Osnovno o stečaju

(Autor teksta: Mario Vukelić, dipl. iur. oec., Predsjednik Visokog trgovačkog suda RH)

Ovaj kratki prikaz je vrlo uopćena informacija o osnovama stečajnog postupka i nije pravni savjet.


1) POJAM:

Stečaj je sudski postupak, skupnog namirenja vjerovnika, unovčenjem imovine stečajnog dužnika i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.Tijekom stečaja moguće je provesti i stečajni plan radi održavanja djelatnosti stečajnog dužnika.

Stečajni postupak u skladu sa Stečajnim zakonom provode trgovački sudovi. Stečajni postupak se provodi nad trgovačkim društvima ili imovinom obrtnika i trgovca pojedinca.

Vjerovnici u stečajnom postupku su pravne i fizičke osobe koje imaju potraživanje prema stečajnom dužniku ( vrste vjerovnika : stečajni, razlučni i izlučni vjerovnici )


2) STEČAJNI RAZLOZI:

Stečajni razlozi su određeni su člankom 4. Stečajnog zakona.Općenito govoreći dva su osnovna stečajna razloga:

1. Nesposobnost za plaćanje – trajnija nemogućnost ispunjavanja dospjelih novčanih obveza (duže od 60 dana)
2. Prezaduženost – imovina dužnika ne pokriva postojeće obveze ( pasiva veća od aktive)


3) TIJELA STEČAJNOG POSTUPKA

1. Stečajni sudac - odlučuje o otvaranju i zaključenju stečaja, imenuje stečajnog upravitelja, daje mu upute i nadzire njegov rad

2. Stečajni upravitelj
•    fizička osoba ( VSS i položeni stručni ispit za st. upravitelja, uvršten-a na listu stečajnih upravitelja) koju u skladu sa zakonom imenuje stečajni sudac
•    provodi stečajni postupak pod nadzorom suca i vjerovnika
•    otvaranjem stečaja na stečajnog upravitelja prelaze prava tijela stečajnog dužnika (npr.uprave - direktora)

3. Skupština vjerovnika
•    osniva odbor vjerovnika, može imenovati novog stečajnog upravitelja, odlučuje o nastavku poslovanja i načinu unovčenja imovine, poslovnom planu
•    glasuje o izvješćima i završnom računu stečajnog upravitelja
•    glasovanje prema iznosu tražbina (potraživanja vjerovnika)

4. Odbor vjerovnika
•    čine predstavnici vjerovnika
•    ima pretežito savjetodavni karakter
•    nadzire rad stečajnog upravitelja


4) TIJEK STEČAJNOG POSTUPKA

1. Prijedlog za otvaranje st. postupka
•    trgovačkom sudu mogu podnijeti vjerovnici ili sam stečajni dužnik ( u slučaju nastanka stečajnog razloga uprava je sama dužna predložiti stečaj )
•    vjerovnici koji mogu podnijeti prijedlog za stečaj su i radnici stečajnog dužnika koji imaju nenamireno potraživanje (plaće, otpremnine ili sl.)

2. Prethodni postupak
•    utvrđivanje financijskog stanja stečajnog dužnika
•    postojanje stečajnog razloga

3.    Odlučivanje - stečajni sudac donosi rješenje o otvaranju stečajnog postupka ili se prijedlog odbija odnosno odbacuje

4. Otvaranje i provođenje stečajnog postupka
•    prava tijela stečajnog dužnika prelaze na stečajnog upravitelja
•    moguć nastavak ili obustava poslovanja stečajnog dužnika
•    stečaj je opravdani razlog za otkaz ugovora o radu radnicima stečajnog dužnika
•    vjerovnici prijavljuju svoja potraživanja čija se osnovanost ispituje, zatim slijedi unovčenje imovine (ili stečajni plan – ”preustroj”)
•    dioba - isplata vjerovnika u odgovarajućem postotku prema različitim isplatnim redovima

5. Zaključenje postupka - brisanje iz registra - trgovačko društvo/obrt više ne postoje


5) PRIJAVA POTRAŽIVANJA - PREPOSTAVKA NAPLATE !

• Da bi svoje potraživanje naplatili od stečajnog dužnika potrebno je podnijeti prijavu (s dokazima - dokumentacijom) stečajnom upravitelju i to načelno u roku od 15 - 30 dana od objave rješenja o otvaranju stečajnog postupka u Narodnim Novinama (vidjeti čl 96., 173.- 182. SZ-a ).
• Bez pravovremene prijave nema namirenja, neovisno o nespornosti postojanja duga
• Prema noveli stečajnog zakona iz 2003.g. prvo se namiruje dio tražbina zaposlenika (dio plaća, otpremnina i sl.) i potraživanja države po osnovi plaća (zdravstveno i mirovinsko osiguranje), a tek nakon toga iz preostalih sredstva svi ostali vjerovnici (npr. dobavljači - trgovačka društva; u praksi često tek u manjem postotku od priznatog potraživanja ;vidjeti čl. 71. i sl. SZ-a).
• Prema noveli Stečajnog zakona iz 2006.g. (NN 82/06) koji se primjenjuje od XII. 2006. prvo se kao tražbine prvog višeg isplatnog reda namiruju tražbine radnika i prijašnjih radnika nastale do dana otvaranja tečajnog postupka u bruto iznosu, te otpremnine i naknade štete zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
• U tražbine drugog višeg isplatnog reda (čl. 71. st.2. SZ) ulaze sve ostale tražbine (npr. dobavljači...) osim tražbina nižeg isplatnog reda ( npr. kamate na tražbine od dana otvaranja tečajnog postupka - vidi čl. 72. SZ).


6) STEČAJNI PLAN (“preustroj”)

• Odredbe o stečajnom planu sadržane su u člancima 213. - 265. Stečajnog zakona
• Postupak u okviru stečaja koji se radi trajnog nastavka poslovanja stečajnog dužnika s dobiti može provesti restrukturiranjem, pripojenjem dužnika drugoj pravnoj osobi ili na drugi zakonom predviđen način.
• Načelno, vjerovnici odgađaju svoje namirenje da bi se nakon toga namirili u većem postotku nego prilikom tzv. "klasičnog stečaja“ na način da potraživanja pretvaraju u udjele, kredit ili slično.
• O prihvaćanju preustroja odlučuju vjerovnici glasovanjem, a stečajni sudac rješenjem potvrđuje ili uskraćuje potvrdu stečajnog plana.

Pretraživanje prodaje

• Hrvatska
• Srbija
• Makedonija