga dužnika, može pokrenuti,
odnosno nastaviti kupac u svoje ime i za svoj račun.
(6) U
slučajevima iz stavka 3. i 5. ovoga članka u kojima je kupac ovlašten nastaviti
parnicu u svoje ime i za svoj račun tuženik se ne može protiviti stupanju kupca
u parnicu umjesto stečajnoga dužnika ili vjerovnika koji ju je
pokrenuo.
(7) Kupac je
ovlašten stupiti u parnicu do zaključenja glavne rasprave.
(8) Ako se
vjerovnik koji je parnicu pokrenuo ili stečajni dužnik usprotive tome da je
kupac preuzme umjesto njih, kupac je ovlašten zatražiti da o tome odluči
sud.
(9) Ako je prema
ugovoru o prodaji ili ovom Zakonu kupac ovlašten očekivati koristi od pobijanja
pravne radnje stečajnoga dužnika, ovlašten je tražiti od stečajnoga dužnika
korist koju je stekao u povodu pobijanja, odnosno da se na njega prenesu prava
iz ovršne isprave stečene u povodu pobijanja.
Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka
Članak 163.j
(1) Pravne
posljedice otvaranja stečajnoga postupka ostaju na snazi i nakon prodaje imovine
dužnika kao cjeline, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Prodajom
imovine dužnika kao cjeline kupac na kojeg je time prešla određena tražbina
ulazi u pravni položaj stečajnoga dužnika glede mogućnosti njezina prijeboja
(članak 103. do 105.).
(3) Prodajom
imovine dužnika kao cjeline kupac stječe prava koja je stečajni dužnik imao u
vrijeme prodaje u svezi s pravnim poslovima koji su bili zasnovani prije
otvaranja stečajnoga postupka, ako ugovorom o prodaji nije drukčije određeno.
Svoja prava da se u svezi s tim poslovima namiruju kao stečajni vjerovnici
treći ostvaruju prema stečajnom dužniku.
Obveze stečajne mase
Članak 163.k
Obveze stečajne
mase terete stečajnu masu.
Nastavljanje stečajnoga postupka
Članak 163.l
Nakon
pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji stečajni se postupak
nastavlja protiv stečajnoga du‚nika kojega zastupa stečajni
upravitelj.
Prava zaposlenika
Članak 163.m
(1) Ugovorom o
prodaji odredit će se koje radne odnose stečajnoga dužnika preuzima kupac, na
temelju prethodne suglasnosti zaposlenika.
(2) Ugovorom o
prodaji može se odrediti da će se sa zaposlenicima koje preuzima
kupac:
- sklopiti novi
ugovori o radu na neodređeno vrijeme, ili
- preuzeti
dosadašnje ugovore o radu.
(3) Ako kupac na
temelju ugovora o prodaji sklapa sa zaposlenicima nove ugovore o radu, ili ako
se ugovori o radu sklapaju na određeno vrijeme, stečajni upravitelj otkazat će
sukladno članku 120. ovoga Zakona zaposlenicima ugovore o radu kod stečajnoga
dužnika.
(4) Ugovori o
radu zaposlenika koje kupac nije preuzeo ostaju na snazi kao ugovori o radu sa
stečajnim dužnikom.
(5) Ako ugovorom
o prodaji, odnosno ugovorom o radu između kupca i zaposlenika nije drukčije
određeno, zaposlenici koje preuzima kupac mogu svoje tražbine prema stečajnom
dužniku nastale do dana pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji
ostvarivati samo prema stečajnoj masi.
3. UNOVČENJE PREDMETA
NA KOJIMA POSTOJI RAZLUČNO PRAVO
Unovčenje nekretnina,
brodova i zrakoplova
Članak 164.
(1) Nekretnine na kojima postoji razlučno pravo stečajno vijeće
prodaje, na prijedlog stečajnoga upravitelja, uz odgovarajuću primjenu odredaba
propisa o ovrsi kojima je uređena ovrha na nekretnini.
(2) U rješenju o prodaji nekretnine stečajno vijeće će odrediti
da se nekretnina prodaje u stečajnom postupku. U zemljišnoj knjizi će se upisati
zabilježba rješenja o prodaji nekretnine.
(3) Ako se nekretnina nije mogla prodati na prvom ročištu za
prodaju za utvrđenu vrijednost, na narednim ročištima može se prodati za nižu
vrijednost koju odredi stečajno vijeće.
(4) Ako je razlučni vjerovnik pokrenuo postupak ovrhe na
nekretnini radi prisilnoga namirenja svoje tražbine prije nego što je stečajni
upravitelj predložio njenu prodaju prema odredbi stavka 1. ovoga članka,
nekretnina će se prodati u ovršnom postupku koji je pokrenuo razlučni vjerovnik.
(5) Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka na odgovarajući se
način primjenjuju na prodaju brodova, brodova u izgradnji i zrakoplova te prava
upisanih u javne knjige.
Unovčenje drugih
pokretnih stvari i prava
Članak 165.
(1) Stečajni upravitelj smije i neposrednom pogodbom unovčiti
pokretnu stvar na kojoj postoji razlučno pravo, ako se ta stvar nalazi u njegovu
posjedu.
(2) Stečajni upravitelj smije naplatiti ili na drugi način
unovčiti tražbinu ili drugo pravo koje je dužnik ustupio radi osiguranja nekoga
prava.
Obavješćivanje
vjerovnika
Članak 166.
(1) Ako stečajni upravitelj ima pravo na unovčenje pokretne
stvari u skladu s odredbom članka 165. stavka 1. ovoga Zakona, dužan je
razlučnoga vjerovnika na njegov zahtjev obavijestiti o stanju te stvari. Umjesto
obavijesti on može dopustiti vjerovniku razgledavanje te stvari.
(2) Ako upravitelj ima pravo na naplatu tražbine u skladu s
odredbom članka 165. stavka 2. ovoga Zakona, dužan je razlučnoga vjerovnika, na
njegov zahtjev, obavijestiti o toj tražbini. Umjesto obavijesti on može
dopustiti vjerovniku uvid u knjige i u poslovnu dokumentaciju dužnika.
Priopćenje namjere
otuđenja
Članak 167.
(1) Prije nego što stečajni upravitelj otuđi trećoj osobi stvar
ili pravo koje je ovlašten unovčiti u skladu s odredbama članka 165. ovoga
Zakona, dužan je razlučnom vjerovniku priopćiti na koji način taj predmet
namjerava otuđiti. Stečajni upravitelj će dati vjerovniku priliku da u roku od
osam dana predloži unovčenje predmeta koje bi za vjerovnika bilo povoljnije.
(2) Ako prijedlog bude podnesen u roku od osam dana ili
pravovremeno prije otuđenja, stečajni upravitelj je dužan uzeti u obzir
mogućnost povoljnijega otuđenja koje je predložio vjerovnik.
(3) Drukčija mogućnost unovčenja može biti i u tome da
vjerovnik sam preuzme predmet. Povoljnijom se smatra i ona mogućnost unovčenja
kojom se smanjuju troškovi.
Zaštita vjerovnika od
odugovlačenja s unovčenjem
Članak 168.
(1) Dok predmet koji je stečajni upravitelj ovlašten unovčiti
prema odredbama članka 165. ovoga Zakona ne bude unovčen, vjerovnik ima pravo na
kamate iz stečajne mase koje teku od izvještajnoga ročišta.
(2) Ako je vjerovnik već prije otvaranja stečajnoga postupka
određenim mjerama osiguranja spriječen u unovčenju predmeta, kamate počinju teći
najkasnije tri mjeseca nakon što mjera bude određena.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka neće se primijeniti ako
se prema visini tražbine te vrijednosti drugih tereta na predmetu vjerovnik ne
bi mogao namiriti iz utrška.
Raspodjela utrška
Članak 169.
(1) Nakon što stečajni upravitelj unovči pokretnu stvar ili
tražbinu, iz utrška će se u stečajnu masu prije svega unijeti iznos potreban za
naknadu troškova utvrđivanja tražbine ili unovčenja. Od preostaloga će se iznosa
bez odlaganja namiriti razlučni vjerovnik.
(2) Ako mu stečajni upravitelj prepusti unovčiti neki predmet,
koji ima pravo unovčiti u skladu s odredbama članka 165. ovoga Zakona, razlučni
vjerovnik je dužan iz utrška u stečajnu masu najprije izdvojiti iznos potreban
za pokriće troškova utvrđivanja tražbine i poreza kojim je takva prodaja
opterećena.
Obračun troškova
Članak 170.
(1) Troškovi utvrđivanja tražbine, koji obuhvaćaju troškove
utvrđivanja istovjetnosti predmeta i prava na tom predmetu, određuju se paušalno
u iznosu od 5 posto od utrška.
(2) Troškovi unovčenja određuju se paušalno u iznosu od 5 posto
od utrška. Ako su stvarno nastali troškovi znatno niži ili viši, odredit će se u
stvarnoj visini. Ako je zbog unovčenja stečajna masa opterećena porezom, iznos
toga poreza pridodaje se troškovima unovčenja.
Ostalo korištenje
pokretnih stvari
Članak 171.
(1) Stečajni upravitelj smije koristiti za stečajnu masu
pokretnu stvar koju ima pravo unovčiti ako on tako nastalo smanjenje vrijednosti
osiguranja naknadi razlučnom vjerovniku iz stečajne mase.
(2) Upravitelj takvu stvar smije spojiti, izmiješati ili
preraditi, ako se time ne ugrožava osiguranje razlučnoga vjerovnika.
(3) Ako uslijed radnji stečajnoga upravitelja iz stavka 2.
ovoga članka razlučni vjerovnik stekne osiguranje na kojoj drugoj stvari, na toj
će se stvari njegovo osiguranje ograničiti na vrijednost ranijega predmeta
osiguranja.
Pravo razlučnoga
vjerovnika da obavi unovčenje
Članak 172.
(1) Ako stečajni upravitelj nema pravo na unovčenje pokretne
stvari ili tražbina na kojima postoji razlučno pravo, vjerovnik ima pravo
unovčiti stvar ili tražbinu.
(2) Na prijedlog stečajnoga upravitelja, a nakon što sasluša
vjerovnika, stečajno vijeće može odrediti rok u kojem vjerovnik mora unovčiti
predmet. Nakon proteka toga roka pravo na unovčenje stječe stečajni upravitelj.
GLAVA V.
NAMIRENJE STEČAJNIH
VJEROVNIKA
1. UTVRĐIVANJE TRAŽBINE
Prijavljivanje tražbine
Članak 173.
(1) Stečajni vjerovnici prijavu svojih tražbina podnose
stečajnom upravitelju u dva primjerka. Prijavi se u prijepisu prilažu isprave iz
kojih tražbina proizlazi, odnosno kojima se dokazuje.
(2) Stečajni upravitelj sastavit će popis svih tražbina
zaposlenika i ranijih zaposlenika dužnika dospjelih do otvaranja stečaja i
predočiti im na potpis prijavu njihovih tražbina u dva primjerka. Zaposlenici i
raniji zaposlenici mogu prijaviti razliku svojih tražbina ako smatraju da
popisom stečajnoga upravitelja njihove tražbine nisu u cijelosti obuhvaćene.
(3) U prijavi je potrebno navesti osnovu i iznos tražbine u
kunama te broj Žiro-računa ili drugoga računa vjerovnika, ako ga ima.
(4) Ako se prijavljuju tražbine o kojima se vodi parnica, u
prijavi treba navesti sud pred kojim se vodi parnica s nazakom broja spisa.
(4) Brisan.
(5) Tražbine vjerovnika nižih isplatnih redova prijavljuju se
samo ako stečajno vijeće posebno pozove i te vjerovnike da prijave svoje
tražbine. U prijavi takvih tražbina treba naznačiti da se radi o tražbini nižega
isplatnoga reda te označiti redno mjesto na koje vjerovnik ima pravo.
Prijavljivanje razlučnih prava
Članak 173.a
(1) Razlučni
vjerovnici podnose prijavu svojih prava u dva primjerka. U prijavi se označuje
dio imovine dužnika na koji se razlučno pravo odnosi te iznos do kojega njihova
tražbina neće biti pokrivena razlučnim pravom. Prijavi se u prijepisu prila‚u
isprave kojima se dokazuje tražbina i razlučno pravo kojim je ona
osigurana.
(2) Ako razlučni
vjerovnici ne prijave svoje tražbine u rokovima u kojima se one mogu redovito
(članak 54. stavak 4.) ili naknadno (članak 176. stavak 2.) prijaviti, u slučaju
da predmet razlučnog prava bude mimo njih unovčen u stečajnom postupku zato što
njihovo pravo nije bilo upisano u javnoj knjizi ili zato što za njega stečajni
upravitelj nije znao niti morao znati, gube pravo na namirenje u stečajnom
postupku i nemaju pravo tražiti naknadu štete ili bilo kakvu drugu naknadu od
stečajnoga dužnika ili drugih vjerovnika.
Tablica
Članak 174.
(1) Stečajni upravitelj svaku prijavljenu tražbinu s podacima
navedenim u članku 173. ovoga Zakona upisuje u tablicu. Tablica se nakon isteka
roka za prijavljivanje a prije ispitnoga ročišta, zajedno s prijavama kao i
priloženim ispravama, izlaže u pisarnici stečajnoga suda na uvid sudionicima.
(2) Stečajni sudac može u slučaju potrebe odrediti da se
tablice s prilozima iz stavka 1. ovoga članka izlože umjesto u pisarnici suda na
kojem drugom mjestu.
Tijek ispitnoga ročišta
Članak 175.
(1) Na ispitnom ročištu se prijavljene tražbine ispituju prema
svojim iznosima i redu.
(2) Stečajni upravitelj je dužan određeno se izjasniti priznaje
li ili osporava svaku prijavljenu tražbinu.
(3) Tražbine koje su osporili stečajni upravitelj, dužnik
pojedinac ili koji od stečajnih vjerovnika moraju se posebno raspraviti.
Naknadne prijave
Članak 176.
(1) Tražbine
prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje mogu se ispitati na ispitnom
ročištu ako to predloži stečajni upravitelj.
(2) Tražbine
prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje koje nisu ispitane na ispitnom
ročištu te tražbine prijavljene najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prvoga
ispitnog ročišta, ali ne poslije objavljivanja poziva za završno ročište, mogu
se ispitati na jednom ili više posebnih ispitnih ročišta koja će, na prijedlog
vjerovnika koji nisu pravodobno prijavili svoje tražbine, odrediti stečajni
sudac rješenjem uz uvjet da u roku od petnaest dana solidarno uplate predujam za
pokriće troškova toga ročišta. Ako se predujam ne uplati u roku, posebno se
ispitno ročište neće održati, a nepravodobne će prijave biti
odbačene.
(3) Vjerovnici
čije se tražbine naknadno ispituju nisu du‚ni naknaditi troškove postupka drugim
vjerovnicima.
(4) Prijave
podnesene nakon isteka rokova iz stavka 2. ovoga članka odbacit će
se.
(5) O
odbacivanju nepravodobno podnesenih prijava (stavak 2. i 4.) odlučuje rješenjem
stečajni sudac. Rješenje se objavljuje na oglasnoj ploči suda i dostavlja
podnositelju prijave, stečajnom upravitelju i stečajnom vjerovniku koji je
predložio odbacivanje prijave.
(6) Protiv
rješenja o odbacivanju prijave pravo na žalbu ima podnositelj prijave, a protiv
rješenja kojim je utvrđeno da je naknadno podnesena prijava pravodobna -
stečajni upravitelj i bilo koji od stečajnih vjerovnika.
(7) Ako je sud u
skladu s odredbom članka 173. stavka 5. ovoga Zakona pozvao vjerovnike nižih
isplatnih redova da prijave svoje tražbine tako da rok određen za te prijave
istječe kasnije od osam dana prije ispitnoga ročišta, na trošak stečajne mase
odredit će se posebno ispitno ročište.
(8) Poziv za
posebno ispitno ročište objavljuje se. Na to se ročište posebno pozivaju
stečajni upravitelj i dužnik fizička osoba.
.
Utvrđivanje tražbine
Članak 177.
(1) Tražbina se smatra utvrđenom ako ju na ispitnom ročištu
prizna stečajni upravitelj, a ne ospori ju, koji od stečajnih vjerovnika,
odnosno ako izjavljeno osporavanje bude otklonjeno. Ako dužnik pojedinac ospori
tražbinu, to ne sprečava utvrđivanje tražbine.
(2) Stečajni sudac sastavlja posebnu tablicu ispitanih tražbina
u koju za svaku prijavljenu tražbinu unosi u kojoj je mjeri tražbina utvrđena
prema svom iznosu i svom redu odnosno tko je tražbinu osporio. Osporavanje
dužnika fizičke osobe također se unosi u tablicu. Na mjenicama ili drugim
ispravama o dugu ovršni sudac će naznačiti da je tražbina utvrđena.
(3) Na temelju tablice iz stavka 2. ovoga članka stečajno
vijeće donosi rješenje kojim odlučuje o tome u kojem su iznosu i u kojem
isplatnom redu utvrđene, odnosno osporene pojedine tražbine. Tim rješenjem
stečajno vijeće odlučuje i o upućivanju na parnicu radi utvrđivanja, odnosno
osporavanja tražbine.
(4) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka objavljuje se na
oglasnoj ploči suda i dostavlja, u pravilu u obliku izvatka, svakom vjerovniku
čija je tražbina osporena, odnosno koji je upućen na parnicu. To rješenje svaki
vjerovnik može pobijati žalbom u dijelu koji se tiče njegove prijavljene
tražbine, odnosno tražbine koju je osporio.
(5) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se i stečajnom
upravitelju. Protiv tog rješenja stečajni upravitelj može podnijeti žalbu.
(6) Na naknadnom ispitnom ročištu ne mogu se osporavati
tražbine koje su utvrđene na prethodnom ispitnom ročištu.
Osporene tražbine
Članak 178.
(1) Ako je stečajni upravitelj ili koji od stečajnih vjerovnika
osporio tražbinu, stečajno vijeće će vjerovnika uputiti na parnicu radi
utvrđivanja osporene tražbine. Sporovi radi utvrđivanja osporenih tražbina
zaposlenika po osnovi ugovora o radu su radni sporovi.
(2) Ako su osporene dospjele tražbine zaposlenika i ranijih
zaposlenika stečajnog dužnika, parnica radi utvrđivanja osporene tražbine vodi
se po općim odredbama u postupku pred sudovima, te posebnim odredbama za parnice
u radnim sporovima (članak 433. do 437. Zakona o parničnom postupku).
(3) Ako za osporenu tražbinu postoji ovršna isprava, stečajno
vijeće će na parnicu uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svoga
osporavanja.
(4) Vjerovnici čije su tražbine utvrđene o tome neće biti
posebno obaviješteni, o čemu će biti upozoreni prije ispitnoga ročišta. Ti
vjerovnici mogu na svoj trošak tražiti da im se izda ovjerovljeni izvadak
rješenja.
(5) Ako osoba koja je upućena na parnicu ne pokrene parnicu u
roku koji joj je za to određen u rješenju vijeća o upućivanju na parnicu,
smatrat će se da je odustala od prava na vođenje parnice.
(6) Na zahtjev vjerovnika koji je upućen na parnicu stečajni
sudac može rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba odlučiti da se rješavanje
spora povjeri kojem stalnom izbranom sudištu u Republici Hrvatskoj. U tom
slučaju rok za pokretanje parnice počinje teći od dostave rješenja kojim je
odbijen zahtjev vjerovnika.
(7) Zahtjev iz stavka 5. ovoga članka vjerovnik je dužan
podnijeti u roku od osam dana od dana kada mu je dostavljena odluka o upućivanju
na parnicu.
(8) Rješenje stečajnoga vijeća iz stavka 5. ovoga članka u
cijelosti zamjenjuje ugovor stranaka o izbranom sudu.
(9) U postupku pred izbranim sudom iz stavka 5. ovoga članka
svaki stečajni vjerovnik, odnosno stečajni dužnik može se umiješati i
sudjelovati u svojstvu umješača s položajem jedinstvenoga suparničara.
(10) Pravorijek izbranoga suda kojim je utvrđena tražbina i
njezin isplatni red ili kojim je utvrđeno da tražbina ne postoji, djeluje prema
stečajnom dužniku i svim stečajnim vjerovnicima. Odredbe članka 181. stavka 2. i
3. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način.
(11) Odredbe
stavka 1. do 10. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na slučaj u
kojemu su osporeni postojanje i visina tražbine te razlučno pravo kojim je
tražbina osigurana.
(12) Okolnost da
je neko razlučno pravo osporeno ne utječe na pravo vjerovnika da svoju tražbinu
osiguranu razlučnim pravom namiri izvan stečajnoga postupka u skladu s ovim
Zakonom.
Nastavljanje parnica
Članak 179.
(1) Ako je u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka tekla
parnica o tražbini, postupak radi utvrđivanja nastavit će se preuzimanjem te
parnice. Prijedlog za nastavak parnice može staviti vjerovnik čija je tražbina
osporena ili osporavatelj. Osporavatelj parnicu nastavlja u ime i za račun
dužnika.
(2) Ako sud pred kojim je parnica nastavljena nije stečajni
sud, oglasit će se nenadležnim i predmet ustupiti stečajnom sudu. Protiv
rješenja o ustupanju predmeta stečajnom sudu nije dopuštena Žalba.
Opseg utvrđivanja i
vrijednost predmeta spora
Članak 180.
(1) U parnici se utvrđenje tražbine može zahtijevati samo na
temelju osnove, u iznosu i u isplatnom redu kako je ono označeno u prijavi ili
na ispitnom ročištu.
(2) Vrijednost predmeta spora radi utvrđivanja tražbine koju je
osporio stečajni upravitelj ili stečajni vjerovnik, određuje se prema iznosu
koji se za tu tražbinu može očekivati pri razdiobi stečajne mase.
Učinak odluke
Članak 181.
(1) Pravomoćna odluka kojom se utvrđuje tražbina i njezin
isplatni red ili kojom se utvrđuje da tražbina ne postoji, djeluje prema
stečajnom dužniku i svim stečajnim vjerovnicima.
(2) Stranka koja dobije parnicu može tražiti od stečajnoga suda
ispravak tablice ispitanih tražbina.
(3) Vjerovnici koji su vodili parnicu bez sudjelovanja
stečajnoga upravitelja mogu zahtijevati naknadu svojih troškova iz stečajne mase
ako je vođenje parnice bilo korisno za masu.
Tužba protiv dužnika
Članak 182.
Ako je dužnik fizička osoba na ispitnom ročištu osporio neku
tražbinu, vjerovnik ima pravo protiv dužnika podići tužbu radi utvrđenja svoje
tražbine. Ako se u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka vodila parnica o toj
tražbini, vjerovnik može preuzeti tu parnicu protiv dužnika.
2. DIOBA
Namirenje stečajnih
vjerovnika
Članak 183.
(1) S namirenjem stečajnih vjerovnika može se započeti tek
nakon općeg ispitnoga ročišta.
(2) Namirenje vjerovnika provodi se prema pritjecanju
gotovinskih sredstava. Stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova ne uzimaju se
u obzir kod djelomičnih dioba.
(3) Diobe obavlja stečajni upravitelj. Prije svake diobe on je
dužan pribaviti suglasnost odbora vjerovnika, odnosno stečajnoga suca ako taj
odbor nije osnovan.
Diobni popis
Članak 184.
Prije diobe stečajni upravitelj će sastaviti popis tražbina
koje se uzimaju u obzir pri diobi. Taj se popis izlaže u pisarnici stečajnoga
suda na uvid sudionicima. Upravitelj je dužan javno objaviti zbroj tražbina i
iznos koji će se rapodijeliti vjerovnicima.
Osporene tražbine
Članak 185.
(1) Stečajni vjerovnik koji je upućen na parnicu radi utvrđenja
svoje osporene tražbine, mora u roku od petnaest dana od javne objave iz članka
184. ovoga Zakona podnijeti dokaz stečajnom upravitelju da je podnio tužbu radi
utvrđenja te tražbine, odnosno da je preuzeo ranije pokrenutu parnicu.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka iznos koji bi vjerovnik
dobio da njegova tražbina nije osporena izdvojit će se sve dok se parnica
pravomoćno ne završi.
(3) Ako vjerovnik ne podnese pravodobno dokaz iz stavka 1.
ovoga članka, njegova se tražbina pri djelomičnoj diobi neće uzeti u obzir.
Razlučni vjerovnici
Članak 186.
(1) Vjerovnik koji ima pravo na odvojeno namirenje treba
najkasnije u roku od petnaest dana nakon javne objave iz članka 184. ovoga
Zakona podnijeti dokaz stečajnom upravitelju da se i u kojem iznosu odrekao
odvojenoga namirenja ili da nije odvojeno namiren. Ako dokaz ne podnese
pravodobno, njegova se tražbina neće uzeti u obzir pri djelomičnoj diobi.
(2) Da bi tražbina razlučnoga vjerovnika bila uzeta u obzir pri
djelomičnoj diobi, dovoljno je da vjerovnik unutar roka iz stavka 1. ovoga
članka upravitelju dokaže da će se unovčiti predmet na kojem postoji razlučno
pravo te da učini vjerojatnim visinu iznosa u kojem neće biti odvojeno namiren.
U tom će se slučaju pri diobi odvojiti iznos koji odgovara dijelu u kojem
tražbina neće biti odvojeno namirena. Ako uvjeti iz stavka 1. ovoga članka ne
budu ispunjeni do završne diobe, iznosi odvojeni radi namirenja razlučnoga
vjerovnika raspodijelit će se stečajnim vjerovnicima.
(3) Ako samo stečajni upravitelj ima pravo unovčiti predmet na
kojem postoji razlučno pravo, odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka neće se
primjenjivati. Kod djelomične diobe upravitelj će, ako predmet još nije unovčio,
procijeniti u kojem iznosu tražbina razlučnoga vjerovnika neće biti odvojeno
namirena i pri djelomičnoj diobi odvojiti iznos koji odgovara dijelu u kojemu
tražbina neće biti namirena.
Tražbina vezana uz
odgodni uvjet
Članak 187.
(1) Tražbina vezana uz odgodni uvjet pri djelomičnoj se diobi
uzima u obzir u njegovoj punoj visini. Udio koji otpada na tu tražbinu odvojit
će se pri diobi.
(2) Pri završnoj diobi tražbina vezana uz odgodni uvjet neće se
uzeti u obzir, ako je mogućnost nastupa uvjeta toliko daleka da ona u vrijeme
diobe nema imovinske vrijednosti. U tom će se slučaju iznosi odvojeni prigodom
prethodnih dioba za namirenje te tražbine uključiti u masu iz koje će se obaviti
završna dioba.
Naknadno uzimanje u
obzir
Članak 188.
Vjerovnicima koji nisu uzeti u obzir pri djelomičnoj diobi, a
koji naknadno ispune uvjete iz članaka 185. i 186. ovoga Zakona, isplatit će se
prigodom naredne diobe iz preostale stečajne mase iznos koji ih izjednačava s
ostalim vjerovnicima. Tek nakon toga moći će se pristupiti namirenju drugih
vjerovnika.
Izmjene diobnog popisa
Članak 189.
Stečajni upravitelj će u roku od tri dana od isteka rokova iz
članka 185. i 186. ovoga Zakona izmijeniti popis ako to postane prijeko potrebno
s obzirom na odredbe članka 185. do 188. ovoga Zakona.
Prigovori na diobni
popis
Članak 190.
(1) Kod djelomične diobe vjerovnici mogu stečajnom vijeću
podnijeti prigovor na popis u roku od osam dana nakon isteka roka iz članka 185.
stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Odluka suda kojom se prigovor odbija dostavlja se
vjerovniku i stečajnom upravitelju. Protiv rješenja o prigovoru vjerovnik ima
pravo na Žalbu.
(3) Rješenje kojim se određuje ispravak popisa dostavlja se
vjerovniku i upravitelju te se izlaže u sudskoj pisarnici na uvid svim
sudionicima. Upravitelj i stečajni vjerovnici protiv ovoga rješenja imaju pravo
izjaviti Žalbu. Rok za Žalbu počinje teći od dana kada je rješenje izloženo.
(4) Djelomičnoj diobi može se pristupiti tek po pravomoćnosti
rješenja iz stavka 3. ovoga članka.
Određivanje visine
dijela koji se isplaćuje
Članak 191.
(1) Odbor vjerovnika određuje, na prijedlog stečajnoga
upravitelja, visinu dijela koji se isplaćuje. Ako odbor vjerovnika nije osnovan,
visinu dijela određuje upravitelj.
(2) Upravitelj će visinu dijela koji se isplaćuje priopćiti
vjerovnicima koji se pri diobi uzimaju u obzir.
Završna dioba
Članak 192.
(1) Završnoj diobi pristupa se čim se okonča unovčenje stečajne
mase.
(2) Završna dioba smije se poduzeti samo uz suglasnost
stečajnoga suda.
Završno ročište
Članak 193.
(1) Prigodom davanja suglasnosti za završnu diobu stečajno
vijeće određuje završno ročište vjerovnika. Na tom ročištu se:
1. raspravlja o završnom računu stečajnoga upravitelja,
2. podnose prigovori na završni popis i
3. vjerovnici odlučuju o neunovčenim predmetima stečajne mase i
o nenaplaćenim tražbinama.
(2) Između objavljivanja poziva za ročište i njegova održavanja
mora proći rok od najmanje petnaest dana, a najviše trideset dana.
(3) Na odluku suda o prigovorima vjerovnika na odgovarajući
način primjenjuju se odredbe članka 190. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
Polaganje zadržanih
iznosa
Članak 194.
Iznose koji su odvojeni prigodom završne diobe stečajni
upravitelj će uz suglasnost stečajnoga suda, a za račun zaintersiranih osoba,
položiti kod suda ili javnoga bilježnika.
Višak pri završnoj
diobi
Članak 195.
Ako se pri završnoj diobi mogu u punoj visini namiriti tražbine
svih stečajnih vjerovnika, stečajni upravitelj će preostali višak predati
dužniku pojedincu. Ako je dužnik pravna osoba, upravitelj će svakoj osobi koja
ima udjela u dužniku dati onaj dio viška, na koji bi imala pravo u slučaju
likvidacije izvan stečajnoga postupka.
3. ZAKLJUČENJE
STEČAJNOGA POSTUPKA
Rješenje o zaključenju
stečajnoga postupka
Članak 196.
(1) Odmah nakon okončanja završne diobe stečajno vijeće će
donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka.
(2) Rješenje i osnova zaključenja postupka moraju se objaviti.
Oglas se objavljuje u izvodu u "Narodnim novinama" i po pravilima o javnom
priopćenju. Na odgovarajući se način primjenjuju i odredbe članka 65. ovoga
Zakona.
(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se sudu ili
kojem drugom tijelu koje vodi upisnik dužnika pravne osobe i trgovca pojedinca
radi brisanja dužnika iz sudskoga upisnika, odnosno drugoga upisnika u koji je
upisan. Brisanjem iz upisnika stečajni dužnik prestaje postojati.
(4) Stečajni dužnik obrtnik briše se iz obrtnoga upisnika.
Prava stečajnih
vjerovnika nakon zaključenja postupka
Članak 197.
(1) Stečajni vjerovnici mogu nakon zaključenja stečajnoga
postupka protiv dužnika pojedinca neograničeno ostvarivati svoje preostale
tražbine.
(2) Stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene i koje dužnik
nije osporio na ispitnom ročištu, mogu protiv dužnika pokrenuti postupak
prisilne ovrhe na temelju rješenja kojim je njihova tražbina utvrđena. S
neosporenom tražbinom izjednačena je tražbina osporavanje koje nije uspjelo.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne utječu na mogućnost
oslobođenja od preostaloga duga.
Nadležnost za ovrhu
Članak 198.
U slučaju iz članka 197. ovoga Zakona za određivanje i provedbu
ovrhe isključivo je nadležan sud koji je provodio stečajni postupak. Provedbu
ovrhe na nenovčanim sredstvima dužnika sud koji je provodio stečajni postupak
može povjeriti nadležnom općinskom sudu.
Naknadna dioba
Članak 199.
(1) Stečajno vijeće će na prijedlog stečajnoga upravitelja,
kojega od stečajnih vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti nastavak
postupka radi naknadne diobe, ako se nakon završnoga ročišta:
1. stvore uvjeti da se zadržani iznosi podijele stečajnim
vjerovnicima,
2. iznosi koji su isplaćeni iz stečajne mase vrate natrag u
masu,
3. pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu.
(2) Nastavak postupka radi naknadne diobe sud će odrediti bez
obzira na to je li postupak bio zaključen.
(3) Sud može odustati od određivanja nastavka postupka radi
naknadne diobe, te iznos koji stoji na raspolaganju za podjelu vjerovnicima ili
pronađeni predmet prepustiti dužniku pojedincu, ako to smatra primjerenim s
obzirom na neznatnu visinu iznosa ili malu vrijednost predmeta te troškove
nastavka postupka radi naknadne diobe. Određivanje nastavka postupka radi
naknadne diobe sud može uvjetovati uplatom predujma kojim će se pokriti troškovi
nastavka postupka radi naknadne diobe.
(4) Imovina iz stavka 1. ovoga članka jest stečajna masa i
glede nje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom
dužniku i njegovim tijelima. U ime i za račun te mase mogu se voditi sporovi
radi prikupljanja imovine koja u nju ulazi, ako ovim Zakonom nije drukčije
određeno. Nakon provedbe naknadne diobe stečajno će vijeće donijeti rješenje o
zaključenju stečajnoga postupka (članak 196. stavak 1., 2., 3. i 5.).
Pravni lijekovi
Članak 200.
(1) Rješenje kojim se odbija prijedlog za naknadnu diobu
dostavlja se predlagatelju. Protiv toga rješenja predlagatelj ima pravo na
Žalbu.
(2) Rješenje kojim se određuje naknadna dioba dostavlja se
stečajnom upravitelju, dužniku pojedincu ili pravnoj osobi i, ako je diobu
predložio vjerovnik, tom vjerovniku. Protiv toga rješenja dužnik pojedinac ima
pravo na Žalbu.
Provedba naknadne diobe
Članak 201.
Nakon određivanja naknadne diobe stečajni upravitelj će iznos
kojim se može slobodno raspolagati ili iznos dobiven unovčenjem naknadno
pronađenoga dijela stečajne mase podijeliti prema završnom popisu. Stečajni
upravitelj račun polaže stečajnom sudu.
Isključenje vjerovnika
iz stečajne mase
Članak 202.
Vjerovnici stečajne mase za čije je zahtjeve stečajni
upravitelj saznao:
1. pri djelomičnoj diobi, tek nakon određivanja dijela za
diobu,
2. pri završnoj diobi, tek nakon okončanja završnoga ročišta
ili,
3. pri naknadnoj diobi, tek nakon objavljivanja popisa o toj
diobi, mogu tražiti namirenje samo iz sredstava koja nakon diobe preostanu u
stečajnoj masi.
4. OBUSTAVA STEČAJNOGA
POSTUPKA
Obustava zbog
nedostatnosti mase
Članak 203.
(1) Ako se nakon otvaranja stečajnoga postupka pokaže da
stečajna masa nije dostatna ni za pokriće troškova postupka, stečajno vijeće će
obustaviti i zaključiti postupak. Postupak se neće obustaviti i zaključiti ako
se predujmi dostatan iznos novca - na odgovarajući način primjenjuje se odredba
članka 63. ovoga Zakona.
(2) Prije obustave stečajno vijeće će pribaviti mišljenje
vjerovnika te saslušati stečajnoga upravitelja i vjerovnike stečajne mase.
(3) Ako u stečajnoj masi postoje gotovinska sredstva,
upravitelj će prije obustave postupka podmiriti troškove postupka razmjerno
visini njihovih iznosa. On više neće biti dužan unovčavati predmete stečajne
mase.
Prijava nedostatnosti
mase
Članak 204.
(1) Ako su troškovi stečajnoga postupka pokriveni, ali stečajna
masa nije dostatna za ispunjenje ostalih dospjelih obveza stečajne mase,
stečajni upravitelj će podnijeti prijavu stečajnom sudu o nedostatnosti stečajne
mase. Tako će postupiti i ako se može pretpostaviti da stečajna masa neće biti
dostatna za ispunjenje ostalih postojećih obveza stečajne mase kad one dospiju.
(2) Sud će objaviti prijavu o nedostatnosti stečajne mase, koja
će se posebno dostaviti vjerovnicima stečajne mase.
(3) Obveza stečajnoga upravitelja na upravljanje i unovčenje
stečajne mase postoji i nakon podnošenja prijave o nedostatnosti stečajne mase.
Namirenje vjerovnika
stečajne mase
Članak 205.
(1) Stečajni upravitelj će podmirivati obveze stečajne mase
prema ovom redoslijedu:
1. troškovi stečajnoga postupka,
2. obveze stečajne mase zasnovane nakon podnošenja prijave o
nedostatnosti mase, a koje ne ulaze u troškove postupka,
3. ostale obveze stečajne mase, s time da na posljednje mjesto
dolaze obveze po osnovi uzdržavanja odobrenoga u skladu s odredbama članka 108.
i 109. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Obvezama stečajne mase u smislu odredbe stavka 1. točke 2.
ovoga članka smatraju se i obveze:
1. iz dvostrano obveznoga ugovora, ako je stečajni upravitelj
izabrao ispunjenje nakon što je podnio prijavu o nedostatnosti stečajne mase,
2. na temelju trajnoga obveznog odnosa nakon prvoga roka nakon
kojega je stečajni upravitelj mogao izjaviti otkaz poslije podnošenja prijave o
nedostatnosti,
3. na temelju trajnoga obveznog odnosa ako je stečajni
upravitelj nakon prijave o nedostatnosti mase primio protučinidbu u korist
stečajne mase.
(3) Ako su obveze iz stavka 1. i 2. ovoga članka istoga reda,
podmiruju se razmjerno visini njihovih iznosa.
Zabrana ovrhe
Članak 206.
Čim stečajni upravitelj prijavi nedostatnost stečajne mase,
nije dopuštena ovrha radi naplate obveza stečajne mase iz članka 205. ovoga
Zakona.
Obustava postupka nakon
prijave o nedostatnosti stečajne mase
Članak 207.
(1) Čim stečajni upravitelj podijeli stečajnu masu u skladu s
odredbom članka 205. ovoga Zakona, stečajno vijeće će obustaviti i zaključiti
postupak.
(2) Stečajni upravitelj će posebno položiti račune za svoju
djelatnost nakon prijave o nedostatnosti mase.
(3) Ako se nakon obustave postupka pronađu predmeti stečajne
mase, sud će na prijedlog stečajnoga upravitelja, vjerovnika ili po službenoj
dužnosti odrediti provođenje naknadne diobe. Na odgovarajući se način
primjenjuju odredbe članka 199. stavka 3., 200. i 201. ovoga Zakona.
Obustava zbog
naknadnoga nestanka stečajnoga razloga
Članak 208.
Stečajni postupak će se obustaviti na prijedlog dužnika ako
bude pruženo jamstvo da dužnik nakon obustave neće biti nesposoban za plaćanje
ili prezadužen. Prijedlog je dopušten samo ako se nepostojanje stečajnoga
razloga učini barem vjerojatnim.
Obustava uz suglasnost
vjerovnika
Članak 209.
(1) Stečajni postupak obustavit će se na prijedlog dužnika
pojedinca ako on nakon isteka roka za prijavljivanje tražbina podnese sudu
pismenu suglasnost svih stečajnih vjerovnika, koji su prijavili svoje tražbine.
Sud će po slobodnoj ocjeni odlučiti je li potrebna i suglasnost stečajnih
vjerovnika čije su tražbine osporili dužnik ili stečajni upravitelj te razlučnih
vjerovnika, odnosno je li tim vjerovnicima potrebno pružiti odgovarajuće
osiguranje.
(2) Postupak se na prijedlog dužnika pojedinca može obustaviti
i prije isteka roka za prijavljivanje tražbina, ako nisu poznati drugi
vjerovnici, osim onih čiju suglasnost dužnik podnese.
Postupak u povodu
prijedloga za obustavu
Članak 210.
(1) Prijedlog za obustavu stečajnoga postupka iz članka 208. i
209. ovoga Zakona objavljuje se. Prijedlog se izlaže na oglasnoj ploči suda na
uvid svim sudionicima. U slučaju iz članka 209. ovoga Zakona uz prijedlog se
prilažu i izjave o suglasnosti vjerovnika. Stečajni vjerovnici mogu u roku od
osam dana od objavljivanja prijedloga pismeno ili usmeno na zapisnik izjaviti
prigovor protiv toga prijedloga.
(2) Stečajno vijeće odlučuje o obustavi postupka nakon što
sasluša predlagatelja, stečajnoga upravitelja i odbor vjerovnika, ako je ovaj
osnovan. Ako je podnesen prigovor protiv prijedloga, sud će saslušati i
podnositelja prigovora.
(3) Prije obustave stečajni upravitelj će podmiriti nesporne
zahtjeve iz stečajne mase, a za osporene pružit će potrebno osiguranje.
Objava i učinak
obustave
Članak 211.
(1) Sud će objaviti rješenje kojim se stečajni postupak
obustavlja te razlog za obustavu. Sud će prije toga izvijestiti dužnika,
stečajnoga upravitelja i članove odbora vjerovnika o vremenu kada će obustava
početi proizvoditi pravne učinke. U tom slučaju će se na odgovarajući način
primijeniti odredbe članka 196. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) S obustavom stečajnoga postupka dužnik ponovno stječe pravo
na slobodno raspolaganje stečajnom masom. U tom slučaju se na odgovarajući način
primjenjuju odredbe članka 197. i 198. ovoga Zakona.
Pravni lijekovi
Članak 212.
(1) Obustavi li se stečajni postupak prema odredbama članka
203., 208. i 209. ovoga Zakona, svaki stečajni vjerovnik, a ako je do obustave
stečajnoga postupka došlo prema odredbi članka 203. ovoga Zakona i dužnik, ima
pravo na Žalbu protiv odluke suda.
(2) Ako sud odbije prijedlog iz članka 207. ili 208. ovoga
Zakona, pravo na Žalbu ima dužnik.
GLAVA VI.
STEČAJNI
PLAN
1. PRIPREMA STEČAJNOGA PLANA“
Osnovna odredba
Članak 213.
(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka dopušteno je izraditi
stečajni plan u kojemu se može odstupiti od zakonskih odredaba o unovčenju i
raspodjeli stečajne mase.
(2) Stečajnim planom može se:
- ostaviti dužniku svu ili dio njegove imovine radi
nastavljanja poslovanja dužnika,
- prenijeti dio ili svu imovinu dužnika na jednu ili više već
postojećih osoba ili osoba koje će tek biti osnovane uz isključenje primjene
članka 452. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 53/91., 73/91.,
111/93., 3/94., 7/96. i 112/99.),
- dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više
osoba,
- prodati svu ili dio imovine dužnika, sa ili bez razlučnih
prava,
- raspodijeliti svu ili dio imovine dužnika između vjerovnika,
- odrediti način namirenja stečajnih vjerovnika,
- namiriti ili izmijeniti razlučna prava,
- smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dužnika,
- obveze dužnika pretvoriti u kredit,
- preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje
obveza dužnika,
- urediti odgovornost dužnika nakon završetka stečajnoga
postupka, i sl.
Podnošenje plana
Članak 214.
(1) Dužnik može stečajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom
za otvaranje stečajnoga postupka. Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni
plan imaju pravo stečajnom vijeću podnijeti stečajni upravitelj i dužnik
pojedinac. Neće se uzeti u obzir plan koji se podnese sudu nakon završnoga
ročišta.
(2) Ako je na ročištu vjerovnika stečajnom upravitelju naložena
izrada stečajnoga plana, on je dužan taj plan podnijeti stečajnom vijeću u
primjerenom roku. Sa stečajnim upraviteljem u izradi plana savjetodavno surađuju
odbor vjerovnika, ako je osnovan, i dužnik pojedinac.
Sadržaj plana
Članak 215.
Stečajni plan sastoji se od pripremne osnove i provedbene
osnove. Uz plan se prilažu i isprave navedene u članku 226. i 227. ovoga Zakona.
Pripremna osnova
Članak 216.
(1) U pripremnoj se osnovi stečajnoga plana navode mjere koje
su poduzete prije otvaranja stečajnoga postupka ili se još trebaju poduzeti,
kako bi se stvorili temelji za planirano ostvarivanje prava sudionika.
(2) Pripremna osnova mora sadržavati i sve ostale podatke o
osnovama i posljedicama plana koji su značajni za donošenje odluke vjerovnika o
planu i za njegovu sudsku potvrdu.
Provedbena osnova
Članak 217.
Provedbena osnova sadrži odredbe o tome kako će se planom
izmijeniti pravni položaj dužnika i drugih sudionika u postupku.
Razvrstavanje sudionika
u stečajnom planu
Članak 218.
(1) Sudionici u stečajnom planu razvrstavaju se pri utvrđivanju
njihovih prava u skupine. Vjerovnici s različitim pravnim položajem razvrstavaju
se u stečajnom planu u posebne skupine. Kod toga treba razlikovati:
1. vjerovnike s pravom odvojenoga namirenja, ako plan zadire i
u njihova prava,
2. stečajne vjerovnike koji nisu nižeg isplatnoga reda,
3. stečajne vjerovnike pojedinih nižih isplatnih redova, ako
njihove tražbine ne prestaju prema članku 221. ovoga Zakona.
(2) Vjerovnici istoga pravnoga položaja mogu se svrstati u
skupine prema istovrsnosti gospodarskih interesa. Takvo razvrstavanje mora se
temeljiti na valjanim razlozima. U planu će se navesti kriteriji za
razvrstavanje.
(3) Posebnu skupinu tvorit će zaposlenici, ako sudjeluju kao
stečajni vjerovnici s tražbinama koje nisu neznatne. Posebne se skupine mogu
oblikovati od vjerovnika s malim tražbinama.
(4) Ako bi prema stečajnom planu njegovi učinci bili jednaki
prema svim stečajnim vjerovnicima, ti se vjerovnici neće razvrstati u posebne
skupine.
Prava razlučnih
vjerovnika
Članak 219.
(1) Stečajnim planom ne smije se zadirati u pravo razlučnih
vjerovnika na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenoga
namirenja, ako tim planom nije izrijekom drukčije određeno.
(2) Ako je planom drukčije određeno, u provedbenoj osnovi za
razlučne vjerovnike će se posebno navesti u kojem se dijelu njihova prava
smanjuju, na koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje te koje još odredbe plana
prema njima djeluju.
Prava stečajnih
vjerovnika
Članak 220.
Za vjerovnike koji nisu nižih isplatnih redova u provedbenoj se
osnovi navodi u kojem se dijelu njihove tražbine smanjuju, na koje vrijeme se
odgađa njihovo namirenje, kako se osiguravaju, te koje druge odredbe plana
djeluju prema njima.
Prava stečajnih
vjerovnika nižih isplatnih redova
Članak 221.
(1) Ako stečajnim planom nije drukčije određeno, smatrat će se
da su njegovim prihvaćanjem tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova
prestale.
(2) Ako se stečajnim planom odstupi od odredbe stavka 1. ovoga
članka, u provedbenoj osnovi će se za svaku skupinu vjerovnika nižih isplatnih
redova navesti podaci propisani u članku 220. ovoga Zakona.
(3) Planom se ne može isključiti niti ograničiti odgovornost
dužnika nakon okončanja stečajnoga postupka za novčane kazne i s njime
izjednačene obveze.
Načelo jednakoga
postupanja prema svim sudionicima
Članak 222.
(1) Svim sudionicima pojedine skupine stečajnim planom moraju
se osigurati ista prava.
(2) Različito postupanje prema sudionicima iste skupine
dopušteno je samo uz suglasnost svih sudionika koji su time pogođeni. U tom je
slučaju stečajnom planu potrebno priložiti izjave o suglasnosti dotičnih
sudionika.
(3) Ništav je svaki dogovor stečajnoga upravitelja, dužnika
pojedinca i drugih osoba s pojedinim sudionicima kojim se tim sudionicima za
njihovo ponašanje pri glasovanju ili inače u svezi sa stečajnim postupkom jamči
pogodnost koja planom nije predviđena.
Odgovornost dužnika
Članak 223.
(1) Ako stečajnim planom nije drukčije određeno, dužnik se
namirenjem stečajnih vjerovnika u skladu s provedbenom osnovom oslobađa svojih
preostalih obveza prema tim vjerovnicima.
(2) Ako je dužnik javno trgovačko društvo, komanditno društvo
ili gospodarsko interesno udruženje, stavak 1. ovoga članka na odgovarajući se
način primjenjuje na osobnu odgovornost članova društva.
Stvarnopravni odnosi
Članak 224.
Ako se prema stečajnom planu trebaju zasnivati, mijenjati,
prenositi ili ukidati prava na stvarima i pravima dužnika, potrebne se izjave
volje sudionika mogu unijeti u provedbenu osnovu. Izjave koje treba upisati u
zemljišne knjige ili koje druge odgovarajuće upisnike moraju se dati u skladu sa
zamljišnoknjižnim, odnosno drugim odgovarajućim upisnim propisima.
Pregled imovine.
Financijski plan i plan rezultata
Članak 225.
Ako se predviđa da će se vjerovnici namiriti iz prihoda
poduzeća koje će nastaviti voditi dužnik ili treća osoba, uz stečajni plan treba
priložiti i pregled imovine, u kojem će se, uz navođenje njihove vrijednosti,
popisati dijelovi imovine i obveze koje bi trebalo ispuniti ako plan stupi na
snagu. Uz to potrebno je prikazati i koji se rashodi i prihodi mogu očekivati u
vremenskom razdoblju tijekom kojega bi vjerovnike trebalo namiriti, i kojim se
redoslijedom prihoda i izdataka jamči sposobnost nositelja poduzeća za plaćanje
tijekom toga vremenskoga razdoblja.
Daljnji prilozi
Članak 226.
(1) Ako je stečajnim planom predviđeno da dužnik pojedinac
nastavlja voditi poduzeće, odnosno obrt, planu treba priložiti izjavu dužnika da
je spreman nastaviti s vođenjem poduzeća, odnosno obrta na osnovi plana. Ako je
dužnik javno trgovačko društvo ili komanditno društvo, planu treba priložiti
odgovarajuću izjavu osobno odgovornih članova društva. Izjava dužnika nije
potrebna, ako je plan podnio sam dužnik.
(2) Ako je planom predviđeno da neki vjerovnici dobiju udjele u
dužniku pravnoj osobi ili da postanu njeni članovi ili da steknu određena prava
u djelatnosti dužnika pojedinca, planu treba priložiti izjavu o suglasnosti
svakoga od tih vjerovnika.
(3) Ako je treća osoba preuzela obveze prema vjerovnicima za
slučaj da plan bude odobren, planu treba priložiti i izjavu te treće osobe.
(4) Ako su stečajnim planom predviđene položajne promjene
dužnika (pripajanje, spajanje i sl.), planu treba priložiti i izjave pravnih
osoba koje će sudjelovati u položajnim promjenama.
Odbacivanje plana
Članak 227.
(1) Stečajno vijeće će stečajni plan odbaciti po službenoj
dužnosti:
1. ako nisu poštivani propisi o pravu na podnošenje i sadržaju
plana te ako podnositelj plana taj nedostatak ne može otkloniti ili ga ne
otkloni unutar primjerenoga roka koji mu je sud odredio,
2. ako očito nema izgleda da plan koji je dužnik podnio
vjerovnici prihvate ili sud potvrdi,
3. ako se prava koja bi sudionici trebali steći prema
provedbenoj osnovi plana koji je dužnik podnio, očito ne mogu ostvariti.
(2) Ako je dužnik u stečajnom postupku već podnio plan koji su
vjerovnici odbili, koji sud nije potvrdio ili koji je dužnik povukao nakon
javnoga zakazivanja ročišta za raspravljanje o planu, sud će odbaciti novi plan
dužnika ako to odbacivanje zatraži stečajni upravitelj uz suglasnost odbora
vjerovnika, ako je taj odbor osnovan.
(3) Protiv rješenja kojim se plan odbacuje podnositelj ima
pravo na Žalbu.
Izjašnjenja o planu
Članak 228.
(1) Ako stečajni plan ne bude odbačen, stečajno vijeće će
zatražiti da se o njemu, u roku od trideset dana, izjasne:
1. odbor vjerovnika, ako je osnovan,
2. dužnik pojedinac, ako je plan podnio stečajni upravitelj,
3. stečajni upravitelj, ako je plan podnio dužnik.
(2) Stečajno vijeće može pozvati državna tijela nadležna za
predmet poslovanja dužnika te gospodarsku, odnosno obrtničku komoru da se
izjasne o predloženom planu.
Obustava unovčenja
dužnika i namirenja vjerovnika
Članak 229.
Ako bi provedba podnešenoga stečajnoga plana bila ugrožena
nastavljanjem unovčenja i diobe stečajne mase, stečajno vijeće će, na prijedlog
dužnika ili stečajnoga upravitelja, odrediti obustavu unovčenja i diobe te mase.
Sud neće odrediti obustavu ili će već donijeto rješenje o obustavi staviti izvan
snage ako bi uslijed obustave mogla nastupiti znatna šteta za stečajnu masu ili
ako stečajni upravitelj, uz suglasnost odbora vjerovnika ili vjerovnika, zatraži
nastavak unovčenja i diobe mase.
Izlaganje plana
Članak 230.
Stečajni plan se sa svim svojim prilozima i prispjelim
izjašnjenjima izlaže u sudskoj pisarnici na uvid sudionicima.
2. PRIHVAĆANJE I
POTVRDA PLANA
Ročište za
raspravljanje i glasovanje o planu
Članak 231.
(1) Stečajno vijeće će zakazati ročište na kojem će se
raspravljati i glasovati o stečajnom planu. Ročište se mora održati u roku od 30
dana od zakazivanja.
(2) Ročište za raspravljanje i glasovanje mora biti objavljeno.
U objavi treba istaknuti da se u plan i prispjele stavove o planu može izvršiti
uvid u pisarnici stečajnoga suda.
(3) Stečajni vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine,
razlučni vjerovnici, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac posebno će se
pozvati na ročište za raspravljanje i glasovanje o planu. S pozivom potrebno je
dostaviti i kopiju plana ili sažetak njegovoga bitnoga sadržaja, koji je
podnositelj plana na zahtjev suda dužan podnijeti sudu.
Spajanje s ispitnim
ročištem
Članak 232.
Ročište za raspravljanje i glasovanje o planu ne smije se
održati prije ročišta za ispitivanje tražbina. Ta se dva ročita mogu spojiti.
Pravo glasa stečajnih
vjerovnika
Članak 233.
(1) Na pravo glasa stečajnih vjerovnika pri glasovanju o
stečajnom planu na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovoga Zakona o
utvrđivanju prava glasa stečajnih vjerovnika. Razlučni vjerovnici imaju pravo
glasa kao i stečajni vjerovnici samo ako im je dužnik i osobno odgovoran i ako
se odreknu svoga prava na odvojeno namirenje ili ne budu odvojeno namireni.
(2) Vjerovnici na čije tražbine plan ne djeluje nemaju pravo
glasa.
Pravo glasa razlučnih
vjerovnika
Članak 234.
(1) Ako je stečajnim planom uređen i pravni položaj razlučnih
vjerovnika, na ročištu će se pojedinačno raspraviti prava tih vjerovnika. Pravo
glasa imaju oni razlučni vjerovnici čija razlučna prava nije osporio ni stečajni
upravitelj, niti koji od razlučnih vjerovnika niti koji od stečajnih vjerovnika.
Na pravo glasa nositelja osporenih ili nedospjelih prava te prava vezanih uz
odgodni uvjet na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovoga Zakona o
utvrđivanju prava glasa tih vjerovnika.
(2) Razlučni vjerovnici na čije tražbine plan ne djeluje nemaju
pravo glasa.
Popis prava glasa
Članak 235.
Na temelju rasprave na ročištu stečajni sudac će utvrditi popis
vjerovnika i prava glasa koja im pripadaju.
Izmjena plana
Članak 236.
Podnositelj plana ima pravo, na osnovi rasprave o planu na
ročištu, sadržajno izmijeniti pojedine odredbe stečajnoga plana. O izmijenjenom
planu može se glasovati na istom ročištu.
Posebno ročište za
glasovanje
Članak 237.
(1) Stečajno vijeće može odrediti posebno ročište za glasovanje
o stečajnom planu. U tom slučaju vremensko razdoblje između ročišta za
raspravljanje i ročišta za glasovanje ne smije biti dulje od 30 dana.
(2) Na ročište za glasovanje pozivaju se svi vjerovnici s
pravom glasa i dužnik. U slučaju izmjene plana potrebno je posebno ukazati na tu
izmjenu.
Glasovanje pismenim
putem
Članak 238.
(1) Ako je određeno posebno ročište za glasovanje, vjerovnici
mogu i pismeno glasovati.
(2) Stečajno vijeće će vjerovnicima s pravom glasa, nakon
ročišta za raspravljanje o planu, dostaviti glasački listić i tako ih
obavijestiti o njihovu pravu glasa. Pismeno glasovanje uzet će se u obzir samo
ako bude primljeno na sudu najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za
glasovanje. Sud će na to upozoriti vjerovnike dostavljajući im glasačke listiće.
Glasovanje po skupinama
Članak 239.
Svaka skupina vjerovnika s pravom glasa odvojeno glasuje o
stečajnom planu.
Potrebne većine
Članak 240.
(1) Smatrat će se da su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako
je u svakoj skupini glasovala većina vjerovnika i ako zbroj tražbina vjerovnika
koji su glasovali za plan dvostruko premašuje zbroj tražbina vjerovnika koji su
glasovali protiv toga da se plan prihvati.
(2) Vjerovnici koji imaju neko zajedničko pravo ili čija su
prava do nastanka stečajnoga razloga tvorila jedinstveno pravo računaju se pri
glasovanju kao jedan vjerovnik. Na odgovarajući način će se postupiti i s
nositeljima razlučnih prava ili prava plodouživanja.
(3) Ako se stečajnim planom ne zadire u prava razlučnih
vjerovnika te ako stečajni vjerovnici nisu razvrstani u posebne skupine (članak
218. stavak 4.), smatrat će se da su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je
za njega glasovala većina vjerovnika koji su glasovali i ako zbroj tražbina
vjerovnika koji su glasovali za plan premašuje zbroj tražbina vjerovnika koji su
glasovali protiv toga da se on prihvati.
Zabrana opstrukcije
Članak 241.
(1) Smatrat će se da je glasačka skupina prihvatila plan, iako
potrebna većina nije postignuta, ako vjerovnici te skupine stečajnim planom nisu
stavljeni u lošiji položaj od onoga u kojem bi bili da plana nema, ako
primjereno sudjeluju u gospodarskim koristima koje bi sudionicima trebale
pripasti na temelju stečajnoga plana i ako je većina glasačkih skupina plan
prihvatila s potrebnom većinom.
(2) Smatrat će se da primjereno sudjelovanje vjerovnika neke
skupine u gospodarskim koristima u smislu stavka 1. ovoga članka postoji ako
prema planu ni jedan drugi vjerovnik ne bi trebao primiti imovinsku korist koja
bi prelazila puni iznos njegove tražbine, ako imovinsku korist ne bi primio ni
vjerovnik koji bi u slučaju da plana nema bio u isplatnom redu iza vjerovnika
skupine, niti dužnik ili osoba koja u njemu ima udjela, ako se niti jedan od
vjerovnika koji bi u slučaju da plana nema bio u istom isplatnom redu s
vjerovnicima te skupine, ne stavlja u bolji položaj od onoga u kojem se nalaze
ti vjerovnici.
Pristanak stečajnih
vjerovnika nižih isplatnih redova
Članak 242.
(1) Smatrat će se da su skupine vjerovnika koji potražuju
kamate koje teku nakon otvaranja stečajnoga postupka i vjerovnika koji potražuju
naknadu troškova svoga sudjelovanja u stečajnom postupku pristale na plan ako je
dužnik planom oslobođen tih obveza ili se u skladu s odredbom članka 221. ovoga
Zakona uzima da je dužnik oslobođen tih obveza te ako prema planu čak ni glavna
tražbina tih stečajnih vjerovnika neće biti podmirena u cijelosti.
(2) Smatrat će se da su skupine koje su za jedan isplatni red
iza obveza dužnika po osnovi novčanih kazni i sličnih obveza pristale na plan
ako nijedan stečajni vjerovnik planom nije stavljen u bolji položaj od
vjerovnika tih skupina.
(3) Ako u glasovanju ne sudjeluje niti jedan vjerovnik pojedine
skupine, smatrat će se da je ta skupina pristala na plan.
Pristanak dužnika
Članak 243.
(1) Smatrat će se da je dužnik dao svoj pristanak na plan ako
planu ne prigovori najkasnije na ročištu za glasovanje pismeno ili usmeno na
zapisnik.
(2) Stečajno vijeće prigovor iz stavka 1. ovoga članka neće
uzeti u obzir ako dužnik planom nije stavljen u teži položaj od onoga u kojem bi
bio da plana nema te ako niti jedan vjerovnik ne dobiva gospodarsku korist koja
prelazi puni iznos njegove tražbine.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se
način primjenjuju i na dioničare, nositelje udjela te nositelje drugih
osnivačkih prava pravnih osoba.
Potvrda plana
Članak 244.
(1) Nakon što stečajni plan prihvate vjerovnici i nakon što na
njega pristane dužnik, stečajno vijeće će odlučiti o tome hoće li plan
potvrditi.
(2) Stečajno vijeće će prije toga saslušati stečajnoga
upravitelja, odbor vjerovnika, ako je osnovan, i dužnika.
<